POSLOVNI PREGLED, BROJ 85

POSLOVNI PREGLED broj 85 25. - 31. prosinca 1998. SADRŽAJ: ? PROŠLOGA TJEDNA VLADA PRIHVATILA NACRT STRATEGIJE GOSPODARSKOG RAZVITKA ? CORPORATE FINANCE: PONUDA PLIVINIH DIONICA - NAJBOLJA TRANSAKCIJA U OVOJ GODINI ? DESET MILIJUNA LJUDI U SVIJETU KORISTI PLIVIN SUMAMED ? PROGRAM DOLCELA ČINI 3,1 UKUPNE PRODAJE PODRAVKE ? U 1999. KRAŠ PLANIRA POVEĆANJE PRODAJE ? SVE JE SPREMNO ZA POSLOVANJE HP-A I HT-A OD 1. SIJEČNJA 1999. ? PETROKEMIJA ZATRAŽILA HITNU ISPORUKU PLINA ? INI PREDANA AUTOCISTERNA ZA PRIJEVOZ NAFTE ? U HRVATSKU PREKO GRANICE DOLAZI 85 POSTO SUMPORNOG DIOKSIDA ? POTPISANI UGOVORI IZMEĐU GRADA PULE I ULJANIKA ? KORDUN U 1998. OČEKUJE 45,85 MILIJUNA KUNA PRIHODA ? ELKINA DEVETOMJESEČNA DOBIT 3,01 MILIJUN KUNA ? ELEKTROPROMET OSTVARIO 382,65 MILIJUNA KUNA PRIHODA ? U INDOPUTU OČEKUJU 80 POSTOTNU REALIZACIJU PLANA ZA 1998. ? SJEDIŠTE ROVINJSKOG RONHILA PREMJEŠTENO U KANFANAR ? SINJSKA DALMATINKA TRAŽI FINANCIJSKU POTPORU VLADE RH ? OPEL ASTRA - AUTOMOBIL GODINE U HRVATSKOJ ? SINDIKATI HPT-A ODGODILI ŠTRAJK NAJAVLJEN ZA 2. SIJEČNJA ? U SVIBNJU 1999. ČETVRTI HRVATSKI FINANCIJSKI FORUM ? BDP U TREĆEM TROMJESEČJU PORASTAO 3,5 POSTO ? UNUTARNJI DUG DO KONCA 2000. MANJI ZA 3,94 MILIJARDI KUNA ? INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA U TREĆEM TROMJESEČJU 1,8 POSTO VEĆA ? U STUDENOM 3,99 MILIJARDI KUNA KUNA NENAPLAĆENIH NALOGA ? DO KRAJA LIPNJA DOBIT ISKAZALO 64,9 POSTO PODUZETNIKA ? HBOR BI 1998. TREBALA ZAVRŠITI SA 43,4 MILIJUNA KUNA DOBITI ? GRADSKA BANKA NE MOŽE VIŠE PODMIRITI ZAHTJEVE ŠTEDIŠA ? DOBIT PODRAVSKE BANKE DO KRAJA RUJNA 30 POSTO MANJA NEGO LANI ? BJELOVARSKA BANKA OČEKUJE USPJEŠAN KRAJ GODINE ? BILANČNI POTENCIJAL SPLITSKE BANKE SEDAM MILIJARDI KUNA ? DUBROVAČKA BANKA OČEKUJE USPJEŠNU 1999. ? VIJESTI IZ SVIJETA 1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG DRŽAVNOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA PROŠLOGA TJEDNA VLADA PRIHVATILA NACRT STRATEGIJE GOSPODARSKOG RAZVITKA Vlada RH prošloga je petka, između ostaloga, na zatvorenoj sjednici: - prihvatila radnu verziju Strategije gospodarskoga razvoja RH 2005. Završnu verziju te strategije Vlada će prihvatiti pod kraj siječnja iduće godine i dostaviti je Hrvatskome državnom saboru. Strategija govori o Hrvatskoj kao otvorenoj europskoj državi, koje se gospodarstvo temelji na izvozu, rastu proizvodnosti, novim tehnologijama i znanju; - prihvatila program aktivnosti za uklanjanje nelikvidnosti. Taj se program, po riječima premijera Mateše, temelji na trima odrednicama. To su promjene u načinima osiguranja plaćanja (provest će ih Zavod za platni promet); zakonske promjene - Zakona o platnome prometu, Zakona o stečaju i Zakona o ovrsi, kako bi se zaštitili vjerovnici i ubrzali stečajni postupci. Treća je mjera, kojom država sebe obvezuje, da se za sva državna neplaćanja, odnosno za ono što plati nakon 90 dana, vjerovnicima priznaju kamate u visini eskontne stope Hrvatske narodne banke (HNB). Uz to, premijer naglašava da ministarstva ne bi mogla isplaćivati plaće ako s plaćanjima kasne više od 90 dana; - donijela rješenje za virovitičku šećeranu. Ministar privatizacije Milan Kovač pojasnio je da bi se početkom siječnja 1999. trebala održati Skupština dioničara virovitičke Šećerane, na kojoj bi se trebala donijeti odluka o smanjenju temeljnog kapitala Šećerane. Nizozemska tvrtka Cosun, kako je prihvaćeno, Šećeranu će dokapitalizirati s 127 milijuna kuna. Tako bi Hrvatski fond za privatizaciju ostao vlasnikom 20 posto Šećerane, a privatizacijski investicijski fondovi (koji su u kuponskoj privatizaciji stekli udio oko 44 posto) dobili bi adekvatne zamjenske dionice drugih dioničkih društava iz portfelja HFP-a, objasnio je Kovač. Znači da bi u ukupnom temeljnom dioničkom kapitalu Šećerane država zadržala 20 posto udjela, dio bi imali mali dioničari (otprilike dva posto), a ostalo nizozemski Cosun. Ako nakon dokapitalizacije udio HFP-a bude veći od 20 posto, dogovoreno je da Fond taj "višak" proda Cosunu po nominalnoj ili većoj cijeni, a tako dobiven novac išao bi za subvencije u poljoprivedi, tj. za za šećernu repu. Po riječima ministra Kovača, nizozemska tvrtka se obvezala u kratkom roku isplatiti sva dugovanja vjerovnicima. 2. HRVATSKE TVRTKE CORPORATE FINANCE: PONUDA PLIVINIH DIONICA - NAJBOLJA TRANSAKCIJA U OVOJ GODINI Uspješno obavljena druga javna ponuda dionica farmaceutske tvrtke Pliva na inozemnom i domaćem tržištu, proglašena je, po ocjeni uglednog britanskog časopisa Corporate Finance, najboljom transakcijom i poslom oko prodaje dionica u 1998. s područja tržišta u nastajanju, odnosno zemalja srednje i istočne Europe, Azije i Latinske Amerike. Iza Plive je ostao posao privatizacije češkog telekoma, mađarske naftne kompanije Mol itd, izvijestio je ministar privatizacije Milan Kovač na Susretima u Vladi. Pliva je po svim pokazateljima ostvarila najbolji posao, rekao je ministar Kovač napominjući kako su, uz uspješne pokazatelje o tvrtki, kriteriji bili i politička i gospodarska stabilnost države, transparentnost transakcije u državi, temeljem koje se pojavilo 8.500 novih dioničara, sudjelovanje svjetskih institucija u poslu. Globalni koordinatori cijelog posla bili su banka Daiwa Europe i Merill Lynch International, te na domaćem tržištu Privredna banka Zagreb i Zagrebačka banka. DESET MILIJUNA LJUDI U SVIJETU KORISTI PLIVIN SUMAMED Najmanje deset milijuna ljudi u svijetu probalo je barem po jednu kutiju poznatog antibiotika Sumameda ili njegove inačice Zithromaxa, procjenjuju u zagrebačkoj Plivi. Taj je lijek u posljednjih deset godina, od kada je otkriven, postao vodećim antibiotikom na tržištima srednje i istočne Europe, a zahvaljujući licencijskom ugovoru s američkom farmaceutskom tvrtkom Pfizer (pod imenom Zithromax) i na svjetskom tržištu oralnih antibiotika. Sumamed se prodaje u 29 zemalja svijeta i u svim razvijenim zemljama, osim u Japanu, gdje će se početi prodavati u 1999. Zitromax je i najprodavaniji antibiotik za djecu u SAD-u. Prednosti Sumameda u odnosu na druge antibiotike su u njegovoj kliničkoj djelotvornosti, kratkom i jednostavnom načinu doziranja te dobroj podnošljivosti. Pliva svoj razvoj bazira na daljnjim istraživanjima, a njezin istraživački proračun povećan je ove godine za 24 posto u odnosu na prošlu. Poslovodstvo planira tijekom idućih godina ulagati sedam posto prihoda od prodaje u istraživanje i razvoj. Ta kompanija planira graditi svoj budući portfelj proizvoda ulaganjem u pronalaženje vlastitih originalnih molekula i u generička istraživanja te licencnim ugovorima. PROGRAM DOLCELA ČINI 3,1 UKUPNE PRODAJE PODRAVKE Koprivnički prehrambeni koncern Podravka je u prvom polugodištu od prodaje proizvodnog programa Dolcela - lansiranog na tržište ovoga proljeća - zabilježio 37,5 milijuna kuna prihoda, što je 3,1 posto ukupnog prihoda od prodaje koncernovih proizvoda. Pritom je 52,3 posto prihoda od prodaje realizirano na domaćem tržištu. U sklopu poslovnog programa Dolcela objedinjena je proizvodnja različitih vrsta praškastih proizvoda kao što su vanilin šećer, prašak za pecivo, pudinzi, šlag pjene, kreme i sl., te nova skupina proizvoda na području slastica koja se na tržištu pojavila u proljeće ove godine pod zaštićenom markom Dolcela. Domaće je tržište zasad najvažnije za tu skupinu proizvoda, kažu u Podravci, a taj se program izvozi i u Mađarsku, Sloveniju, BiH te Makedoniju. Program Dolcela proizvodi se na dvjema lokacijama, u Tvornici koktel peciva u Koprivnici i Tvornici Sana - Hoče u Sloveniji. U Podravci planiraju i dogradnju tvornice u Mohaču da bi se omogućila proizvodnja toga programa. U 1999. KRAŠ PLANIRA POVEĆANJE PRODAJE Zagrebačka prehrambena industrija Kraš planira iduće godine prodati 22.800 tona konditorskih proizvoda, 4,3 posto više od procijenjene prodaje za ovu godinu. Rast prodaje planiran je na svim tržištima, a uz prognoze o stagnaciji potrošnje u Hrvatskoj, trebalo bi biti prodano 3,4 posto više proizvoda - 16.250 tona. Za realizaciju takvog plana neophodan je jači marketinški nastup na domaćem i inozemnom tržištu, kažu u Krašu. Iako postoje različite ocjene i prognoze o poslovnim očekivanjima i mogućnostima gospodarskog rasta u idućoj godini, u Krašu drže da su u domaćem gospodarstvu nagomilani ponajviše problemi koji se odnose na visoku međuzaduženost poslovnih subjekata, velika opterećenja u području poreza i doprinosa, rast kamata na kredite, nisku razinu standarda stanovništva i sl. Kako se sve spomenute poteškoće ne mogu brzo riješiti, u tvrtki smatraju da će one određivati granice u kojima će gospodarski subjekti morati poslovati u nadolazećim godinama. SVE JE SPREMNO ZA POSLOVANJE HP-A I HT-A OD 1. SIJEČNJA 1999. Od 1. siječnja 1999. dosadašnje javno poduzeće Hrvatska pošta i telekomunikacije (HPT) razdvaja se na dva nova dionička društva - Hrvatska pošta (HP) i Hrvatske telekomunikacije (HT). Društva se osnivaju po knjigovodstvenoj, a ne tržišnoj vrijednosti, pri čemu je temeljni kapital HT-a devet milijardi kuna, a HP-a gotovo 900 milijuna kuna. Na ovotjednoj su tiskovnoj konferenciji u HPT-u predstavljeni su novi vizualni identiteti dviju tvrtke te objavljeno kako su tvrtke s datumom 29.12. upisane u sudski registar Trgovačkog suda. Bruto dobit HPT-a u 1998. bit će otprilike 500 milijuna kuna, a sa vlasnikom (Vladom) razgovarat će se kako će ta dobit biti raspodjeljena. Neto dobit HPT- u 1997. iznosila je ukupno 495 milijuna kuna, pri čemu je pošta imala gubitak od 180 milijuna kuna. Procjenjuje se da će pošta u ovoj godini poslovati s gubitkom od 130 milijuna kuna. Telekomunikacije će u 1999. nastaviti s trendom proširenja kapaciteta u fiksnoj i pokretnoj telefonskoj mreži, proširenju Internet usluga, uvođenju Internet priključaka u sve osnovne škole, izgradnjom kabelske televizije na državnoj razini... Za privatizaciju HT-a, kažu njegovi čelnici, treba čekati odluku Vlade i potom Sabora, a sama bi se privatizacija trebala riješiti posebnim zakonskim tekstom. Poznato je da će zaposleni i bivši zaposleni HPT-a imati iste uvjete pri kupnji dionica. PETROKEMIJA ZATRAŽILA HITNU ISPORUKU PLINA U Kutini je u srijedu u novom sastavu održana sjednica Nadzornog odbora Tvornice mineralnih gnojiva Petrokemije d.d. Nadzorni je odbor, u skladu s novom vlasničkom strukturom Petrokemije te s ugovorom sklopljenim s Vladom RH, proširen s pet na sedam članova. Za predsjednika Nadzornog odbora Petrokemije izabran je Vicko Ferić iz Dom Fonda, a za njegovu zamjenicu Marija Martinac iz Hrvatskog fonda za privatizaciju. Na sjednici se najviše govorilo o neisporuci dovoljnih količina plina postrojenjima Petrokemiji, koja traje od 7. prosinca. Nastavi li se s tim, može se ozbiljno dovesti u pitanje opskrba mineralnim gnojivom za proljetnu sjetvu, istaknuto je. Zato su Vicko Ferić i direktor Petrokemije Gojko Zovko pismeno uputili molbu predsjedniku Vlade Zlatku Mateši za hitnu intervenciju u isporuci 82.000 prostornih metara plina na sat. Zatražili su također da na idućoj sjednici Nadzornog odbora u raspravi o poslovnom stanju Petrokemije d.d. sudjeluju i ministri financija, gospodarstva, poljoprivrede i šumarstva te generalni direktor Ine. INI PREDANA AUTOCISTERNA ZA PRIJEVOZ NAFTE Prvu, od deset autocisterni za prijevoz nafte s pripadajućom prikolicom, predala je ovih dana tvrka Tehnomehanika iz Marije Bistrice na uporabu hrvatskoj naftnoj tvrtki INI. Autociterna ima kapacitet od 17.000 litara, a pripadajuća prikolica cisterne 18.000 litara. Cisterne su proizvedene u Hrvatskoj na temelju domaćeg znanja prema ADR-normama s protočnom mjernom opremom. Autocisterna i prikolica opremljene su ekološkim sustavom odvodnje štetnih para i sustavom podnog punjenja. U HRVATSKU PREKO GRANICE DOLAZI 85 POSTO SUMPORNOG DIOKSIDA Više od 85 posto taloženja sumpornog dioksida (SO2) u Hrvatskoj potječe izvan njezinih granica. Prema podacima međunarodnog EMEP programa praćenja daljinskog prijenosa onečišćujućih tvari, primorsko područje, naročito Istra, sjeverno primorje i Gorski kotar, izloženo je utjecaju razvijenog talijanskog sjevera. Kisele oborine u središnjem dijelu Hrvatske donosi onečišćenje iz industrijski razvijene sjeverozapadne Europe. U usporedbi s tim zemljama Hrvatska je s otprilike 0,5 posto ukupne europske emisije SO2 mali davatelj emisije sumpora. Radi smanjenja prekograničnih onečišćenja zraka Hrvatski državni Sabor nedavno je potvrdio i Protokol o daljnjem smanjenju emisije sumpora Konvencije o dalekosežnom prekograničnom onećišćenju zraka. Protokol je do sada potvrdilo 17 država potpisnica Konvencije među kojima je i Hrvatska. Njegovom dosadašnjom primjenom ukupna emisija sumpora smanjena je za ukupno 40 posto, ali najmanje u državama iz kojih dolazi najviše onečišćenja u Hrvatsku prekograničnim prijenosom. POTPISANI UGOVORI IZMEĐU GRADA PULE I ULJANIKA Predstavnici grada Pule i Uprave Brodogradilišta "Uljanik" ovoga su tjedna potpisali dva važna ugovora za grad Pulu i "Uljanik" - Ugovor o zamjeni potraživanja za dionice i Ugovor o sanaciji "Uljanika". Prvim su Ugovorom zamijenjena sva potraživanja vjerovnika grada Pule i pulskih javnih poduzeća - "Pula Herculanee", "Vodovoda" i "Pulaprometa" za dionice prve emisije Uljanik Luke, čime je Pula dobila pulsku luku sa 70.000 četvornih metara otvorenog i 20.000 četvornih metara zatvorenog prostora i luku Štinjan. Procijenjena vrijednost pulske i štinjanske luke iznosi otprilike 62 milijuna kuna dok grad Pula i tri spomenuta javna poduzeća od "Uljanika" potražuju 52 milijuna kuna. Bez obzira na tu razliku između potraživanja i prave vrijednosti tih luka oba su partnera izrazila veliko zadovoljstvo dogovorenim poslom. Ugovor o drugoj fazi sanacije pulskog Brodogradilišta "Uljanik" znači da grad Pula prihvaća sanacijski plan Uljanika, koji su predložili vjerovničko vijeće i Vlada. KORDUN U 1998. OČEKUJE 45,85 MILIJUNA KUNA PRIHODA Na kraju ove godine poslovodstvo karlovačke metaloprerađivačke tvrtke Kordun d.d. očekuje 45,85 milijuna kuna prihoda i 108,05 tisuća kuna dobiti. Prihodi su u devet ovogodišnjih mjeseci porasli za tri posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje na 35,05 milijuna kuna, rashodi su smanjeni dva posto na 34,98 milijuna kuna. Tako je dobit te tvrtke iznosila 67,4 tisuće kuna. Vrijednost devetomjesečne Kordunove prodaje alata za obradu drva te pribora za jelo i posuđa iznosila je 8,62 milijuna DEM, 9,4 posto više. Od toga je na domaćem tržištu realizirano 4,39 milijuna DEM, 6,6 posto manje, a na inozemnom 4,23 milijuna DEM ili 37,4 posto više nego lani. Među najznačajnijim Kordunovim domaćim poslovnim partnerima po prodaji ove su godine bili zagrebački Ferimport i tvrtka Interugos iz Svetog Ivana Zeline. Najveći inozemni kupci bili su njemačke tvrtke Stihl i Vileroy & Boch, slovenski Alpeks te tvrtka Kovač iz Posušja i sarajevski Šipad. Uprava Korduna je kao najvažnije u ovoj poslovnoj godini izdvojila sigurnu naplatu potraživanja, financijsku stabilnost, osnivanje mreže ovlaštenih distributera, te povećanje izvoza u zemlje zapadne Europe. Za 1999. najavljuju širenje distribucijske i maloprodajne mreže, povećanje izvoza i otvaranje vlastite tvrtke u inozemstvu. ELKINA DEVETOMJESEČNA DOBIT 3,01 MILIJUN KUNA Tvrtka za proizvodnju izolirane žice i kablova Elka d.d. u devet je ovogodišnjih mjeseci zabilježila prihode od 300,34 milijuna kuna, tri posto manje nego u istom razdoblju prošle godine. Rashodi su dosegnuli 297,33 milijuna kuna, također tri posto manje. Dobit je bila 163 posto viša u odnosu na isto razdoblje lani - 3,01 milijun kuna. Na domaćem tržištu najznačajniji poslovni partneri po prodaji su Hrvatska elektroprivreda (HEP) sa 40 posto udjela, Hrvatska pošta i telekomunikacije (HPT) s 30 postotnim udjelom te Hrvatska brodogradnja s deset posto. U inozemstvu se najviše prodavalo u Sloveniju, Italiju, BiH, Njemačku i Veliku Britaniju. Prema procjenama Elke, ovu godinu namjeravaju završiti sa prihodima na prošlogodišnjoj razini, od 415,8 milijuna kuna. Isto se procjenjuje i za rashode, koji bi iznosili 409,38 milijuna kuna, dok će dobit biti 53 posto viša na 6,42 milijuna kuna. U ovoj godini, istaknuli su, negativan utjecaj na poslovanje imalo je smanjenje potražnje najznačajnijih korisnika Elkinih proizvoda - HEP-a i HPT-a. Osim toga, likvidnost Elkinih kupaca svakim je danom sve lošija, objasnili su u toj tvrtki, pa se i rokovi naplate sve više produžuju, a zbog uvođenja PDV-a nenaplaćena potraživanja od kupaca samo s osnove PDV-a sada iznose 22 milijuna kuna. Problematika poslovanja iz 1998. nastavit će se i u 1999., s tim da će prodaja biti još više otežana, kažu u Elki. Nema dovoljno investicija, a k tome gotovo 90 posto proizvodnje za domaće tržište kupuju javna poduzeća putem međunarodnih natječaja, gdje se posao dobiva samo uz ponudu najniže cijene. U sljedećoj godini Elka planira ulaganja u visini 6,5 milijuna kuna, uvođenje novih proizvoda te otpuštanje 28 djelatnika prema Programu o zbrinjavanju viška zaposlenika. ELEKTROPROMET OSTVARIO 382,65 MILIJUNA KUNA PRIHODA Elektropromet d.d. u prvih je devet ovogodišnjih mjeseci ostvario 382,65 milijuna kuna prihoda ili dva posto više nego u istom razdoblju lani. Rashodi su dosegnuli 374 milijuna kuna ili tri posto više. Dobit prije oporezivanja iznosila je 8,64 milijuna kuna, 19 posto manje. Ta trgovina na veliko električnim aparatima za kućanstvo i TV uređajima zabilježila je u tom razdoblju ukupan promet od 346,97 milijuna kuna ili 11 posto slabiji nego lani. Najvažniji Elektroprometovi partneri po prodaji bili su Hrvatska elektroprivreda, Hrvatska pošta i telekomunikacije, Hrvatske željeznice te industrija i montažerstvo. Do kraja ove godine ukupni bi prihodi, prema procjenama poslovodstva Elektroprometa, trebali biti 529,98 milijuna kuna ili jedan posto niži nego u 1997., kao i rashodi koji bi iznosili 517,03 milijuna kuna. Dobit prije oporezivanja za 1998. ostala bi pak, na prošlogodišnjoj razini, tj. 12,95 milijuna kuna. U Elektroprometu su najznačajnijim ovogodišnjim događajem u poslovanju istaknuli dobivanje certifikata ISO 9002. Sljedeća godina, procijenili su, bit će osobito financijski teška na tržištu zbog problema naplate. Ipak, Elektropromet u 1999. planira upošljavanje novih djelatnika, nova ulaganja i otvaranje predstavništava. U INDOPUTU OČEKUJU 80 POSTOTNU REALIZACIJU PLANA ZA 1998. Poslovodstvo Poslovne jedinice (PJ) Indoput, iz sastava Industrogradnje, procjenjuje da će do kraja ove poslovne godine realizirati 80 posto plana. U ovoj su godini uposlenici Indoputa završili izgradnju mosta preko rijeke Drave na autocesti Zagreb- Varaždin, most kanal Plitvice, nadvožnjak Ludbreg, četiri mosta preko rijeke Lonje, nadvožnjak na dionici autoceste Sveta Helena- Komin. Također su priveli kraju i poslove na dovršenju plinovoda u Samoboru u dužini od 26 kilometara. Kako su istaknuli u tvrtki, u ovoj su godini započeli radove na izgradnji 400 kilovoltnig dalekovoda prema Mađarskoj. Dionica je duga 125 kilometara, a vrijednost građevinskog dijela investicije procijenjena je na 23 milijuna kuna. Radovi bi trebali biti završeni sredinom iduće godine. Započeti su i radovi na podizanju viadukta Drežnik preko rijeke Kupe kod Jamnice, plinovod u Velikoj Gorici, heliodrom Lučko, a zajedno s tvrtkom Konstruktor radit će viadukt na autocesti Karlovac-Rijeka. SJEDIŠTE ROVINJSKOG RONHILA PREMJEŠTENO U KANFANAR Predstavnici koncerna Tvornice duhana Rovinj (TDR) i općine Kanfanar potpisali su sporazum kojim se uređuju zajedničke aktivnosti na ostvarenju projekta industrijske zone u toj istarskoj općini. Sporazum je potaknut odlukom TDR-a kojom se sjedište Ronhila d.o.o., tvrtke iz sustava tog koncerna, premješta iz Rovinja u Kanfanar, čime će se u mnogome povećati proračunski prihodi te male općine. Kako u Ronhilu predviđaju ostvariti stanovitu dobit, sporazumne strane drže korisnim da se porez na dobit, koji iduće godine bude doznačen u općinu Kanfanar, usmjeri za potrebe izgradnje komunalne infrastrukture u industrijskoj zoni. Prema riječima članova Uprave TDR-a, u proračun općine Kanfanar u 1999. godini trebalo bi se sliti približno milijuna DEM, od tog iznosa 90 posto bi se usmjerilo na uređenje kanfanarske industrijske zone. Rovinjska tvornica duhana općini Kanfanar također jamči stručnu i materijalnu pomoć kako bi se navedeni projekt što uspješnije ostvario. SINJSKA DALMATINKA TRAŽI FINANCIJSKU POTPORU VLADE RH Sinjska Dalmatinka, predionica i tvornica konca, zatražila je od Vlade RH dodatnu potporu za nastavak sanacije i restrukturiranja u idućoj godini. Proces restrukturiranja trajao bi, po prijedlogu uprave tvornice, godinu dana, a Dalmatinka traži financijsku potporu Vlade RH od dva milijuna kuna mjesečno u prvih šest mjeseci provedbe programa te 600.000 kuna mjesečno za drugi dio njegove realizacije. Zajednička studija Dalmatinke i zagrebačkog Ekonomskog instituta koja je nedavno upućena Vladi RH pokazuje da bi tvornica za pozitivno poslovanje trebala mjesečno proizvoditi umjesto sadašnjih 80 gotovo 120 tona konca i visoko dorađenog prediva, uz održanje sadašnjeg izvoza na razini od 50 posto proizvodnje. Do kraja lipnja iduće godine postepeno bi se konzervirao nerentabilni pogon predionice jer je na svjetskom tržištu gotova pređa jeftinija za 25 do 40 posto od one proizvedene u tom pogonu. Drugi segment programa obuhvaća obnovu postrojenja zajmom od 15 milijuna kuna uz jamstvo države. Dalmatinka je za svoj program dobila potporu Ministarstva gospodarstva, kaže poslovodstvo, a odluku Vlade RH uprava očekuje sredinom siječnja iduće godine. OPEL ASTRA - AUTOMOBIL GODINE U HRVATSKOJ Najbolji automobil godine u Hrvatskoj za 1999. godinu je Opel Astra, odlučio je ovoga tjedna Hrvatski novinarski ocjenjivački sud, koji djeluje pri Hrvatskoj udruzi automobilskih novinara. Astra je od 8 članova novinarskog žirija dobila ukupno 48 bodova, dok se na drugom mjestu našao Peugeot 206 sa 31 bodom na trećem Daewoo Matiz sa 26 bodova, a na četvrtom mjestu Renault Clio II sa 21 bodom. Hrvatski novinarski žiri dodjeljuje i 13 posebnih priznanja, koja će biti poznata na završnoj svečanosti, koja će se održati 29. siječnja 1999. u Zagrebu. Dosadašnji pobjednici u natjecanju za hrvatski autmobil godine bili su: 1995. Renault laguna, 1996. Fiat bravo/brava, 1997. Renault megane i 1998. Alfa Romeo 156. 3. AKTIVNOSTI UDRUGA I SINDIKATA SINDIKATI HPT-A ODGODILI ŠTRAJK NAJAVLJEN ZA 2. SIJEČNJA Hrvatski sindikat pošte i telekomunikacija i Republički sindikat radnika HPT-a priopćili su da na neodređeno vrijeme odgađaju štrajk kojeg su, zbog zahtjeva za petodnevnim radnim tjednom, najavili za 2. siječnja. Poslovodstvo i sindikati HPT-a na nedavnom su sastanku dogovorili kompromisno rješenje oko rada subotom. Hrvatska pošta preuzela je obvezu da od 18. siječnja 60 posto poštanskih ureda u gradovima neće raditi subotom, a u mjestima s jednim poštanskim uredom u kojem radi jedan zaposlenik radno vrijeme bit će riješeno do 1. travnja iduće godine. Time bi nakon 18. siječnja subotom prestalo raditi otprilike 200 poštanskih ureda u gradovima, a nakon 1. travnja približno 700 ureda u manjim mjestima, ocjenjuju sindikati. Pregovori o radu subotom preostalih 250 poštanskih ureda i dostavljača poštanskih pošiljaka nastavit će se 21. siječnja. Sindikati drže da bi petodnevni radni tjedan trebalo ostvariti do 1. lipnja. 4. DOMAĆI I MEĐUNARODNI SAJMOVI, IZLOŽBE I SEMINARI U SVIBNJU 1999. ČETVRTI HRVATSKI FINANCIJSKI FORUM Četvrti hrvatski financijski forum s motom "Vaš korak prema novim izazovima trećeg tisućljeća" održat će se od 12. do 14. svibnja iduće godine u zagrebačkom hotelu Inter-Continental, u organizaciji Infoinvesta. Financijski forum svojim programom ima za cilj prezentirati poslovne aktivnosti domaćih i inozemnih financijskih institucija i tvrtki te predstaviti nove projekte kako bi se dao sveobuhvatan i transparentan uvid u razvijenost hrvatskog financijskog tržišta. Također, u sklopu Foruma održat će se brojni seminari, predavanja i workshopovi, na kojima će se raspravljati o temama važnim za budućnost tog tržišta, kao što je privatizacija javnih poduzeća i mirovinska reforma, te o mjerama hrvatske Vlade i procjenama budućih događaja. 5. STATISTIKA BDP U TREĆEM TROMJESEČJU PORASTAO 3,5 POSTO Hrvatski bruto domaći proizvod (BDP), izražen u stalnim cijenama iz 1990. godine, u trećem tromjesečju ove godine porastao je 3,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje na 63,7 milijuna kuna. U odnosu na baznu 1990. godinu razina BDP-a u spomenutom je tromjesečju još uvijek bila ispod razine BDP-a iz 1990. i iznosi 90,8 posto BDP-a 1990. U prvom ovogodišnjem tromjesečju hrvatski BDP je u usporedbi s istim prošlogodišnjim razdobljem povećan 3,3 posto, a u drugom tromjesečju je, pak, njegov rast iznosio 3,2 posto. Prema podacima iz MMF-ove listopadske publikacije "World Economic Outlook", u usporedbi s tranzicijskim zemljama, Češkom, Poljskom, Mađarskom i Slovenijom, Hrvatska je od 1995. do 1997. bila druga po brzini rasta BDP-a. (Izvor: prethodna procjena Državnog zavoda za statistiku) UNUTARNJI DUG DO KONCA 2000. MANJI ZA 3,94 MILIJARDI KUNA Hrvatski unutarnji dug bi do kraja 2000. trebao iznositi 9,62 milijarde kuna ili 3,94 milijarde kuna manje nego na kraju ove godine. Tijekom iduće godine na naplatu dolaze Obveznice JDA i JDB u ukupnom preostalom iznosu od 278,91 milijuna kuna, nakon što su krajem ove godine otplaćene Eurokunske obveznice u iznosu od 300 milijuna kuna. Prema projekciji stanja unutarnjeg hrvatskog duga Ministarstva financija, do konca 2005. iznos duga trebao bi se smanjiti na 2,83 milijarde kuna i to nakon što u 2000. na naplatu pristignu Velike obveznice IV te se tijekom 2005. otplati stara devizna štednja koja zaključkom ove godine iznosi 6,52 milijarde kuna. (Izvor: Ministarstvo financija) INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA U TREĆEM TROMJESEČJU 1,8 POSTO VEĆA Industrijska proizvodnja je u Hrvatskoj od početka rujna do kraja studenog bila 1,8 posto veća nego u istom lanjskom razdoblju. Najviše je pritom, za 12,3 posto, porasla proizvodnja u području opskrbe električnom energijom, plinom i vodom, u prerađivačkoj industriji taj je porast iznosio 0,1 posto, dok je proizvodnja u rudarstvu i vađenju zabilježila smanjenje od 3,2 posto. U trećem ovogodišnjem tromjesečju, od glavnih industrijskih grupacija, najviše je uvećana proizvodnja energije, i to za 5,2 posto. Istodobno, proizvodnja kapitalnih proizvoda smanjena je 2,5 posto, i trajnih proizvoda za široku potrošnju za 1,5 posto. (Izvor: Državnog zavoda za statistiku) U STUDENOM 3,99 MILIJARDI KUNA KUNA NENAPLAĆENIH NALOGA Iznos nepodmirenih prijavljenih naloga za plaćanje, za čije izvršenje nije bilo dovoljno sredstava na računima pravnih osoba dužnika pri Zavodu za platni promet (ZAP), dosegnuo je potkraj studenog ove godine u Zagrebu 3,99 milijardi kuna, što je 0,6 posto manje nego u mjesecu ranije. Promatrano po oblicima vlasništva, najveći je broj insolventnih tvrtki, njih 6326, kao i najveći iznos nenaplaćenih naloga, 2,7milijardi kuna, evidentiran kod tvrtki u privatnom vlasništvu. Najteža situacija s podmirivanjem obveza zabilježena je u trgovini na veliko i posredovanju, na koju se odnosi 1,2 milijardi kuna nenaplaćenih naloga. Od insolventnih tvrtki 61,6 posto imalo je blokiran račun više od 360 dana sa 70,2 posto prijavljenih nepodmirenih naloga. Od 181 do 360 dana blokada računa trajala je u 1058 tvrtki, a od 61 do 180 dana u 809 tvrtki. Do 60 dana blokada računa trajala je u 309 tvrtki a do 30 dana u 660 tvrtki. DO KRAJA LIPNJA DOBIT ISKAZALO 64,9 POSTO PODUZETNIKA Gubitak tekućeg razdoblja hrvatskih poduzetnika do kraja lipnja ove godine povećana je u odnosu na prvih šest prošlogodišnjih mjeseci za deset posto, dok je dobit smanjena za 1,8 posto. Od 59.619 poduzetnika, koji su obuhvaćeni statističkim izvještajima Zavoda za platni promet (ZAP), o osnovnim financijskim rezultatima, dobit tekućeg razdoblja iskazalo je 38.865 poduzetnika ili 64,9 posto. Najveći gubici, 32,1 posto, ali i najveći dobici, 36,5 posto, iskazani su u prerađivačkoj industriji. Mali su poduzetnici u cijelosti poslovali pozitivno. Srednji i mali poduzetnici imali su udjel u ukupnoj dobiti prije oporezivanja od 69,3 posto i u dobiti tekućeg razdoblja sa 69,5 posto. Dok su konsolidiranim financijskim rezultatima veliki i srednje veliki poduzetnici iskazali veći gubitak nego dobit, mali su poslovali pozitivno ostvarivši 1,43 milijuna kuna dobiti. Gledajući po oblicima vlasništva, tvrtke u privatnom vlasništvu sudjelovale su u dobiti tekućeg razdoblja sa 73,7 posto, a u ukupnim prihodima sa 61,3 posto. 6. BANKARSTVO I FINANCIJE HBOR BI 1998. TREBALA ZAVRŠITI SA 43,4 MILIJUNA KUNA DOBITI Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) ovu bi godinu trebala završiti sa 43,4 milijuna kuna dobiti, 165,5 posto većom nego lani, uz porast prihoda od 34,8 posto na 229,65 milijuna kuna. U devet mjeseci ta je banka ostvarila dobit u iznosu od 31,19 milijuna kuna, 74,8 posto manje u usporedbi s istim lanjskim razdobljem, a pritom je zabilježen porast rashoda od 308,3 posto na 170,29 milijuna kuna. Takav nerazmjer u postocima u HBOR-u objašnjavaju neformiranjem rezervi za identificirane i neidentificirane rizike u razdoblju od siječnja do kraja rujna 1997., dok su one u istom razdoblju ove godine bile formirane. GRADSKA BANKA NE MOŽE VIŠE PODMIRITI ZAHTJEVE ŠTEDIŠA Gradska banka d.d. Osijek u ovom je trenutku iscrpila raspoložive rezerve i nije u mogućnosti udovoljiti zahtjevima štediša u vremenu i na način kako su to štediše Gradske banke navikle. Međusobna neplaćanja, zaduženost i sve veća nelikvidnost dovodi u pitanje ostvarivanje svakodnevnog bankarskog poslovanja, a posljednjih dana to osjećaju štediše i poslovni partneri banke, istaknuo je u priopćenju za javnost predsjednik Uprave Gradske banke Ivan Patarčić. Uprava i Nadzorni odbor banke poduzimaju sve mjere u cilju zaštite interesa štediša i štednih uloga. Pored mjera kojima za štedne uloge građana jamči državna Agencija za garanciju štednih uloga i sanaciju banaka, Uprava Gradske banke pokrenula je prisilnu naplatu svojih potraživanja te rasprodaju pokretne i nepokretne imovine svojih dužnika, istaknuto je u priopćenju. Patarčić ocjenjuje kako je u napisima domaćeg i stranog tiska neopravdano prozivana i Gradska banka, a njezine su teškoće počele još ovoga ljeta. Raslo je nepovjerenje štediša, iako je banka do prije tridesetak dana uspješno odolijeva njihovim zahtjevima za povlačenjem štednih uloga i drugih sredstava. Istodobno su potraživanja banke od poslovnih partnera, kojima su plasirana sredstva, postala sve teže naplativa, smatra Patarčić. Banka nastoji osigurati i strateške investitore koji će, zajedno s Upravom, pridonijeti brzoj stabilizaciji poslovanja. Poduzimaju se i druge mjere za podmirenje obveza prema štedišama, a o svim rezultatima tih aktivnosti Gradska će banka pravodobno izvješćivati štediše, poslovne partnere i javnost. DOBIT PODRAVSKE BANKE DO KRAJA RUJNA 30 POSTO MANJA NEGO LANI Koprivnička Podravska banka d.d. je u devet ovogodišnjih mjeseci ostvarila dobit u iznosu od 2,04 milijuna kuna, 30 posto manju nego u istom lanjskom razdoblju, uz pad ukupnih prihoda od 22 posto na 28,62 milijuna kuna, te rashoda za 21 posto na 26,58 milijuna kuna. Prema očekivanju poslovodstva, dobit Podravske banke trebala bi na kraju ove godine iznositi šest milijuna kuna, prihodi 35,5 milijuna kuna i rashodi 29,5 milijuna kuna. Između ostalog, banka planira otvaranje dviju novih poslovnica, te dvaju novih bankomata. Trenutno ima 15 vlastitih poslovnica, s 201 uposlenikom, te šest bankomata. BJELOVARSKA BANKA OČEKUJE USPJEŠAN KRAJ GODINE Do kraja ove godine Bjelovarska banka d.d. trebala bi ostvariti 40,8 milijuna kuna dobiti, 17 posto veću nego na kraju prošle godine, uz 60 posto veće prihode, koji bi trebali iznositi 157 milijuna kuna, i 144 posto veće rashode od 99,65 milijuna kuna. Od ostalih planova u Bjelovarskoj banci ističu dokapitalizaciju u iznosu od 17,6 milijuna kuna te povećanje broja poslovnica, s 19 koliko ih trenutno ima, za još dvije, po jednu u Zadru i Karlovcu. Također, planirano je i postavljanje deset novih bankomata, kojih zasad ima sedam. Povećat će se i broj djelatnika sa sadašnjih 179 za još 20 do 30. U devet mjeseci ove godine ta je banka ostvarila dobit od 31,03 milijuna kuna, 140 posto veću nego u istom lanjskom razdoblju, prihodi su se povećali 74 posto na 114,31 milijun kuna, a rashodi 48 posto na 71,2 milijuna kuna. BILANČNI POTENCIJAL SPLITSKE BANKE SEDAM MILIJARDI KUNA Splitska banka d.d. je do kraja studenog ove godine bilancu s početnih pet povećala na 7,5 milijardi kuna. Rast je, kažu u banci, ostvaren na zdravoj osnovi - kreditiranjem građana i gospodarstva. Jamstveni kapital banke dosegao je 426 milijuna kuna, a štednja je veća od četiri milijarde kuna. U 1999. bit će dovršena i privatizacija, koja će se u cijelosti obaviti dokapitalizacijom banke, čime će se njezin kapital povećati za 64 milijuna DEM. O sudbini turističkog portfelja u vlasništvu banke Uprava ističe da će se tijekom siječnja u Splitskoj banci izraditi i nadležnim državnim tijelima ponuditi platforma za saniranje i razvitak tih turističkih kuća, koje su uglavnom devastirane i prezadužene. Za neke od njih, prema procjeni banke, bilo bi isplativo čak i besplatno potražiti nove vlasnike, koji bi ih sanirali i osigurali zaposlenje za njihove radnike. DUBROVAČKA BANKA OČEKUJE USPJEŠNU 1999. Za Dubrovačku banku i dubrovačko gospodarstvo ova će godine ostati zabilježena kao najteža godina, a u sljedećoj ćemo nastojati napraviti takva pravila igre u poslovanju da se Dubrovačkoj banci više nikada ne dogode ovogodišnji problemi nastali iz poznatih razloga; riskantnih plasmana te pretvaranja prevelikog novca u fiksnu imovinu", kazao je Niko Koncul, sanacijski upravitelj Dubrovačke banke. Koncul je rekao i da je Banka podmirila sve svoje obveze pa i one indirektne, za sve svoje komitente. Govoreći o planovima u sljedećoj godini, kazao je kako će se dobiti konačna izvješća HNB-a na temelju kojih će graditi budućnost Dubrovačke banke. "Riješit ćemo se nekih neprofitabilnih podružnica poput one u Sisku, Delnicama i Crikvenici, a ulagat ćemo tamo gdje ćemo ostvariti profit, kao što je buduća poslovnica u Zagrebu na Cvjetnom trgu, nova poslovnica u središtu Splita, a povećavat ćemo i broj poslovnica u Dubrovačko-neretvanskoj županiji", izjavio je Koncul. 7. VIJESTI IZ SVIJETA U SLOVENIJI POČETKOM 1999. NOVO SMANJENJE CARINA Slovenija će od početka iduće godine smanjiti carine za uvoz industrijskih proizvoda iz Hrvatske, u skladu s međudržavnim sporazumom o slobodnoj trgovini, prenosi "Delo" izjavu savjetnice vlade za ekonomske odnose Metke Jerine. Za jednu skupinu industrijskih proizvoda od 1. siječnja će se carina smanjiti na 40, a za drugu na 60 posto osnovne carinske stope, rekla je Jerina ne precizirajući o kojim se točno proizvodima radi. Što se tiče poljoprivredno-prehrambenih proizvoda i dalje ostaje na snazi sustav uvoznih kvota, izjavila je Jerina. ESCB OD 1. SIJEČNJA PROVODI JEDINSTVENU MONETARNU POLITIKU Kad 1. siječnja sljedeće godine euro postane službena valuta u jedanaest zemalja članica EU, Europski sustav središnjih banaka (ESCB) preuzet će odgovornost za kreiranje i provedbu jedinstvene monetarne politike za područje eura. Osnovni cilj ESCB-a, u kojemu uz predstavnike Središnje europske banke (ECB) sudjeluju i predstavnici središnjih banaka zemalja članica EU, predstavlja održavanje stabilnosti cijena u "Eurolandu". Uz kreiranje i provođenje monetarne politike, zadaci ESCB-a su i čuvanje i upravljanje deviznim rezervama zemalja članica, provođenje operacija valutne trgovine, te osiguravanje glatkog funkcioniranja sustava plaćanja. Predstavnici središnjih banaka Velike Britanije, Švedske, Danske i Grčke, zemalja članica EU koje ne sudjeluju u Europskoj monetarnoj uniji (EMU), također sudjeluju u radu ESCB-a, ali nemaju pravo glasa pri donošenju odluka. U SAD-U 33,5 MILIJUNA USD ZA PROMICANJE IZVOZA POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA Udruge američkih poljoprivrednih proizvođača dobile su više od 33,5 milijuna USD za promicanje izvoza proizvoda - od žitarica do moher vune, objavio je u srijedu u Washingtonu ministar poljoprivrede Dan Glickman. Kako je objasnio, ovaj novac iz proračuna za 1999. godinu, treba pomoći "svladavanju zapreka na tržištima, usklađivanju standarda za pojedine proizvode i otvaranju novih tržišta za američke proizvođače". Najviše novca, po otprilike sedam milijuna USD namijenjeno je Udruženju za soju i Udruzi proizvođača žitarica. Nešto manje (5,7 milijuna) dodijeljeno je Udruzi proizvođača stočne hrane, a milijunske iznose dobili su izvoznici papira i drva, pamuka, piletine i jaja, riže i mesa. Kako je rekao Glickman, ukupno će novac iz federalne kase dobiti 26 udruga poljoprivrednih proizvođača.