TURISTIČKI BILTEN, BROJ 262

TURISTIČKI BILTEN 11. - 18. prosinca 1998. SADRŽAJ: ? LUKA NAUTIČKOG TURIZMA KORNATI DOBILA KONCESIJU 2 ? PREDSTAVLJENA STRATEGIJA PROMETNOG RAZVITKA RH 2 ? USKORO SPORAZUM O HRVATSKOJ I SLOVENSKOJ TURISTIČKOJ SURADNJI 2 ? ISTRA U 1999. BEZ PORASTA TURISTIČKOG PROMETA 3 ? HOTEL LAPAD OVE GODINE OČEKUJE GUBITAK OD 5,5 MILIJUNA KUNA 3 ? PRIVATIZACIJA PUTNIČKE AGENCIJE ATLAS IDUĆE GODINE 3 ? I IDUĆE TURISTIČKE SEZONE MANJE BRITANACA 4 ? KOTACIJE DIONICA TURISTIČKIH TVRTKI 4 ? TIJEKOM LISTOPADA U HRVATSKOJ BORAVILO 182.897 TURISTA 5 ? U DESET MJESECI 5,2 MILIJUNA TURISTA 5 ? ZA BLAGDANE U U PRIMORSKO-GORANSKOJ ŽUPANIJI OTPRILIKE 11.000 GOSTIJU 5 ? OKRUGLI STOL "HRVATSKA OZNAKA KVALITETE TURISTIČKIH USLUGA" 5 ? MATKA U HELSINKIU 6 ? MITT U MOSKVI 6 ? TOURSIB U SIBIRU 6 ? NOVOSTI IZ HOTELSKIH TVRTKI 6 ? VICTORIA SVE ZANIMLJIVIJA TURISTIMA 7 ? DUBAI POVEĆAVA HOTELSKE KAPACITETE 7 ? BRITISH AIRWAYS PROŠIRUJE PLAN LETENJA U GATWICKA 8 ? CHINA AIRLINES - BUDUĆNOST U EUROPI 8 ? POD POVEĆALOM: RIO 8 1. AKTIVNOSTI VLADE, HRV. DRŽAVNOG SABORA I TURISTIČKIH INSTITUCIJA LUKA NAUTIČKOG TURIZMA KORNATI DOBILA KONCESIJU Luka nautičkog turizma Kornati u Biogradu na moru, kapaciteta više od 200 vezova, dobila je prošloga tjedna od hrvatske Vlade koncesiju za korištenje pomorskog dobra u svrhu gospodarskog korištenja luke posebne namjene. Tu će marinu u razdoblju od 32 godine koristiti biogradska tvrtka Ilirija d.d.. Utvrđena je i naknada za koncesiju, koja se sastoji od stalnog i promjenjivog dijela. Stalni dio plaća se prema četvornom metru područja u iznosu od 0,70 kuna za četvorni metar kopnenog i morskog dijela zauzetog pomorskog dobra, a promjenjivi prema prihodima luke posebne namjene u iznosu od dva ukupnog godišnjeg prihoda od obavljanja djelatnosti na lučkom području. PREDSTAVLJENA STRATEGIJA PROMETNOG RAZVITKA RH Uz rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od šest posto na godinu i stopu izdvajanja u prometni sustav od pet posto BDP-a, Hrvatska će do 2010. godine moći investirati u njegovu izgradnju i održavanje 19,02 milijarde američkih dolara. Uz takve ograničene resurse, jedina alternativa je u koncesijama, direktnim inozemnim ulaganjima, te kreditnim linijama Svjetske banke i Europske banke za obnovu i razvitak, čime bi se razvitak prometnog sustava mogao ubrzati za sedam do deset puta, rekao je ministar pomorstva, prometa i veza mr. Željko Lužavec na ovotjednom predstavljanju prijedloga Strategije prometnog razvitka RH. Od ukupno predviđenih državnih ulaganja, 40 posto se planira izdvojiti u ceste, 25 posto u željeznice, 20 posto u pomorski promet, deset posto u transportni, a pet posto u zračni promet. Projekcijom ulaganja u cestovni promet do 2005. bilo bi izgrađeno približno 400 kilometara novih cesta, 2013. godine 557 kilometara i 2021. samo 762 kilometra novih cesta. Od ukupnih ulaganja, 40 posto bit će uloženo na održavanje, 45 posto na izgradnju autocesta, poluautocesta i brzih cesta, a 15 posto za državne, županijske i lokalne ceste. Raspoloživim sredstvima iz državnog proračuna može se godišnje graditi tek deset do 15 kilometara novih cesta pa bi nam za dosezanje zadovoljavajućeg razvoja trebalo sljedećih 80 godina. Lužavec je najavio i završetak autoceste Zagreb-Rijeka u oba pravca do ljeta 2001. U razvoj željezničkog prometa do 2010. planira se uložiti 4,97 milijardi dolara, u pomorski promet 2,79 milijardi USD, u riječni promet 1,19 milijardi USD, 995 milijuna USD u razvitak zračnog prometa, a u transportne tehnologije i terminale 1,99 milijardi USD. Lužavec je naglasio da je prometno povezivanje Hrvatske sudbinsko jer je neophodan dio njezine integracije u Europu te ključno pitanje gospodarskog razvitka. Strategija odgovara na tri ključna pitanja: koji će udio društvenog proizvoda Hrvatska ulagati u prometne sustave u idućih deset i 20 godina, koliko unutar toga za svaku granu i koji su prioriteti daljnjeg razvoja, te otvara Hrvatsku međunarodnim ulaganjima. O previsokim cestarinama, zbog kojih, primjerice, umjesto autoceste Varaždin-Goričan vozači koriste paralelne putove, Lužavec je objasnio da je u pripremi ujednačavanje cestarina pa će na toj cesti odnos između osobnih automobila i teških vozila biti od početka iduće godine jedan naprama tri, a ne kao do sada jedan naprama 7,5. Prijedlog Strategije upućen je nakon šest mjeseci "internog usaglašavanja" u saborsku proceduru i očekuje se da će se o njemu raspravljati na siječanjskom zasjedanju Hrvatskog državnog Sabora. USKORO SPORAZUM O HRVATSKOJ I SLOVENSKOJ TURISTIČKOJ SURADNJI Početkom 1999. potpisat će se sporazum o hrvatskoj i slovenskoj turističkoj suradnji te zajedničkim nastupima na pojedinim inozemnim turističkim sajmovima. Sporazum će se uklopiti u nedavno objavljenu Koncepciju dugoročnog razvitka hrvatskog turizma, rekao je hrvatski ministar turizma Sergej Morsan nakon nedavnog neformalnog razgovora sa slovenskim ministrom turizma Jankom Razgoršekom, održanog tijekom predstavljanja slovenske turističke ponude u zagrebačkom hotelu Intercontinental. Potpisivanjem toga sporazuma stvorit će se uvjeti za razmjenu iskustava između Hrvatske i Slovenije, uz međusobnu pomoć i suradnju na turističkom planu, istaknuli su predstavnici slovenskog Centra za promociju. U prvih deset ovogodišnjih mjeseci tu je zemlju posjetilo 68.265 hrvatskih turista, jedan posto više nego lani. Oni su ostvarili 182.832 noćenja, jedan posto manje, rekao je direktor Centra za promociju Franci Križan. Hrvatski su turisti po broju posjeta na četvrtom mjestu u Sloveniji, iza Nijemaca, Talijana i Austrijanaca. Za iduću godinu, Slovenci se nadaju kako će se povećati broj gostiju iz Hrvatske, posebice za trajanja skijaške sezone, čemu će, nadaju se, pridonijeti i dobra promocija slovenske turističke ponude i skorašnje otvaranje slovenskog turističkog ureda u Hrvatskoj. Križan je istaknuo da najviše turističkog prometa u Sloveniji ostvare turisti iz zapadne Europe, čiji je posjet u 1997. godini u usporedbi s godinom ranije povećan za 21 posto. Tri četvrtine inozemnog turističkog prometa ostvare turisti iz šest zemalja - Italije, Njemačke, Austrije, Hrvatske, Nizozemske i Velike Britanije. Ove je godine u podizanje kvalitete slovenske zimske ponude uloženo četiri milijarde tolara, što je približno 156 milijuna kuna. Od toga je 550 milijuna tolara, tj. 22 milijuna kuna, dala slovenska država u obliku nepovratnih sredstava. U Kranjskoj gori, Krvavcu, Bovcu te na Starem vrhu ove su godine dograđeni sustavi za osnježavanje umjetnim snijegom, dok će se u idućoj godini na Rogli zastarjela dvosjedežnica zamijeniti četverosjedežnicom. ISTRA U 1999. BEZ PORASTA TURISTIČKOG PROMETA Više od 1,8 milijuna turista koji su u ovoj godini posjetili istarska ljetovališta i ostvarili 12,67 milijuna noćenja, tek 0,93 posto više u usporedbi s prošlom godinom, turistički je promet koji ne zadovoljava tamošnje turističke djelatnike. Financijski pokazatelji ovogodišnje turističke sezone još su lošiji. Po podacima Županijske gospodarske komore u Puli, turističko gospodarstvo te regije u ovoj će godini ostvariti ukupan prihod od približno 1,5 milijardi kuna, ali i gubitak od otprilike 30 milijuna kuna. Kao glavni razlog podbačaja turističkog prometa u Istri navodi se znatno manji posjet čeških gostiju, ove ih je godine bilo čak 22 posto manje nego lani, ali i turista iz drugih istočnoeuropskih zemalja. Slabim financijskim pokazateljima poslovanja u najvećoj su mjeri pridonijeli, smatra predsjednik Turističke zajednice (TZ) Istarske županije Branko Curić, porez na dodanu vrijednost (PDV) i nerealni tečaj kune. U TZ Istarske županije očekuju da će turistički promet u toj regiji u sljedećoj godini ostati na razini iz ove godine, a takvo predviđanje temelje na ocjenama iz istarskih turističkih tvrtki, turističkih zajednica gradova i općina te reakcija s europskog turističkog tržišta. 2. DOMAĆE TURISTIČKE AKTIVNOSTI HOTEL LAPAD OVE GODINE OČEKUJE GUBITAK OD 5,5 MILIJUNA KUNA Dubrovačka turistička tvrtka Hotel Lapad d.d. u ovoj će godini imati 6,3 milijuna kuna prihoda i gubitak od 5,5 milijuna kuna. Hotel je i lani ostvario gubitak i to u visini od 6,8 milijuna kuna, a za iduću godinu njegovo poslovodstvo procjenjuje da će također zabilježiti gubitak od otprilike 4,5 milijuna kuna. Ove su godine u tom hotelu zamijenjena samo dotrajala osnovna sredstva, a niti u 1999. se ne predviđa njegova obnova zbog, nedostatka financijskih sredstava. Temeljni kapital Hotela Lapad iznosi 23,5 milijuna kuna i podijeljen je na 78.330 dionica. U strukturi dionica Dubrovačka banka d.d. posjeduje 47,90 posto, Hrvatski fond za privatizaciju 36,76 posto, mali dioničari 9,25 posto, a ostatak Republički fond za mirovinsko i invalidsko osiguranje radnika. Nedavno je Dubrovačka banka d.d. ponudila na prodaju dionice i poslovne udjele iz svog portfelja i portfelja Hotela Dubrovnik, a među njima Hotela Lapad. Prema riječima direktora te turističke tvrtke Zdenka Lučića, u ovoj je godini u hotelskim objektima tvrtke zabilježeno 42.683 noćenja ili 26,8 posto više nego lani. Za iduću godinu predviđa da će se ostvariti 50.000 noćenja, tj. 17,2 posto više nego ove godine i 23 posto veći prihodi. PRIVATIZACIJA PUTNIČKE AGENCIJE ATLAS IDUĆE GODINE Poslovodstvo dubrovačke putničke agencije Atlas d.d. u idućoj godini očekuje konačnu privatizaciju te tvrtke, rekla je direktorica te agencije Pave Župan Rusković na današnjem susretu s hrvatskim turističkim novinarima. Trenutačni većinski vlasnik Atlasa d.d je Privredna banka Zagreb s 55 posto udjela, Dubrovačka banka ima 11 posto, a ostatak je udjela u vlasništvu malih dioničara. Poslovodstvo te putničke agencije procjenjuje da će se konačna privatizacija Atlasa izvršiti tijekom 1999., pri čemu će 50 posto vlasničkog udjela steći inozemni partner, a drugu polovinu djelatnici agencije. Najvjerojatniji inozemni suvlasnik Atlasa, prema riječima direktorice Župan Rusković, postat će najveći svjetski turoperator - njemački TUI. Posredstvom Atlasa tijekom ove godine u Hrvatsku je dovedeno 18 posto gostiju više nego lani, odnosno otprilike 274.000, ali u potpunosti nije ispunjen plan prema kojemu je trebalo boraviti 300.000 inozemnih turista. Prema podacima poslovodstva te agencije, ove je godine u Hrvatsku došlo 45 posto manje čeških turista, podbacila su i tržišta Velike Britanije i Belgije, a od inozemnog turističkog prometa očekuju ukupno 33 milijuna DEM prihoda do kraja godine. Za iduću je godinu Atlas zakupio 40.000 kreveta po alotmanskim ugovorima, što je 20 posto više nego ove godine. Najveće se povećanje dolazaka inozemnih gostiju očekuje s tradicionalnih tržišta - njemačkog, britanskog, talijanskog i francuskog. Uz njih planira se i dolazak 200-tinjak skupina japanskih turista, te gostiju iz Južne Amerike. Tijekom ove godine Atlas je organizirao 204 izleta na području od Umaga do Cavtata, a prema ocjeni anektiranih izletnika, najboljim je ocijenjen izlet iz Makarske na slapove Krke. I IDUĆE TURISTIČKE SEZONE MANJE BRITANACA Iako je britansko jedno od najznačajnijih emitivnih tržišta za Hrvatsku, u idućoj će se godini nastaviti trend smanjenja dolazaka turista iz te zemlje. Jedan od najvećih tamošnjih turoperatora Thomson uvrstio je hrvatsku turističku ponudu u brošuru "Thomson Travel" za 1999. godinu na samo pet stranica, znatno manje nego za ovu godinu, a i turoperatori Cosmos i Holiday Options također su u skromnoj mjeri uključili Hrvatsku kao turističku destinaciju u svoje programe. Britansko je tržište 1990. godine u Hrvatskoj bilo četvrto emitivno tržište po važnosti, odmah iza Njemačke, Austrije i Italije. U nekoliko posljednjih godina, kao ni za iduću, niti jedan britanski turoperator nije uvrstio Hrvatsku kao glavnu turističku destinaciju u svoje programe. U 1989. godini britanski su turisti u ukupnim inozemnim noćenjima u Hrvatskoj sudjelovali s 8,1 posto, a u prvih osam ovogodišnjih mjeseci s 1,7 posto. Povratak britanskih turista u Hrvatsku, prema mišljenju profesora Renate i Johna Foxa s opatijskog Hotelijerskog fakulteta, trebao bi se provoditi putem tržišnih "niša", a trajni je zadatak stvaranje "turizma kao kulturnog proizvoda". Time se naglašava turistički "pogled" na ponudu kao vrstu robe konkurentnu nekoj drugoj, koja bi se mogla ponuditi određenom segmentu britanske populacije. Bit kreiranja novog proizvoda je stvaranje emocionalne veze između proizvoda i potrošača, a ono što stvara emocionalnu vrijednost destinacije je atmosfera mjesta, hotel ili ljubaznost lokalnog stanovništva. Želi li Hrvatska vratiti britanske turiste, smatraju u Thomsonu, mora "održati konkurentnost cijena, ponuditi bogat spektar smještaja, pobrinuti se da se svi hoteli pridržavaju protupožarnih i sigurnosnih standarda te poraditi na poboljšanju mišljenja u Velikoj Britaniji o Hrvatskoj kao turističkoj destinaciji". Thomsonovi podaci ukazuju na činjenicu da u Hrvatsku iz Velike Britanije u organiziranom obliku najviše dolaze parovi s djecom ispod 16 godina starosti. Individualno dolaze uglavnom osobe srednje životne dobi. Vrlo su važni i turisti tzv. treće dobi, koji u Hrvatsku dolaze u razdoblju pred i posezone u organizaciji turoperatora Saga Holidays te poslovni ljudi. U posljednje vrijeme u Velikoj Britaniji najutjecajnija skupina s toga tržišta su nautičari. Oni imaju naviku putovanja i snažnu kupovnu moć. Tijekom 80-tih godina Britanci su počeli razvijati tzv. "flotilla holiday". Tada je više od 200 plovila bilo ukotvljeno duž hrvatske obale, s otprilike pet flotila i 80.000 putnika. Danas se većina te klijentele nalazi u sredozemnim zemljama, Karibima i Aziji. Kako ponovno potaknuti britanske nautičare da se vrate u hrvatske marine? Stručnjaci drže da ponajprije treba izraditi studiju, na temelju koje bi se stvorili uvjeti za razvitak marina i ukupne turističke ponude. 3.KOTACIJE DIONICA TURISTIČKIH TVRTKI ZAGREBAČKA BURZA, 08. - 11. prosinca 1998. Br. Dionice Zaključna cijena (kn) Tjedna promjena Promet (kn) Tjedna promjena 1. Plava laguna 269 -0,38% 143.494 322,97% 2. Istraturist 23 -8,00%- 21.160 922,97% 3. Riviera Holding 38 -5,00% 3.800 143,59% VARAŽDINSKO TRŽIŠTE VRIJEDNOSNICA, 07. - 11. prosinca 1998. Br. Dionice Zaključna cijena (kn) Tjedna promjena Promet (kn) Tjedna promjena 1. Istraturist 23 - 5.590 - 2. Plava laguna 280 16,67% 4.480 -98,02% + 3. Riviera Holding 35 - 2.100 - 4. Sunčani Hvar 16 -20,00% 320 -91,80% 4. STATISTIKA TIJEKOM LISTOPADA U HRVATSKOJ BORAVILO 182.897 TURISTA Tijekom listopada ove godine u Hrvatskoj je boravilo 182.897 turista, odnosno dva posto više nego u istom mjesecu lani. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, stranaca je bilo 98.511 ili šest posto više. U tom je mjesecu zabilježeno 563.940 noćenja, tj. pet posto više. Inozemni su turisti ostvarili 373.321 noćenje ili 14 posto više nego u listopadu 1997. godine. U ovogodišnjem je listopadu najviše bilo Nijemaca - 24.030, sedam posto više, dok je Talijana je bilo 15.187 ili osam posto manje, a Austrijanaca 13.002 tj. četiri posto manje. I najviše su noćenja ostvarili Nijemci - 133.104, 22 posto više. Slijede Austrijanci, koji su zabilježili 46.818 noćenja ili jedan posto manje te britanski gosti, 43.773 ili 40 posto više nego u lanjskom listopadu. U DESET MJESECI 5,2 MILIJUNA TURISTA U Hrvatskoj je u prvih deset ovogodišnjih mjeseci boravilo 5,24 milijuna turista, tj. pet posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Po podacima Državnog zavoda za statistiku, stranaca je bilo četiri milijuna ili sedam posto više. Tijekom spomenutog razdoblja zabilježeno je 30,8 milijuna noćenja, odnosno tri posto više. Inozemni su turisti ostvarili 25,8 milijuna noćenja, pet posto više nego u prvih deset mjeseci 1997. godine. U Hrvatskoj je boravilo najviše Talijana, i to 732.352 ili deset posto više. Potom slijede Nijemci, njih 709.542, 13 posto više te Slovenci - 631.983 ili 11 posto više nego lani. Najviše su noćenja ostvarili Nijemci - 5,9 milijuna, deset posto više. Slovenci su zabilježili četiri milijuna noćenja ili osam posto više, a Talijani 3,6 milijuna, odnosno 11 posto više nego lani. ZA BLAGDANE U U PRIMORSKO-GORANSKOJ ŽUPANIJI OTPRILIKE 11.000 GOSTIJU Temeljem provedene ankete, na području Primorsko-goranske županije božićne i novogodišnje blagdane provest će približno 11.000, uglavnom inozemnih, gostiju, među kojima će najviše biti Talijana, Austrijanaca i Nijemaca, doznaje se u Županijskoj turističkoj zajednici. Najviše turista tradicionalno će boraviti na Opatijskoj rivijeri (4550), a zatim na Krku (1780), Crikveničko-vinodolskoj rivijeri (otprilike 2000), cresko-lošinjskom otočju (1370), na Rabu ih se očekuje približno 1.000, a otprilike 330 domaćih gostiju boravit će u Gorskom kotaru. Na području Primorsko-goranske županije za božićne i novogodišnje blagdane bit će otvoreno 48 hotela i 14 drugih turističko- ugostiteljskih objekata. 5. DOMAĆI I MEĐUNARODNI SAJMOVI, IZLOŽBE I SEMINARI OKRUGLI STOL "HRVATSKA OZNAKA KVALITETE TURISTIČKIH USLUGA" Okruglim stolom na temu "Hrvatska oznaka kvalitete turističkih usluga" u organizaciji Hrvatske gospodarske komore (HGK) u četvrtak popodne završili su jubilarni 30. poslovni susreti "Proizvođači hotelijerstvu '99" (PIHU). Susreti su se od 8. do 10. prosinca održavali u Puli u organizaciji Hrvatske udruge hotelijera i restoratera (HUH), a pod pokroviteljstvom Ministarstva turizma. Direktor sektora za turizam i ugostiteljstvo pri HGK Adalbert Humski, među ostalim je, naznačio potrebu izradbe jedinstvenog znakovlja, koji bi dobivali turistički objekti za kvalitetnu turističku uslugu. On je usporedio taj budući model s već prepoznatljivim znakovima, koji se od prošle godine stavljaju na hrvatske proizvode - "Hrvatski" i "Hrvatska kvaliteta", a verificirani su na madridskoj konferenciji i prihvaćeni u 48 država u svijetu. HGK je za taj projekt izdvojila otprilike 350.000 kuna, naglasio je Humski, dodajući da će do njegove potpune realizacije doći za godinu do dvije, pod uvjetom potpune suradnje svih hrvatskih turističkih subjekata, koji bi svojim idejama trebali definirati projekt. Prema istraživanjima tržišta, istaknuo je Humski, proizvodi koji na sebi nose jedan od znakova hrvatske kvalitete, postižu i do 20 posto bolju prodaju. MATKA U HELSINKIU Od 14. do 17. siječnja iduće godine u sajmenom centru u Helsinkiu održat će se turistički sajam Matka i to veći nego do sada. Prvi dan u cijelosti i prijepodne drugog dana rezervirani su isključivo za stručne posjetitelje, dok se za javnost sajam otvara drugi dan popodne. MITT U MOSKVI Šesti međunaradni moskovski sajam putovanja i turizma (MITT) održat će se od 24. do 27. ožujka 1999. godine u ZAO-izložbenom centru. Tijekom sajma održavat će se razni Incoming i Outgoing seminari. TOURSIB U SIBIRU Od 23. do 26. veljače 1999. u Novosibirsku će se održati deveti međunarodni sajam turizma, sportskih proizvoda i usluga. Očekuje se otprilike 200 nacionalnih i 100 stranih izlagača. 6. MEĐUNARODNE TURISTIČKE AKTIVNOSTI NOVOSTI IZ HOTELSKIH TVRTKI Mauritius proširuje hotelsku ponudu U studenom ove godine na Mauritiusu je otvoren novi hotel s pet zvjezdica "Le Prince Maurice", izgrađen za samo deset mjeseci. To je drugi hotel hotelske skupine "Des H?tels des Iles" na tom otoku (prvi je Belle Mare Plage Resort) i ima 88 apartmana, od kojih je 12 izgrađeno iznad samog mora. Sol Melia u Peruu Melia Confort u Limi prvi je hotel kojeg je španjolska hotelska skupina Sol Melia otvorila u Peruu. Radi se o hotelu s pet zvjezdica (nekad je to bio Ritz) koji je renoviran i ima 186 soba i apartmana kao i bogate konferencijske mogućnosti. Swiss?tel u Limi i Quitu Swiss?tel je preuzeo dva nova hotela grupe Oro Verde u peruanskim gradoviam Lima i Quito. Swiss?tel Lima nalazi se u gradskoj četvrti San Isidro i ima 224 sobe. Swiss?tel u Quitu udaljen je od zračne luke 15 minuta vožnje i ima 240 soba i apartmana. Hyatt Regency u Solunu U travnju iduće godine planirano je otvaranje Regency Casinos hotela u Solunu, udaljenom tri kilometra od zračne luke Macedonia i od jednog od najvećih europskih casina. Kompleks će imati 152 sobe de-luxe kategorije, od kojih 70 otpada na Regency Club. Astoria u Prima hotelima Prima hoteli su objavii da preuzimaju Astoria hotele u Sankt Petersburgu. Hotel ima 242 sobe, uključivši i 55 apartmana, šest prostora za različite priredbe, dva restorana s koktel barom te međunarodnom i ruskom kuhinjom. Peninsula u New Yorku Nakon deset mjeseci, 1. studenog ponovno je na 5. aveniji u New Yorku otvoren potpuno preuređen luksuzni hotel s pet zvjezdica. Ima 242 sobe, uključujući i apartmane, restorane i konferencijske prostore. Sandals - najbolja hotelska skupina na Karibima Četvrti put zaredom čitatelji TTG-a i American Expressa su za najbolju hotelsku skupinu na karibima proglasili Sandals Resorts. Hiltonov novi hotel u Lyonu Hilton Intenational upravljat će, u sklopu projekta Cit? Internationale, od travnja 1999. godine novim hotelom u Lyonu. Vlasnik hotela je francuska skupina Partouche. Novi Hilton Lyon ima 203 sobe. Otvoren Hilton Frankfurt U srcu metropole na Maini otvoren je Hilton Frankfurt. Na 12 katova raspoređene su 342 sobe, a novost na njemačkom tržištu predstavlja hotelski parking servis, kojeg provode hotelski namještenici, a namijenjen je gostima i posjetiteljima. Radisson s dva hotela na Islandu Nedavno je Radisson SAS Hotels potpisao menadžmentski ugovor za dva hotela na Islandu. Tako će hoteli Saga i Island u siječnju 1999. godine promijeniti imena u Radisson SAS Saga Hotel Reykjavik (216 soba) i Radisson SAS Island Hotel Reykjavik (119 soba). Marriott ekspandira Moskvom Hotelska kupina Marriott bogatija je za još dva hotela u Moskvi. Moskau Marriott Royal Hotel (232 sobe) i Moskau Marriott Tversakya Hotel (198 soba) nalaze se u centru trgovačke metropole i novog kulturnog centra. Sjeverna Kina: Swiss?tel Dalian U sjevernokineskom gradu Dalianu, koji je važan lučki grad, otvoren je novi luksuzni Swiss?tel. 327 soba, četiri kata s predsejdničkim suitama, 108 apartmana i bogata trgovačka ponuda samo su dio ukupne ponude. VICTORIA SVE ZANIMLJIVIJA TURISTIMA Sa svojih 227.660 kvadratnih kilometara Victoria je najmanja australska savezna država - no to ne znači i najmanje značajna. U njoj živi skoro trećina australskog stanovništva (4,4 milijuna) i poznata je po najvećoj poljoprivrednoj i industrijskoj proizvodnji. To sasvim sigurno pridonosi njenoj atraktivnosti te privlači sve više turista. Melbourne, metropola s tri milijuna stanovnika u kojoj je protekle dvije godine održavan stručni sajam ATE (Australian Tourism Exchange), uspješno napušta imidž "Old Lady of the South" (Stare dame s Juga) i danas vibrira u trendu kao grad kulture s mnogo strana i konkurira Sydneyu. Evo nekoliko detalja: Victorian Arts Centre, smješten pored National Gallery of Victoria na rijeci Yarra, sa svojom vrhunskom koncertnom dvoranom i ambicioznim programom uživa međunarodnu slavu. Ili melburnški Zoo - najstariji zoološki park u Australiji ima 350 životinjskih vrsta. Svaki posjetitelj koji prvi put dođe u Melbourne jednostavno "mora" doživjeti pogled u okolicu s 250 metara visokog Rialto Towers Obsertavion Desk, a preporučuje se i ručak i vožnja povijesnim Colonial Tramcar-restoranom. Suvišno je i spominjati da je Melbourne važan i za Event-tržište te kao sportsko odredište. Tenis Open i Formula 1 (7. ožujka 1999.) jamče naslovne stranice u svim svjetskim novinama. U Melbournu su 1956. godine održane olimpijske igre, prve na australskom tlu, a njegovi žitelji s ponosom govore da će se 13. 9. 2000. godine tu igrati izlučne nogometne utakmice za sydneysku Olimpijadu 2000. Jedno od najpoznatijih izletišta u bližoj okolici Melbourna, udaljeno oko sat vremena vožnje, je dolina Yarra Valley u kojoj se nalazi jedna od najpoznatijih vinogradarskih regija s kvalitetnim vinima, gurmanskim restoranima i ugodnim konačištima. Obiteljima će vrlo zanimljiva biti Puffing Billy Railway, koja vozi između Emerald Lake Parka i Gembrooka. Slika neće biti potpuna ako se Melbourne ne iskoristi i kao centar iz kojeg se posjećuju ostale atrakcije Victorie. Vožnja rijekom Murray, grad kopača zlata Sovereign Hill, divlja Zapadna obala s dvanaest apostola ili Ninety Mile plaža samo su neki prijedlozi. Tijekom (australske) zime Melbourne je izlazna točka za ljubitelje skijanja i snowboarda, koji za tri do četiri sata stižu u zimske centre kao što su Mount Buffalo, Mount Buller, Mount Hotman ili Fals Creek. DUBAI POVEĆAVA HOTELSKE KAPACITETE Iako je Dubai u međuvremenu postao odredište zanimljivo tijekom cijele godine, još uvijek apsolutna većina stranih turista ovdje dolazi u vrijeme europske zime. U prvih šest mjeseci 1998. ovu je metropolu Ujedinjenih Arapskih Emirata posjetilo više od milijun gostiju, što odgovara porastu od 15 posto. Zbog stalnog porasta broja turista, hotelijeri u Dubaiu planiraju proširenje kapaciteta. U skorijoj budućnosti izgradit će se dodatni hoteli s četiri i pet zvjezdica kao i resorti. Slijedeće (1999) godine broj soba samo u luksuznom segmentu ponude trebao bi se povećati za 1700. Neke prognoze govore da će do 2002. godine u Dubaiu biti više od 9000 hotelskih soba u 279 hotela. Trenutno je u Dubaiu u izgradnji ili u završnom planiranju više od 20 hotelskih projekata. U ovom dijelu Arapskog zaljeva svoje hotele žele svi renomirani hotelski lanci. Danas Emirati imaju 240 hotela i resorta s 14.000 soba. One pak imaju kapacitet 25.000 kreveta, koji su u prosjeku popunjeni 65 do 70 posto. A broj stranih gostiju raste. Dubai je posljednjih godina, pa čak i mjeseci, doživio hotelski boom, ponajprije duž Jumeirah Beacha. BRITISH AIRWAYS PROŠIRUJE PLAN LETENJA U GATWICKA Britanska zrakoplovna kompanija British Airways uvest će do sada najgušći zimski red letenja s Gatwicka. U ponudi je deset novih gradova, Riječ je o Cancunu, Tobagu, Denveru, Trstu, Ljubljani, Dharanu, Abidžanu, Vilniusu, Lagosu i San Jos?u. Pritom je povećana frekvencija letenja na postojećim linijama, odnosno prema Ženevi, Buenos Airesu, Orlandu, Mauritiusu, Bakuu, Antigui, San Juanu, Bruxellesu te Rigi. Time BA ima više letova s Gatwicka nego s Heatrowa, ukupno 121 odredište u 66 zemalja. Procjenjuje se da će za deset godina Gatwick obrađivati 12 milijuna putnika godišnje. CHINA AIRLINES - BUDUĆNOST U EUROPI Sve azijske zrakoplovne kompanije, pa tako i tajvanska China Airlines (CI), osjećaju posljedice privredne krize i političke nestabilnosti koje vladaju u nekim zemljama ove regije. Po riječima glavnog menadžera ove kompanije za Švicarsku i Austriju, gospodina Igancia H.H. Chena, Tajvan je ovim posljedicama ipak manje zahvaćen. Njegov privredni i politički položaj su stabilni, a rute na kojima se zarađuje mogle bi se povezati s drugim odredištima. Iako se radi o relativno maloj zemlji, China Airlines ima čvrsto domaće tržište. Financijsko stanje mnogih Tajvanaca se zadnjih godina znatno popravilo pa se razvilo znatno Out-going tržište: tu se prije svega radi o kratkim izletima u jeftinije zemlje regije. Osim azijskom tržištu, velika se pozornost daje i transpacifičkom prometu, no mogućnost daljeg širenja u regiji je ograničena. Zato kompanija dalje mogućnosti razvoja vidi u Europi. Putovanja u Europu su postala vrlo omiljena i broj letova prema Europi raste. Sada China Airlines leti šest puta tjedno za Amsterdam, tri puta tjedno za Rim, i dva puta za Z?rich, svaki put sa slijetanjem u Kuala Lumpuru (u oba smjera). Iako popunjenost zrakoplova znatno varira, letovi prema/iz Europe, ukupno gledano, bilježe najvišu popunjenost. Razvoj prometa zmeđu Tajvana i Europe gospodin Chen vidi u suradnji China Airlinesa i tour-operatora. China Airlines je prva azijska zrakoplovna kompanija koja u svojoj floti ima potpuno novi Boeing B737-800. 26. listopada na tajvansku međunarodnu zračnu luku Chiang Kaisek sletio je prvi od 15 naručenih zrakoplova, a do kraja 1998. godine trebalo bi ih stići još sedam. Preostalih sedam bit će isporučeni u slijedeće tri godine. Tada će CI imati 53 moderna zrakoplova, a do 2003. flota bi trebala brojati 67 zrakoplova. 7. POD POVEĆALOM: RIO Ukratko o Riju Rio, glavni grad brazilske provincije Rio de Janeiro - strastan, kaotičan, sofisticiran, otvoren i gostoljubiv - smatra se jednim od najsjajnijih južnoameričkih dragulja. "Čudesni grad", kako ga zovu sami Brazilci, pokazuje jedinstveni spektar suprotnosti: staro protiv novog, golemo bogatstvo prema obeshrabrujućoj siromašnosti, urabana metropola usred planina i gustih šuma. I sve to simbolički je obgrljeno u naručju "O Cristo Redentora", kipa Krista Spasitelja smještenog na obližnjoj planini Corcovado. Do najsitnijih detalja razrađene parade tjerane divljim zvukovima sambe za vrijeme diljem svijeta poznatog Karnevala, koji se održava sedam dana u veljači, u potpunosti mijenjaju svakodnevni izgled Ria. Međutim, ukoliko buka ovoga velegrada postane presnažna, bilo da je riječ o Karnevalu ili ne, uvijek postoji jednostavan izlaz. Naime, svakome se gostu, ali i stanovniku Ria, pruža mogućnost poslijepodnevnog posjeta kafićima uz obalu oceana uz pijuckanje caipirinha, brazilskog nacionalnog alkoholnog pića, te pogleda na veličanstvenu panoramu grada i okolice. Portugalski je službeni jezik Brazila. Iako je engleski drugi jezik po zastupljenosti, rijetko će koji cariocas, kako se zovu stanovnici Ria, njim vladati. Valuta je real, čiji se tečaj trenutačno kreće na 5,1 kunu. U Riju, na površini od 1.171 četvornih kilometara, živi više od 5,5 milijuna ljudi. Gdje odsjesti? Za gradski prijevoz u Riju najbolji je izbor taksi, a u ovisnosti o tome gdje je hotel, često je zahvalano rabiti i podzemnu željeznicu. Istodobno, vožnja u automobilu ili u autobusu za mnoge će turiste biti vrlo neugodno iskustvo. Naime, većina cariocasa, poglavito vozači autobusa, manevriraju vozilima kao da su na utrci. Stoga se iznajmljivanje osobnih automobila preporuča jedino ukoliko se planira vožnja van grada. Najbolji i najluksuzniji hoteli u Riju smješteni su na obali oceana. Pritom se većina nalazi u četvrtima uz plaže, koje svakome zaustavljaju dah - Copacabana, Ipanema i Sao Conrado. U središtu se, pak, grada nalazi mali broj hotela. Rezervacija smještaja je obvezatna, poglavito tijekom ljeta, koje tamo pada između prosinca i ožujka, kada je i špica turističke sezone u Riju. Pritom je važno naglasiti kako želja za boravkom u tome gradu tijekom Karnevala, u velikom broju slučajeva zahtjeva rezervaciju i po nekoliko mjeseci unaprijed, što može doseći čak i do godine dana. Boravak u jednokrevetnoj sobi u hotelu niže kvalitete gosta će stajati od 60 do 120 reala, u hotelu više kvalitete između 120 i 180 reala, a u luksuznim naravno i više od toga. Što i gdje jesti? Objedovati u Riju, događaj je koji može probuditi uspomene na Europu zbog obilja restorana s europskim jelima. Ukoliko, pak, gost zaželi kušati neke od brazilskih specijaliteta, preporuča se posjet Churrascariji, brazilskim restoranima koji nude tradicionalna brazilska jela s roštilja. Većina se jela služi po principu rodizio, što znači da će se sve što planirate pojesti odmah servirati na stol. Isto tako, nezaboravno će iskustvo biti posjet restoranima koji su specijalizirani za comida baiana kuhinju. Riječ je o začinjenim afričkim jelima, koja se inače služe u sjevernoistočnoj brazilskoj pokrajini Bahia. Svaki bi turist trebao imati na umu i kako mu gotovo nigdje u svijetu neće na raspolaganju biti toliko raznovrsnog i svježeg tropskog voća i voćnih sokova, sucoa, koje je moguće kušati na svakom koraku. Osvježavajuće piće caipirinha sastoji se od cachaca, čistog i jakog likera od šećerne trske, soka od limete, šećera i zdrobljenog leda. Zanimljivo je napomenuti kako se nacionalno jelo feijoada, gotovo uvijek služi srijedom i subotom. Tu je riječ o ukusnom jelu od graha i raličitog mesa, uz što se služi kelj, komadići naranče i riža. Objed u brazilskom restoranu niže kvalitete stajat će manje od devet reala, dok će u kvalitetnijem restoranu biti između devet i 17 reala. Istodobno, cijene jednog obroka u visokokvalitetnom restoranu biti od 17 do 42 reala, odnosno u luksuznim restoranima i preko 42 reala. U spomenute iznose nisu uključeni cijene pića, porez i napojnica. Što vidjeti? "Čudesni grad" nije dobio ovaj epitet bez razloga. Naime, i sami Brazilci, ali i gotovo svi oni koji su posjetili Rio kažu kako taj grad ima najljepšu prirodnu panoramu na svijetu. Gotovo da nema osobe koja ne zna da je u Riju veličanstveni divovski kip Krista Spasitelja ili, pak, "Glava šećera". U svakom slučaju posjet tim zaštitnim znacima Rija, gotovo da spada u domenu obaveznog. Od posebnih se stvari toga grada, između mnogih, ističe i Nacionalni park Tijuca, u kojem je najveća urbana šuma na svijetu. Gdje kupovati? Dućani u četvrti Ipanema te nekoliko trgovačkih centara glavna su meta domaćih i inozemnih kupaca u Riju. Budući se u Brazilu nalaze neki od najvećih rudnika dragulja na svijetu, drago kamenje i nakit od dragog kamenja iznimne su kvalitete. U Riju svoja sjedišta imaju i pojedine vodeće svjetske tvrtki za prodaju dragoga kamenja, primjerice H. Stern i Amsterdam Sauer. Ukoliko, pak, nekoga zanimaju predmeti suvremene brazilske umjetnosti, ručno izrađeni instrumenti ili kožna roba preporuča se posjet nedjeljnom sajmu Hippie Fair. Ne preporuča se kupovina robe s markom poznatih proizvođača od uličnih prodavača budući je najčešće riječ o imitacijama i može se dogoditi da Vam pri povratku kući bude konfiscirana na carini. Dućani su obično otvoreni od deset do 18 sati, a u četvrtima uz obalu tijekom ljeta većina dućana radi i znatno duže. Kamo navečer? Noćni život Rija odraz je slobodnoga duha i neopterećenosti životnim problemima njegovih stanovnika. "Živa muzika" svih vrsta može se poslušati u malim klubovima, dok avangardni plesni klubovi pružaju zabavu uz moderne svjetske ritmove. Zbog tako raznolike ponude, "čudesni grad" u mogućnosti je zadovoljiti sve ukuse i kada je riječ o vrsti zabave i o raspoloživom novcu. Uobičajeni raspored što se tiče večernjeg izlaska je večera otprilike u 21 sat, slijedi posjet nekoj predstavi, a kraj večeri obično se dočeka u noćnom klubu nakon ponoći. Nije neuobičajeno da je u cijenu ulaznice u klub uključeno jedno ili dva pića.