POSLOVNI PREGLED, BROJ 86

POSLOVNI PREGLED broj 86 01. - 08. siječnja 1999. SADRŽAJ: ? DIONIČARI VIROVITIČKE ŠEĆERANE COSUNU ODOBRILI DOKAPITALIZACIJU ? SMANJENJE PROIZVODNJE U TVORNICI STOČNE HRANE OSJEČANKA ? INA DOBILA OBEĆANJE PETROKEMIJE O PODMIRENJU DUGOVA ? BEZ NAPLATE POTRAŽIVANJA PETROKEMIJA NE MOŽE PODMIRITI DUG INI ? KROZ ZRAČNU LUKU DUBROVNIK LANI PROŠLO 282.000 PUTNIKA ? NOVI PREDSJEDNIK UPRAVE LUKE RIJEKA ? JADROLINIJA PREUZELA NOVI BROD ? INKOBROD ULAŽE U BRODOGRADILIŠTE ? U RAZVOJ VODOOPSKRBE DO 2000. POTREBNO ULOŽITI 1,5 MILIJARDI DEM ? ADRIADIESEL ISPORUČUJE NOVE DIZEL MOTORE ? DI PAPUK ČEKA KREDIT DA ZAPOČNE PROIZVODNJU ? U VARTEKSU ZADOVOLJNI 1998. ? U NP PLITVIČKA JEZERA CIJENE UGOSTITELJSKIH USLUGA U EURU ? INTERCREDIT O SOLVENTNOSTI I NAPLATI POTRAŽIVANJA ? PORGES POTVRĐUJE SASTANAK S DRAGONJOM I NAPREDAK OKO KRŠKOG ? PROIZVOĐAČIMA ALKOHOLNIH PIĆA POTREBNO VRIJEME ZA MARKICE ? SSSH ZA BRŽE SANIRANJE "ZAGREPČANKE" ? BRNSKI SAJAM ISPUNIO OČEKIVANJA HRVATSKIH TURISTIČKIH DJELATNIKA ? UVOZ SMANJEN 2,8 POSTO ? PRIHODI MARINA DO KRAJA RUJNA BILI MANJI 6,1 POSTO MANJI ? AGROOBRTNIČKA BANKA PLANIRA DOKAPITALIZACIJU ? DO KRAJA RUJNA DOBIT PARTNER BANKE 1,6 MILIJUNA KUNA ? RIJEČKA BANKA 1998. PLANIRA ZAVRŠITI S 81,84 MILIJUNA KUNA DOBITI ? MANJA LANJSKA DEVETOMJESEČNA DOBIT RIADRIA BANKE ? ČAKOVEČKA BANKA OČEKUJE 43 POSTO MANJU BRUTO DOBIT ? FINANCIJSKA TRŽIŠTA ? VIJESTI IZ SVIJETA ? POSEBAN PRILOG: HRVATSKA OSTAJE NA 9. MJESTU PO RIZIKU POSLOVANJA 1. HRVATSKE TVRTKE DIONIČARI VIROVITIČKE ŠEĆERANE COSUNU ODOBRILI DOKAPITALIZACIJU Dioničari Tvornice šećera Virovitica u četvrtak su na redovnoj godišnjoj skupštini odlučili o pokriću dosadašnjih gubitaka i dokapitalizaciji tvrtke u iznosu od 127,23 milijuna kuna. Gubitak iskazan na kraju 1997. godine od 127,88 milijuna kuna djelomično je pokriven na teret pričuve društva, koja je na kraju te godine iznosila 4,49 milijuna kuna, a ostatak smanjenjem temeljnog kapitala i to smanjenjem nominalnog iznosa dionica s 1800 na 900 kuna. Temeljni kapital je na taj način smanjen s dosadašnjih 275,5 na 137,61 milijun kuna. Tako smanjen kapital uvećan je zatim za 127,23 milijuna kuna izdavanjem dionica serije B, koje u potpunosti preuzima većinski vlasnik, nizozemski Cosun. Nakon što se u roku od sedam dana upišu nove dionice, Cosunu preostaje 15 dana da ih u cijelosti uplati i tako postane vlasnikom 75 posto udjela u Tvornici šećera. Ako nakon usklađenja tih odluka sa zakonskim propisima ne dosegnu taj udio, Hrvatski fond za privatizaciju, koji je preuzeo dionice šećerane od privatizacijsko investicijskih fondova (PIF) Dom i Velebit, prodat će Cosunu potreban udio, a uplaćeni novac država će koristiti za razvoj proizvodnje šećerne repe. Dioničari su prihvatili i izmjene Statuta društva te je u njega stavljena i odredba prema kojoj je Uprava ovlaštena da, uz suglasnost Nadzornog odbora, može povećati temeljni kapital društva izdavanjem dionica "uz uplatu uloga u novcu ili stvarima" u iznosima do 68,6 milijuna kuna. SMANJENJE PROIZVODNJE U TVORNICI STOČNE HRANE OSJEČANKA U tvornici stočne hrane Osječanka, iz sastava IPK Osijek, prošle je godine proizvedeno 16,2 tisuće tona stočne hrane, što predstavlja samo polovicu kapaciteta te tvornice i 80 posto od planiranog, a plan za ovu godinu, od 20.000 tona, smatraju u Osječanki, također je doveden u pitanje. Osim smanjivanja domaće stočarske proizvodnje, plan bi moglo ugroziti i uvođenje carina na hrvatske proizvode od strane BiH. Naime, prošle je godine na to i slovensko tržište tvornica izvezla gotovo dvije tone stočne hrane. Iako se kao logično rješenje nameće istovjetni odgovor, odnosno uvođenje carina na proizvode iz BiH, u Osječanki smatraju da bi to samo poskupjelo njihov proizvod, te ga učinilo nekonkurentnim na tržištu i neisplativim za samog proizvođača. Velik problem za tvrtku je nemogućnost naplate potraživanja, zbog čega je u prošloj godini tvornica stočne hrane većinu dugovanja naplaćivala kompenzacijom za druge robe. Izlazak iz te krize trebalo bi biti ulaganje u domaći stočni fond, njegovo povećanje, pa time i oporavak godinama smanjivane stočarske proizvodnje. Za tvornicu stočne hrane Osječanka to bi značilo povećavanje domaćeg tržišta i neovisnost o izvozu. INA DOBILA OBEĆANJE PETROKEMIJE O PODMIRENJU DUGOVA Poslovodstvo Industrije nafte Ina odlučilo je od četvrtka kutinskoj Petrokemiji utrostručiti dosadašnju minimalnu isporuku plina, na između 45.000 i 49.000 prostornih metara na sat. To je odlučeno na temelju obećanja poslovodstva kutinske tvrtke o skorom dogovoru dinamike isplate dugovanja Ini. Kako kažu u Ini, ukupna potraživanja od Petrokemije iznose 132 milijuna kuna, a kompenzacijama je u razdoblju od 10. studenog do 24. prosinca prošle godine riješeno samo 4,6 milijuna kuna potraživanja. Po podacima Petrokemije, dospjela dugovanja prema Ini iznose 118,7 milijuna kuna, dok su potraživanja te tvrtke od domaćeg poljodjelstva dosegnula 179 milijuna kuna. Inače, za proizvodnju planirane količine mineralnih gnojiva uobičajena je potrošnja plina od 82.000 prostornih metara na sat, a uz današnju dinamiku isporuke plina i s mazutom, čije su zalihe dostatne za idućih petnaestak dana, postrojenja će raditi sa svega 66 posto kapaciteta. BEZ NAPLATE POTRAŽIVANJA PETROKEMIJA NE MOŽE PODMIRITI DUG INI "Petrokemiji d.d. gotovo je nemoguće podmiriti dug prema Ini bez naplate isporučenog gnojiva od domaćeg poljodjelstva. Ne bude li nađeno rješenje s Vladom RH ili Inom kroz revidirani program otplate naših dugova, a sa situacijom su upoznate sve najodgovornije osobe, između ostalog i premijer Zlatko Mateša, prosuđujemo da nećemo moći preuzeti obveze prema našim kupcima za proljetnu sjetvu", rekao je direktor te kutinske tvrtke Gojko Zovko. Kutinska Petrokemija d.d. proživljava svoju najveću krizu. Državnoj naftnoj kompaniji Ini duguje za isporučeni plin 118,7 milijuna kuna, a i uz sve poticajne mjere ne uspijeva naplatiti lanjska potraživanja od domaćeg poljodjelstva, koja iznose 179 milijuna kuna. Zbog visokog duga za isporučeni plin upitno je u kojoj će se mjeri upotrebljavati gnojiva na domaćim njivama ovoga proljeća, upozoravaju iz Petrokemije. Ozbiljno se dovode u pitanje i isporuke na tržišta redovitih platiša u Sloveniji, BiH, Italiji, Austriji i Njemačkoj jer su zalihe zbog zaustavljene proizvodnje iscrpljene. Na vrlo ozbiljnu situaciju Nadzorni odbor tvrtke u novom sastavu već je reagirao. Na sjednici zakazanoj za 11. siječnja, uz taj problem, članovi odbora raspravljat će i o cijeni prirodnog plina, režimu rada Petrokemije u ovoj godini te njezinom restrukturiranju. KROZ ZRAČNU LUKU DUBROVNIK LANI PROŠLO 282.000 PUTNIKA Kroz Zračnu luku Dubrovnik prošle je godine prošlo približno 282 tisuće putnika, 24 posto više nego u pretprošloj godini, od čega je bilo 163,6 tisuća inozemnih. Prema podacima poslovodstva te luke, prihodi su porasli gotovo 33 posto na otprilike 26,5 milijuna kuna. U Zračnoj luci je u tijeku izgradnja pristanišne zgrade, koja bi trebala biti dovršena u prvoj polovici ove godine. Poslovodstvo dubrovačke luke u ovoj godini očekuje povećanje broja putnika, za 30 posto na 370 tisuća, a ako se plan realizira, prihodi bi iznosili otprilike 33 milijuna kuna. NOVI PREDSJEDNIK UPRAVE LUKE RIJEKA Nadzorni odbor Luke Rijeka, koja od prije desetak dana posluje kao dioničko društvo, imenovao je na ovotjednoj zatvorenoj sjednici dosadašnjega v.d. glavnog direktora Ivana Polića za predsjednika Uprave Luke. Jedan od dosadašnjih direktora brodarske tvrtke Croatia linea Nikola Meštrović imenovan je za člana Uprave. Pritom je istaknuto kako će lučka Uprava imati dva člana zbog strateške važnosti te tvrtke i težnje da se stanje u njoj što prije popravi. Na sjednici se raspravljalo o stanju u poduzeću i fizičkim pokazateljima prometa po strukturi tereta. Zaključeno je kako preteže nisko tarifiran rasuti teret, što onemogućuje dobit u poslovanju pa treba težiti promjeni strukture u korist općega tereta. JADROLINIJA PREUZELA NOVI BROD Hrvatski linijski putnički brodar riječka "Jadrolinija" preuzela je ovih dana u danskoj luci Bagenkopu novonabavljeni putnički brod "Petar Hektorović", koji je do sada prometovao na relaciji Bagenkop - Kiel, između Danske i Njemačke. Brod je 1989. izgrađen u Svenburgu, u Danskoj, protočnog je tipa i ima pramčanu i dvije krmene rampe. Kapacitet broda je 1080 putnika, 120 osobnih i sedam do osam teretnih vozila, a najveća brzina plovidbe je 15,5 čvorova. Nakon preinaka novonabavljeni "Jadrolinijin" brod "Petar Hektorović" plovit će između Splita i Staroga Grada na Hvaru. INKOBROD ULAŽE U BRODOGRADILIŠTE U korčulanskoj tvrtki Inkobrod iz sastava Montmontaže-Jadranmonta planiraju ove godine porinuće broda, prvo nakon 35 godina, a namjeravaju nastaviti i s ulaganjem u brodogradilište. Prošle je godine ta tvrtka potpisala ugovore o izgradnji pet višenamjenskih kontejnerskih brodova i opreme za pristup teretu za njemačkog naručioca. Kapaciteti su tako popunjeni za iduće tri godine. U prošloj je godini nabavljeno 50-tak novih strojeva za zavarivanje, dva automata za zavarivanje, a rekonstruirana je i klizna staza na navozu brodogradilišta. Uz brodogradnju, ta tvrtka koja zapošljava 200 djelatnika bavi se izradom brodske opreme i remontom brodova. U RAZVOJ VODOOPSKRBE DO 2000. POTREBNO ULOŽITI 1,5 MILIJARDI DEM Do 2000. godine između 81 i 90 posto pučanstva Hrvatske trebalo bi dobivati pitku vodu i podmirivati gospodarske potrebe iz javnih vodovodnih sustava. Za ostvarenje toga cilja potrebno je osigurati, prema procjeni stručnjaka Hrvatske vodoprivrede, između 953 milijuna i 1,5 milijardi DEM. U razvoj vodoopskrbe u Hrvatskoj se sada ulaže otprilike 45 posto potrebnog novca, pa stručnjaci procjenjuju da bi tijekom ove godine zakonskim propisima trebalo osigurati barem dio neophodnih sredstava. Naime, oni ističu da će procijenjeni troškovi biti povećani deset do 15 posto da bi se poboljšali sadašnji tehnološki procesi i zdravstvena ispravnost vode za piće. Opskrbljenost vodom lani iznosila je približno 73 posto, dok se sustavima javne vodoopskrbe koristilo 63 posto stanovnika Hrvatske, jer je tijekom rata oštećeno otprilike deset posto kapaciteta javnih vodovoda. Od ukupnih količina potrošene vode, 86 posto bila je podzemna, a 14 posto površinska voda. Morska voda služi za industrijske potrebe u obalnom dijelu Hrvatske gdje je kapacitet crpilišta približno 3,8 prostornih metara u sekundi. ADRIADIESEL ISPORUČUJE NOVE DIZEL MOTORE Karlovačka tvrtka Adriadiesel ovih će dana isporučiti prva tri dizel motora tipa 6L23/30H snage 960 kilovata (kW), proizvedena prema licenci danske kompanije MAN B&W. Vrijednost tog posla iznosi otprilike 648.000 USD, a motori će biti ugrađeni kao dizel agregati na brod norveškog naručitelja DYVI, koji se gradi u brodogradilištu Uljanik u Puli. Tijekom ove godine planira se isporuka još tri istovrsne gradnje od devet motora u ukupnoj vrijednosti od 1,94 milijuna USD, od kojih je jedna za norveškog naručitelja, a ostale dvije za njemačku kompaniju Krup Mak. Petu gradnju motora Adriadiesel namjerava isporučiti tijekom iduće godine. Karlovački Adriadiesel ima dva proizvodna programa, brodski, koji obuhvaća proizvodnju pomoćnih brodskih agregata i glavnih propulzionih motora, te stacionarni, koji uključuje havarijske agregate, dizel motore za naftne platforme i agregate za nuklearne centrale. DI PAPUK ČEKA KREDIT DA ZAPOČNE PROIZVODNJU Pokretanje proizvodnje, isplata zaostalih plaća radnicima i vraćanje dugova ciljevi su Uprave pakračke Drvne industrije Papuk. Kako ističe poslovodstvo, to će se moći ostvariti kada se na žiro račun tvrtke sliju već odobrena kreditna sredstva Privredne banke Zagreb (PBZ), što se očekuje ovih dana. Kredit je namijenjen podmirenju većeg dijela od 850.000 kuna duga prema Hrvatskim šumama te isplatu dijela plaća. Poslovodstvo Papuka izradilo je program restrukturiranja, koji su prihvatila nadležna ministarstva, no nedostajao je novac za njegovu provedbu. U VARTEKSU ZADOVOLJNI 1998. Najvažniji poslovni događaj za varaždinsku tekstilnu industriju Varteks lani je bilo ispunjavanje uvjeta za obnovu i nastavak suradnje s američkim Levi Straussom do 2002. Riječ je o završetku procesa privatizacije i ugradnji pročistača otpadnih voda u pogon za proizvodnju denim proizvoda u Novome Marofu. Prošla je godina, prema mišljenju poslovodstva, za tvrtku značila i početak obimnijeg investicijskog ciklusa, koji je, osim spomenutog pročistača, uključivao i informatizaciju većeg dijela proizvodnog procesa te osuvremenjivanje proizvodnje tkanina. Vrijednost svih rekonstrukcija provedenih do kraja godine bila je 51,3 milijuna kuna. Za ovu, pak, godinu iz tog tekstilnog diva s gotovo 4.500 zaposlenih najavljuju još bolji financijski završetak u iznosu od približno 6,2 milijuna kuna. U NP PLITVIČKA JEZERA CIJENE UGOSTITELJSKIH USLUGA U EURU Nacionalni park (NP) Plitvička jezera objavio je nedavno cijene turističko-ugostiteljskih usluga, programa razgledavanja parka i smještaja u tamošnjim hotelima i autokampu Korana u euru - jedinstvenoj europskoj valuti. U službi turističke prodaje i promidžbe NP Plitvička jezera očekuju da će im poslovanje s eurom znatno unaprijediti dobre poslovne odnose s nekoliko stotina turističkih agencija i turoperatora iz zemalja Europske unije, tim prije što inozemni turizam već sada sudjeluje sa 70 posto u ukupnom turističkom prometu NP-a. Prošle godine je Plitvička jezera posjetilo otprilike 340.000 domaćih i inozemnih turista, od kojih su prednjačili oni iz Njemačke, Austrije i Italije. Britanski turoperator Thomson i ove je godine uvrstio Plitvička jezera i Dubrovnik u svoje programe, što najavljuje siguran povratak britanskih turista. INTERCREDIT O SOLVENTNOSTI I NAPLATI POTRAŽIVANJA Prosječna ocjena solventnosti svih ispitanih hrvatskih tvrtki i drugih pravnih osoba u zagrebačkoj tvrtki Intercredit, koja se bavi ispitivanjem boniteta i naplatom potraživanja u Hrvatskoj i inozemstvu, u mjesecu prosincu prošle godine (od 30.11. do 23.12.1998) pala je za 21.7042 na 423.3807 bodova, što je loš prosjek s tendencijom daljnjeg pogoršanja u 1999. Kako ispitivanje boniteta u toj tvrtki traže poslovni subjekti koji još dobro stoje, poslovodstvo ocjenjuje da je stanje solventnosti mnogo gore nego što pokazuje ova analiza. Posljednja tri mjeseca 1998. je, prema njegovoj ocjeni, zabilježen zabrinjavajuće brzi pad ocjena solventnosti. Prema veličini ispitivanih tvrtki, najbolje su ocijenjene male tvrtke s prosječnom ocjenom 417.8735, zatim srednje sa 424.7730 bodova i kao najlošije velike s prosjekom bodova od 433.9538. U području izvansudske naplate dugovanja Intercredit je u prosincu najviše slučajeva, 50,07 posto, vodio protiv trgovačkih tvrtki. Nakon njih slijede proizvodne tvrtke sa 40,92 posto te poslovni subjekti uslužnih djelatnosti s udjelom od samo 9,01 posto. Najveći dužnici su male tvrtke, njih 53,31 posto, zatim velika s udjelom od 25,69 posto, te srednje tvrtke s udjelom od 21 posto ukupnog broja zaprimljenih predmeta. S obzirom na ukupni novčani volumen zaprimljenih predmeta u odnosu na djelatnost dužnika, najviše otpada na trgovačke tvrtke, čak 50,07 posto, slijede proizvodne tvrtke sa 40,92 posto te uslužne sa 9,01 posto udjela. 3. MEĐUNARODNA SURADNJA PORGES POTVRĐUJE SASTANAK S DRAGONJOM I NAPREDAK OKO KRŠKOG Hrvatski ministar gospodarstva Nenad Porges rekao je u utorak da će sljedećega tjedna sa svojim slovenskim kolegom Metodom Dragonjom razgovarati o međudržavnom sporazumu o nuklearki Krško oko kojega su, prema njegovoj ocjeni, dvije zemlje postigle određeni napredak. Početkom sljedećeg tjedna izaslanstva dviju zemalja za izradu međudržavnoga sporazuma o nuklearci Krško će razgovarati o tome sporazumu ali da točan datum i mjesto sastanka još nisu određeni. Porges ne očekuje da će na sljedećem sastanku biti dovršen sporazum i riješeno pitanje nuklearke Krško koje se između Hrvatske i Slovenije vuče već godinama. Objasnio je da će to biti radni sastanak na kojem će se samo nastaviti već započeti posao oko postizanja međudržavnoga sporazuma o nuklearci Krško. 4. AKTIVNOSTI UDRUGA I SINDIKATA PROIZVOĐAČIMA ALKOHOLNIH PIĆA POTREBNO VRIJEME ZA MARKICE Iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) upozoravaju da je zbog kašnjenja Vladinih resora u donošenju izmjena Zakona o posebnom porezu na alkohol i s tim povezanog Pravilnika, ne postoje uvjeti za njihovu kvalitetnu primjenu i primjenu posebnih (evidencijskih) markica na alkoholna pića. Proizvođači alkoholnih pića dužni su, prema izmjenama Zakona, s označavanjem posebnim markicama Ministarstva financija početi 1. siječnja 1999., ali su njen oblik i izgled saznali tek krajem prošle ili početkom ove godine. Stoga su HUP i Gospodarsko interesno udruženje proizvođača pića Hrvatske, Vladi i Ministarstvu financija i krajem 1998. uputili zamolbu da se prolongira rok primjene markica i da umjesto 1. siječnja to bude 31. ožujka 1999., odnosno isti rok kao i za trgovce i ugostitelje. SSSH ZA BRŽE SANIRANJE "ZAGREPČANKE" Zagrebačko povjereništvo Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) poslalo je s ovotjednog skupa zaposlenika "Zagrepčanke" prosvjedno pismo hrvatskoj Vladi, u kojem iskazuje nezadovoljstvo što pogoni i trgovine te tvrtke, unatoč rokovima predviđenim sanacijskim programom, još ne rade. SSSH očekuje da Vlada o sanaciji "Zagrepčanke" odluči do 12. siječnja, a ako se do tada ne očituje o početku rada njezinih trgovina i pogona, radnici će, ističe se u pismu, vjerojatno ponovno prosvjedovati, a nadnevak prosvjeda bit će dogovoren na skupu zaposlenika. Radnici "Zagrepčanke" već mjesecima čekaju na najavljeni početak rada predviđen sanacijskim programom, stoji u pismu SSSH. 5. DOMAĆI I MEĐUNARODNI SAJMOVI, IZLOŽBE I SEMINARI BRNSKI SAJAM ISPUNIO OČEKIVANJA HRVATSKIH TURISTIČKIH DJELATNIKA Na prvom ovogodišnjem međunarodnom turističkom sajmu, koji se od 7. do 10. siječnja održava u češkom gradu Brnu, hrvatska turistička ponuda izaziva veliko zanimanje čeških agenata i organizatora putovanja. Prva dva sajamska dana bila su namijenjena poslovnoj publici, pa su tako predstavnici hrvatskih turističkih tvrtki obavili brojne poslovne razgovore i sklapali poslove za predstojeće ljeto. Inače, na devetom po redu brnskom turističkom sajmu, koji je ove godine okupio 925 izlagača iz 33 zemlje, hrvatska su turistička odredišta predstavljena na izložbenom prostoru od 100 četvornih metara. Posljednja dva sajamska dana bit će otvorena za široku publiku, a u četiri dana njegova trajanja očekuje se posjet između 25.000 i 30.000 posjetitelja. 6. STATISTIKA UVOZ SMANJEN 2,8 POSTO U Hrvatskoj je od siječnja do kraja studenoga prošle godine uvezeno robe za 7,78 milijardi USD, 2,8 posto manje nego u isto doba preklani. Vrijednost hrvatskog izvoza bila je 4,19 milijardi USD ili 8,9 posto veća. Uvoz robe iz zemalja Europske unije (EU) u tom je razdoblju smanjen 2,8 posto na 4,6 milijardi USD, dok je izvoz porastao 2,3 posto na 1,98 milijardi USD. (Izvor: Državni zavod za statistiku) PRIHODI MARINA DO KRAJA RUJNA BILI MANJI 6,1 POSTO MANJI Luke nautičkog turizma s ukupnim kapacitetima od 10.535 vezova ostvarile su do kraja rujna 1998.prihode od 87,70 milijuna kuna, što je 6,1 posto manje nego u istom razdoblju 1997. Prihodi marina od iznajmljivanja vezova smanjeni su za sedam posto na 68,65 milijuna kuna, a od iznajmljivanja brodova za čak 15 posto na 638 tisuća kuna. U spomenutom razdoblju je od iznajmljivanja stacionarnih vezova realizirano 45,85 milijuna kuna prihoda, što je na razini istog razdoblja preklani. Od iznajmljivanja vezova u tranzitu ostvareno je 22,80 milijuna kuna, 19,4 posto manje. (Izvor: Državni zavod za statistiku) 7. BANKARSTVO I FINANCIJE AGROOBRTNIČKA BANKA PLANIRA DOKAPITALIZACIJU Najvažniji plan u zagrebačkoj Agroobrtničkoj banci d.d. (AOB) za ovu godinu je dokapitalizacija. Dosad je banka na tržišta kapitala ponudila dionica u vrijednosti od 80 milijuna kuna. Osim prodaje manjih paketa dionica, u AOB-u se nadaju i većim domaćim, ali i inozemnim ulagačima. AOB u ovoj godini namjerava putem dvaju projekata nastaviti lani započetu suradnju s domaćim bankama. Prvi od njih je razvoj kartičnog poslovanja u suradnji s Varaždinskom bankom. Tako će korisnicima usluga te banke ove godine biti ponuđena Cirrus-Maestro debitna kartica, te Eurocard-Mastercard kreditna kartica, obje iz Europay programa. Drugi je zajednički projekt više hrvatskih banaka - Hrvatska stambena štedionica, koja je krajem prošle godine dobila suglasnost za početak rada od Hrvatske narodne banke. Tim projektom Agroobrtnička banka će svojim komitentima ponuditi dugoročnu stambenu štednju u svim poslovnicama i podružnicama u Hrvatskoj. Kao najvažnije obilježje poslovanja u prošloj godini poslovodstvo AOB-e ističe likvidnost i stabilnost banke, te uredno i promptno servisiranje naloga klijenata, a garanciju stabiliziranja stanja u bankarskom sustavu Hrvatske vide u novom Zakonu o bankama. DO KRAJA RUJNA DOBIT PARTNER BANKE 1,6 MILIJUNA KUNA Zagrebačka Partner banka d.d. zabilježila je u prvih devet ovogodišnjih mjeseci 1,6 milijuna kuna neto dobiti, 94,9 posto veću nego u istom razdoblju lani. Prihodi te banke su u navedenom razdoblju iznosili 57,6 milijuna kuna, 38,6 posto više, dok su rashodi porasli 36,8 posto na 55,13 milijuna kuna. Do kraja ove godine poslovodstvo Partner banke očekuje 5,9 posto manju bruto dobit nego prošle godine, u iznosu od 6,5 milijuna kuna, uz porast prihoda od 20,8 posto na 73,71 milijun kuna, i rashoda za 20,7 posto na 67,21 milijun kuna. RIJEČKA BANKA 1998. PLANIRA ZAVRŠITI S 81,84 MILIJUNA KUNA DOBITI Riječka banka d.d. bi do kraja ove godine trebala ostvariti dobit od 81,84 milijuna kuna, 62 posto veću no što je bila na kraju prošle godine. Ukupni prihodi banke trebali bi porasti šest posto i iznositi 480,22 milijuna kuna, dok bi se rashodi trebali smanjiti za jedan posto u odnosu na lani na 398,4 milijuna kuna. Od siječnja do kraja rujna ove godine dobit te banke prije oporezivanja iznosila je 113,4 milijuna kuna, 73 posto više od one u istom lanjskom razdoblju. Prihodi su se povećali 53 posto na 501,7 milijuna kuna, a rashodi 48 posto na 388,3 milijuna kuna. MANJA LANJSKA DEVETOMJESEČNA DOBIT RIADRIA BANKE Riječka Riadria banka d.d. je od siječnja do kraja rujna 1998. zabilježila 97 posto manju dobit nego u istom razdoblju prethodne godine, u iznosu od 324,8 tisuća kuna, uz porast prihoda od 30 posto na 106,9 milijuna kuna i rashoda za 50 posto na 106,7 milijuna kuna. Ukupna štednja te banke, bez "stare" devizne štednje, iznosila je 599,3 milijuna kuna i bila je 16 posto veća. Štednja u kunama od 85,7 milijuna kuna, povećala se 25 posto, a devizna, u iznosu od 513,7 milijuna kuna, porasla je 15 posto. ČAKOVEČKA BANKA OČEKUJE 43 POSTO MANJU BRUTO DOBIT Čakovečka banka d.d. ostvarila je u prvih devet prošlogodišnjih mjeseci bruto dobit od gotovo 8,49 milijuna kuna, što je 42 posto manje nego u istom razdoblju 1997. Uprava banke procjenjuje da će bruto dobit do kraja 1998. dosegnuti 12 milijuna kuna, 43 posto manje nego na kraju 1997. Ukupni prihodi dosegnuli su do kraja rujna 46,16 milijuna kuna, 21 posto više nego u istom razdoblju 1997. Manja dobit rezultat je povećanih rashoda, za 60 posto, koji su rasli brže od prihoda, i krajem rujna iznosili 37,67 milijuna kuna. Poslovodstvo banke procjenjuje da će krajem 1998. oni biti na razini od 48 milijuna kuna, 42 posto viši u odnosu na 1997. 8. FINANCIJSKA TRŽIŠTA AKTIVNE DIONICE NA ZAGREBAČKOJ BURZI, 05. - 07. siječnja 1999. Br. Dionice Zaključna cijena (kn) Postotna promjena Promet (kn) Postotna promjena 1. Pliva 530 2,51 4.092.310 934,68 2. Zagrebačka banka 0 940 4,33 3.010.432 538,86 3. Podravka 100 0,00 701.601 244,68 4. Zagrebačka banka 3E 380 -5,24 62.180 205,85 5. Jadran-Turist 30 - 33.000 - 6. Kraš 79 -1,25 23.700 73,25 7. Plava laguna 282 - 21.996 - 8. Viktor Lenac 80 0,00 16.000 -56,83 9. Atlantska plovidba 65 - 10.650 - 10. Dalmatinska banka 92 - 1.840 - UKUPNI PROMET 7.973.720 598,64 Vrijednost indeksa CROBEX 734 2,66 AKTIVNE DIONICE NA VARAŽDINSKOM TRŽIŠTU VRIJEDNOSNICA, 04. - 07. siječnja 1999. Br. Dionice Zaključna cijena (kn) Postotna promjena Promet (kn) Postotna promjena 1. Plava laguna 290 7,41 57.000 955,56 2. Ericsson Nikola Tesla 127 16,51 11.870 -39,63 3. Sunčani Hvar 17 - 3.298 - 4. Riviera Holding 31 - 2.018 - UKUPNI PROMET 74.183 6,29 Vrijednost indeksa VIN 300 1,69 PROMET NA TRŽIŠTU NOVCA ZAGREB, 30. prosinca 1998. - 07. siječnja 1999. Datum Potražnja Jutarnji promet Prosječna Noćni promet (kn) (kn) kamata (kn) 30.12. 60.000.000 24.870.000 15,43% 211.234.000 31.12. 40.000.000 30.100.000 15,52% 114.709.000 04.01. 39.000.000 33.250.000 16,55% 175.565.000 05.01. 31.000.000 22.900.000 15,93% 196.435.000 07.01. 54.000.000 47.700.000 16,20% - Dnevni prosjek 44.800.000 31.764.000 15,92% 174.486.000 AUKCIJA TREZORKSIH I BLAGAJNIČKIH ZAPISA Datum Izdavatelj Rok dospijeća Upisani iznos/kn Kamatna stopa 05.01. HNB (repo aukcija) 6 dana 408.715.721,40 11,22% 05.01. Ministarstvo financija 42 dana 138.700.000 10,50% 07.01. HNB 35 dana 124.200.000 9,50% 07.01. HNB 91 dan 23.500.000 10,50% 07.01. HNB 182 dana 5.000.000 11,00% Ukupno upisano trezorskih zapisa Ministarstva financija na dan 05.01. - 448.400.000 kn Ukupno upisano blagajničkih zapisa HNB na dan 07.01. - 852.300.000 kn 9. VIJESTI IZ SVIJETA SLOVENSKE BANKE NE SAVJETUJU ZAMJENU ŠTEDNJE NA EURO Slovenski bankarski stručnjaci ne savjetuju stanovništvu konverziju njihovih deviznih štednih uloga, većina kojih je u njemačkim markama, u novu europsku jedinstvenu valutu euro iako je većina banaka već u ponedjeljak, prvog dana njegove uvedbe, službeno dala tu mogućnost. Razlog su troškovi konverzije i činjenica da će tečaj eura u odnosu na klasične nacionalne valute biti fiksiran. Na slovenskim je tečajnim listama u bankama srednja vrijednost eura prema slovenskom tolaru bila 188,45 tolara za jedan euro. Slovenski ekonomisti ocjenjuju da bi se transparentnost cijena do koje dolazi uvedbom eura i nova cjenovna konkurencija u njegovoj zoni u prvo vrijeme negativno mogla odraziti na zemlje koje mnogo izvoze u Europsku uniju, pa tako i na Sloveniju. To će, naime, olakšati posao uvoznicima, dok će se izvoznici morati financijski prilagoditi potrebama naručitelja. Među prvim se u Sloveniji na poslovanje u euru prilagodio Revoz iz Novog mesta i to na zahtjev Renaultove središnjice u Francuskoj. ŠTRAJK MAĐARSKIH ŽELJEZNIČARA REMETI PROMET U SREDNJOJ EUROPI Višednevni štrajk radnika mađarskih željeznica u četvrtak je izazvao ozbiljne poremećaje u željezničkom prometu sa zemljama srednje Europe i blokirao međunarodni promet kroz Mađarsku, priopćile su mađarske željeznice. Međunarodni vlakovi, među kojima i poznati Orient Express, ne prometuju zbog štrajka radnika koji zahtijevaju povećanje plaća. Deset vlakova koji su dnevno prometovali na liniji Beč-Budimpešta zamijenjeno je autobusima, rekao je glasnogovornik austrijskih željeznica. Radnici traže povećanje plaća za 21 posto, dok uprava nudi 16 posto. Dva od tri sindikata su prihvatila ponudu. RUSKA RUBLJA PONOVNO ZABILJEŽILA NAGLI PAD VRIJEDNOSTI Unatoč blagdanskom zatišju, rublja je u utorak zabilježila nagli pad vrijednosti i financijski stručnjaci izrazili su strahovanja od daljnjih bolnih šokova za Rusiju već početkom ove godine. Iako je ruska središnja banka u utorak postavila tečaj rublje u odnosu na američki dolar na 20,7, on je u popodnevnim satima dosegao 22,80 rublji. Središnja banka pokušala je zaustaviti pad rublje, no, raspoloženje protiv ove valute bilo je presnažno, ocjenili su burzovni mešetari. Valuta gubi vrijednost, a inflacija raste posljednjih pet mjeseci i mnogi analitičari očekuju nastavak tog trenda. U međuvremenu, zemlja još čeka na parlamentarnu potvrdu proračuna za ovu godinu. 10. POSEBAN PRILOG: HRVATSKA OSTAJE NA 9. MJESTU PO RIZIKU POSLOVANJA Hrvatska se, prema državnom riziku komercijalnog poslovanja s tvrtkama, već treći mjesec za redom nalazi na devetom mjestu (DB5b), od 24 zemlje s područja srednje i istočne Europe, ocijenila je u siječanjskom izvještaju (International Risk & Payment Review) jedna od vodećih svjetskih konzultantskih tvrtki Dun & Bradstreet (D&B). Kao izvor "kratkoročne zabrinutosti" D&B navodi nedavna unutarnjopolitička događanja te negativne znakove usporavanja gospodarske aktivnosti i povećanje uvoza dok se pozitivnim ocjenjuje i dalje niska stopa inflacije kao i nastojanje Vlade da u 1999. poveća izvoz, prenosi izvještaj D&B, njegov zastupnik za Hrvatsku tvrtka BonLine. Od 24 procijenjene zemlje, Hrvatska dijeli koeficijent "visokog rizika" s Rumunjskom, što znači da se poduzetnicima savjetuje ograničavanje investicija samo na one poslove koji donose visok povrat novca. Prva je i dalje Slovenija (DB3a), slijede Češka, Mađarska, Poljska, Estonija, Latvija, Litva, Slovačka pa Hrvatska. Na samom začelju je Jugoslavija, kao najveći izvor visoke rizičnosti u regiji uzrokovane autoritarnim režimom te političkom i ekonomskom izolacijom. Prema D&B-ovom izvještaju, u Hrvatskoj jača potreba za uvozom, a trgovinski deficit se mjesečno povećava za 9 milijuna američkih dolara. Porast bruto domaćeg proizvoda (BDP) u prošloj je godini iznosio 4,5 posto, a prema procjeni D&B-a, očekuje se da će BDP u 1999. rasti 4,2, a u 2000. 4 posto. D&B u bližoj budućnosti ne očekuje veći porast nezaposlenosti u Hrvatskoj (16,5 posto u 1999., 16 posto u 2000.). Procjene su da će inflacije u 1999. ponovo biti 3,8 posto dok se u 2000. očekuje daljnje smanjenje na 3,2 posto.