FINANCIJSKI BILTEN 265

HINA FINANCIJSKI BILTEN CCLXV. 03 - 10. prosinca 1998. Sadržaj: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Vlada RH: Utvrđene izmjene zakona o zdravstvenom osiguranju 8. Zastupnički dom: O SDP-ovom prijedlogu revizije pretvorbe 9. Savjet HNB: Nema opravdanja za sanaciju Ilirija banke 10. Dionice Zagrebačke banke i u euru 11. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija 12. Statistika 13. Kamatne stope banaka na depozite u kunama u prosincu ------------------------------- 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnja u kunama Promet u kunama Prosječna kamata Promet ukunama 03. XII. 31.000.000 18.900.000 15,03 % 147.136.000 04. XII. 39.000.000 33.800.000 16,52 % 127.234.000 05. XII. - - 10,00 % 86.258.000 07. XII. 30.000.000 21.200.000 16,15 % 154.752.000 08. XII. 33.000.000 31.100.000 15,91 % 202.973.000 09. XII. 52.000.000 12.700.000 15,25 % 226.882.000 10. XII. 50.000.000 29.282.720 14,42 % - Dnevni prosjek 39.166.000 24.498.000 15,54 % 157.539.000 Posljednjih dana ukupan saldo na računima "pozitivaca" kreće se u rasponu od 500 do 700 milijuna kuna. Visoka likvidnost, reklo bi se. No, taj podatak ne pokazuje pravo stanje stvari. Naime, relativno dobro popunjeni računi banaka zahvaljuju se neprestanim intervencijama Hrvatske narodne banke putem repo kredita. Unatoč tomu, sve je više "negativaca". Posljednjih je dana u "minusu" devet do 10 banaka i tri štedionice, a njihov se ukupan manjak probio duboko iznad razine od 300 milijuna kuna. Doduše, većina tog "minusa" otpada na kronično nelikvidni kvintet, no polagano se tope i računi ostalih. Zbog "tankih" računa, velik dio dnevne potražnje redovito ostaje nepokriven, a to pak izaziva rast cijene novca. Tako se kamata na opozivne kredite učvrstila na 15 posto, a bilo je i plasmana po 16 posto. Na rok od tjedan dana međubankarski se pak krediti odobravaju po kamatama od 16 i 18, a na rok od mjesec dana po 19 posto. Repo aukcija blagajničkih i trezorskih zapisa Hrvatska narodna banka održala je u utorak repo aukciju blagajničkih zapisa HNB nominiranih u kunama i stranoj valuti te trezorskih zapisa Ministarstva financija s rokom povrata do tri dana. Središnja je banka prihvatila sve pristigle ponude u iznosu od oko 448 milijuna kuna. Dospijeće je određeno za 11. prosinca, dok je prosječna kamatna stopa iznosila 11,21 posto. Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke Na aukciji, održanoj u srijedu, upisani su zapisi u iznosu od 98,5 milijuna kuna. Na rok od 35 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od 9,50 posto, upisani su zapisi u iznosu od 80 milijuna kuna. Na rok od 91 dan, uz kamatu od 10,50 posto, upisani su pak zapisi u iznosu od 16,5 milijuna kuna, dok su na rok od 182 dana, uz kamatu od 11,0 posto, upisani zapisi u iznosu od 2,0 milijuna kuna. Od 09. prosinca vrijednost upisanih zapisa HNB iznosi 965,7 milijuna kuna. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Na Zagrebačkoj je burzi početak tjedna bio vrlo buran. Uz vrlo visok promet, cijene su većine dionica osjetno porasle, stoga je CROBEX indeks dosegnuo najvišu razinu još od kolovoza i izbijanja ruske krize - 717 bodova. Međutim, posljednjih se dana oprez sa svjetskih tržišta prenio i na hrvatsko, pa su cijene dionica blago pale. Zbog toga je CROBEX skliznuo na 710 bodova. Ipak, cijene većine dionica kreću se na višim razinama nego prošloga tjedna. Cijena običnih dionica Zagrebačke banke porasla je 52 kune, ili oko 5,6 posto. U jednom je trenutku, prvi puta nakon gotovo četiri mjeseca, dosegnula razinu od 1.000 kuna. Osjetno je, 35 kuna, poskupila i dionica Zabe treće emisije E serije, a slijedila ju je Pliva s dobitkom od 20 kuna. Zahvaljujući tomu, cijena Plive probila se iznad granice od 500 kuna. Dionica Podravke, koja je ovoga tjedna debitirala u najvišoj kotaciji Burze, poskupila je pak osam kuna. Porasle su i cijene Plave lagune (četiri kune) te Dalmatinske banke (dvije kune). S druge strane, cijena Karlovačke pivovare potonula je pet kuna, a na vrijednosti su izgubile i dionice Kraša te Varaždinske banke. No, neznatno. Treba reći i to kako se, nakon duljeg vremena, trgovalo i državnim obveznicama JDB serije. Zahvaljujući upravo trgovini tim obveznicama, ovoga je tjedna na Burzi ostvaren izuzetno visok promet - 24,8 milijuna kuna. Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 08 - 10. prosinca (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Dalmatinska banka 70 82 82 175.966 Pliva PLI-AA 500 505 500 6.855.208 Podravka PODR-A 101 110 105 445.176 Varaždinska banka 83 90 83,50 72.686 Viktor Lenac 80 80 80 8.010 Zagrebačka banka O 960 1.000 970 1.044.153 Elka ELKA 40 40 40 2.480 Istraturist 20 23 23 9.660 Karlovačka pivovara 330 330 330 4.950 Končar KONEL 55 55 55 825 Kraš KRAS-A 85 85 85 17.000 Plava laguna 262 280 270 116.594 Riviera RIVP-A 38 38 38 3.800 Zagrebačka banka 3E 440 449 445 133.940 Obveznice JDB 38,20* 38,47* 38,47* 15.812.108 * postotak nominale 24.809.358 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta Na Varaždinskom je tržištu ovoga tjedna bilo vrlo mirno. Aktivno je bilo devet dionica, a promet je iznosio svega 125 tisuća kuna. Najveći promet, 60 tisuća kuna, ostvaren je dionicama Podravke. Cijena im je, pritom, porasla sedam kuna. Inače, to su bile posljednje transakcije dionicama Podravke u Varaždinu, s obzirom da su ovoga tjedna uvrštene u najvišu kotaciju Zagrebačke burze. Kako bilo, na vrijednosti je osjetno, devet kuna, dobila i dionica Croatia linea. No, uz izuzetno mršav promet. Dionica Plave lagune poskupila je pak pet, a Kraša tri kune. Na listi gubitnica našle su se uglavnom turističke dionice. Cijena Istraturista pala je šest, a Riviere i Sunčanog Hvara četiri kune. U društvu im se našla i dionica Tesle-Ericssona s gubitkom od pet kuna. Zbog pada cijena tih dionica, VIN indeks potonuo je u proteklih tjedan dana tri boda, na 312 bodova. Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 07 - 10. prosinca (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Croatia line CRLIN 70 70 70 840 Hoteli Rabac 25 25 25 250 Istraturist ISTUR 23 30 23 5.590 Kraš KRAS 85 90 85 28.750 Plava laguna 280 280 280 4.480 Podravka PODRA 104 105 105 60.590 Riviera RIVIR 35 35 35 2.100 Sunčani Hvar 16 16 16 320 Tesla-Ericsson 125 150 125 16.943 125.843 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi Indeksi na međunarodnim burzama Burza / Indeks 03. prosinca 10. prosinca Promjena u % Frankfurt/DAX 30 4787,08 4642,69 - 3,02 London/FTSE-100 5566,10 5660,30 + 1,69 New York/DJIA 9064,54 9009,19 - 0,62 Tokyo/Nikkei 14697,08 14807,80 + 0,75 Wall Streetu nedostaje usmjerenje. Nejasni podaci o tomu u kakvom je stanju američko gospodarstvo izazivaju veliku nervozu. Stoga cijene dionica jedan dan porastu, drugi dan padnu, jedan porastu... Primjerice, u petak su cijene snažno porasle, s obzirom da je objavljeno kako je u studenom u SAD stopa nezaposlenosti potonula sa 4,6 na 4,4 posto. Taj je podatak podgrijao nadu da je američko gospodarstvo u boljoj formi nego što se mislilo. Međutim, nakon nekoliko dana euforije ulagači su se prisjetili nezavidne situacije u azijskom i brazilskom gospodarstvu. To su izuzetno važna tržišta za Amerikance i tamošnje krize već dobrano štete gospodarstvu SAD. Primjerice, i ovoga su tjedna mnoge kompanije, kao što su Procter & Gamble ili investicijska banka J. P. Morgan upozorile da će njihovi prihodi ili dobiti biti manji nego što se očekivalo. Blagi oporavak azijskih burzi Na Tokijskoj su pak burzi cijene dionica blago porasle. Oporavile su se i ostale azijske burze, što se ponajviše zahvaljuje smanjenju kamata u Kini i Hong Kongu. Naime, Hong Kong je temeljnu kamatnu stopu snizio za 0,25, a Kina za 0,50 postotnih bodova. Vjeruje se kako će ovi rezovi navesti i ostale zemlje Dalekog istoka na labavljenje kreditne politike. I na Londonskom su tržištu cijene dionica porasle, pa se Footsie indeks vratio u područje iznad 5.600 bodova. To se zahvaljuje smanjenju ključne kamate Bank of England sa 6,75 na 6,25 posto. Međutim, u Frankfurtu su cijene dionica pale. I to drastično - više od tri posto. Ulagače je obeshrabrio podatak da je u Njemačkoj u studenom broj nezaposlenih porastao za 4.000, na 4,11 milijuna. Pritom je stopa nezaposlenosti porasla s listopadskih 10,1 na 10,2 posto. 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta Tečaj američkog dolara 03. prosinca 10. prosinca Promjena u % USD/DEM 1,6650 1,6600 - 0,31 USD/JPY 118,20 117,40 - 0,68 GBP/USD 1,6700 1,6650 - 0,30 Cijena zlata: USD/Unca 03. prosinca 10. prosinca Promjena u % 293,00 294,85 + 0,63 U srijedu je tečaj dolara naglo pao u odnosu na japansku valutu. U jednom trenutku potonuo je na svega 116,65 jena, što nije zabilježeno još od početka studenoga. U odnosu pak na njemačku valutu, cijena "zelenbaća" zaronila je ispod razine od 1,66 maraka. Bila je to posljedica izjave japanskog ministra financija Kiichi Miyazawe pred parlamentom kako je Washington zabrinut rastom trgovinskog deficita SAD-a te kako bi, stoga, mogao tražiti slabljenje dolara. Naime, niži tečaj "zelenbaća" značio bi pojeftinjenje američke robe na svjetskom tržištu, odnosno povećanje njezine konkurentnosti, što bi, u konačnici, izazvalo pad deficita. Međutim, kako je Miyazawina izjava snažno uzdrmala dolar, japanski se ministar vrlo brzo pojavio pred novinarima. Pojasnio je kako je njegova izjava izvučena iz konteksta u kojemu je objašnjavao povijest valutnih tržišta, te kako se on nije osvrtao na trenutačnu razinu dolarova tečaja. Dodao je i to kako mu se čini da je Washington zadovoljan kretanjem dolarove cijene u rasponu od 110 do 120 jena. Zahvaljujući njegovu pojašnjenju, "zelenbać" se ponešto oporavio. Snažan pad cijena roba Ipak, kreće se na nižim razinama nego tjedan dana prije. Jer, pale su cijene dionica na Wall Streetu. Nadalje, "zelenbaću" šteti i snažan pad cijena roba na svjetskim tržištima. Tako je, primjerice, američki Commodity Research Bureau ovoga tjedna objavio kako je njegov indeks cijena roba, koji je ključni pokazatelj kretanja cijena 17 roba na svjetskim burzama, potonuo na najnižu razinu u posljednjih 26 godina. Padaju cijene nafte, poljoprivrednih proizvoda, plemenitih i ostalih metala... To će uvelike naštetiti zemljama koje su najveće izvoznice tih proizvoda, što bi pak moglo ugroziti rast cjelokupnog svjetskog gospodarstva. BoE srezala kamatu U fokusu ulagača ovoga je tjedna bila i britanska valuta. Njezin je tečaj, u odnosu na njemačku marku, pao na najnižu razinu u posljednjih mjesec dana - 2,7630 DEM. Pad funte posljedica je smanjenja ključne kamatne stope Bank of England za pola postotna boda, sa 6,75 na 6,25 posto. Na taj potez BoE su natjerali podaci koji ukazuju na slabost gospodarstva. Primjerice, u studenom je u Britaniji promet u trgovini na malo bio 0,4 posto manji nego u istom mjesecu prošle godine. Smanjenje kamata u Britaniji zahvaljuje se i rezu cijene novca u "Eurolandu". Naime, krajem prošloga tjedna Bundesbanka je sasvim neočekivano smanjila repo stopu, osnovnu kamatu na njemačkom tržištu novca, s 3,30 na 3,0 posto. Potez Bube slijedile su Francuska, Italija, Portugal, Belgija, Austrija, Nizozemska, Finska, Španjolska i Irska. Sve one smanjile su cijenu novca na 3,0 posto, osim Italije koja ju je srezala na 3,50 posto. 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 04 - 11. prosinca ?98. Skočivši 0,12 posto, ovoga se tjedna cijena njemačke marke na tečajnici HNB, po prvi puta otkako je 01. lipnja 1994. godine uvedena kuna, probila iznad razine od 3,74 kune. Na vrijednosti je dobila i većina ostalih valuta. Švicarska i japanska valuta jačaju već dva tjedna. U tom je razdoblju franak poskupio oko 1,8, a jen 1,6 posto. Ovoga su ih tjedna pratili tečajevi talijanske lire i austrijskog šilinga - s dobitkom od 0,13 posto. Na vrijednosti je, doduše neznatno, dobio i slovenski tolar, dok su ostale valute pojeftinile. Tečaj američkog dolara tone već dva tjedna, tijekom kojih je izgubio oko 2,4 posto. U istom je razdoblju britanska funta pojeftinila 2,1 posto. Valutai jedinica Tečaj04. prosinca Tečaj11. prosinca Promjenau % DEM 100 373,5800 374,0600 + 0,12 USD 1 6,2444 6,2146 - 0,48 GBP 1 10,4050 10,3214 - 0,81 JPY 100 5,2749 5,2915 + 0,31 ATS 100 53,0969 53,1689 + 0,13 ITL 100 0,3773 0,3778 + 0,13 CHF 100 457,7999 460,0025 + 0,48 SIT 100 3,8796 3,8812 + 0,04 7. Vlada RH: Utvrđene izmjene zakona o zdravstvenom osiguranju Radi poboljšanja stanja u zdravstvu Vlada je sa sjednice, održane u četvrtak, u hitnu saborsku proceduru uputila izmjene Zakona o zdravstvenom osiguranju po kojem bi Zavod za platni promet (ZAP) na zahtjev Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) naplaćivao neuplaćene doprinose obveznika. ZAP bi to činio po postupku prisilne naplate i to prijenosom novca s računa obveznika na račun Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Za prekršaj neplaćanja zdravstvenog doprinosa prvi puta predlaže se izricanje novčane kazne obvezniku, a ako bi to učinio i drugi put, uz novčanu kaznu, predlaže se i mjera oduzimanja dozvole za obavljanje djelatnosti i to na godinu dana. Predložena je i izmjena po kojoj će se sredstva za zdravstveno osiguranje osoba starijih od 65 godina i nezaposlenih Zavodu izravno doznačivati iz državnog proračuna. Sada se ta sredstva doznačuju iz proračuna županija. Ministar zdravstva Željko Reiner kaže da su ta sredstva iznosila od 20 do čak 88 posto županijskih proračuna, što većina njih nije mogla plaćati, te je time HZZO izravno bio zakidan. Ministar Reiner najavio je za slijedeći tjedan i saborsku raspravu o Izvješću o stanju u zdravstvu. Vlada će po posebnim pravima iz mirovinskog osiguranja i po osnovi nezaposlenosti zbrinuti preostalih 304 zaposlenika u istarskom ugljenokopu Tupljak d.d. Labin, koji uskoro prestaje s radom. Ministar rada i socijalne skrbi Joso Škara izvijestio je da je u procesu restrukturiranja toga ugljenokopa, što je obavio HEP, Republički fond mirovinskog i invalidskog osiguranja u prošloj godini već zbrinuo 104 invalida rada. Današnjim vladinim prijedlogom zbrinula bi se preostala 304 zaposlena. S obzirom na mirovinsku reformu, ministar Škara je naglasio da je ovakav način zbrinjavanja zaposlenih, čija poduzeća prestaju s radom, vjerojatno i posljednji. Složivši se s tim, premijer Zlatko Mateša kaže da je zbrinjavanje rudara izuzetak. Riječ je o rudarima za koje je teško naći prekvalifikacije, a uz to Vlada je obećala da će zbrinuti zaposlene iz ugljenokopa Tupljak. Cijene komunalnih usluga previsoke Vlada je na ovoj sjednici prihvatila i izvješća o radu Povjerenstva za potporu potrošača, o radu komunalnih poduzeća u vlasništvu gradova te kretanju cijena komunalnih usluga i naknada. Prihvaćen je i program statističkih istraživanja za iduću godinu. Povjerenstvo za zaštitu potrošača obavilo je svoj posao uspješno, a podaci iz izvješća govore da uvođenje PDV-a nije bitno utjecalo na povećanje cijena iz košarice najosnovnijih proizvoda. Ministar financija Borislav Škegro kazao je da su nakon uvođenja PDV-a cijene porasle, ali da su poslije toga padale. Naglašavajući kako je prije uvođenja PDV-a stvorena "medijska histerija", ocijenio je kako bi cijene pojedinim proizvodima padale još više da "te histerije nije bilo". Škegro drži "da su cijene pojedinim proizvodima previsoke, što nema nikakve veze s PDV-om", te smatra da se Vlada treba ozbiljno pozabaviti tim pitanjem. Ministar prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja Marko Širac opširno je govorio o poslovanju komunalnih poduzeća i cijenama komunalnih usluga. Većina tih poduzeća u prošloj je godini poslovala negativno, no to ih, kaže Širac, nije spriječilo da svojim direktorima isplaćuju visoke plaće. Mnoga komunalna poduzeća imaju monopol te samostalno određuju cijene koje su uglavnom neopravdano previsoke, smatra Širac. Govoreći o tom problemu, ministar pomorstva, prometa i veza Željko Lužavec ističe da komunalni troškovi u lukama iznose i 10 posto njihovih prihoda, da su ti troškovi previsoki i odbijaju strane ulagače. Potrebnim smatra utvrditi granice tih cijena i pravila njihova formiranja. S time su suglasni svi ministri, a premijer Zlatko Mateša za siječanjsku saborsku sjednicu najavljuje zakonski prijedlog kojim bi se, uz to, riješilo i pitanje privatizacije komunalnih poduzeća u vlasništvu gradova. Državni zavod za statitstiku Republike Hrvatske dobio je dobre ocjene za svoj dosadašnji rad, a u kojem je najbitnije što je statistiku prilagodio slobodnom tržišnom gospodarstvu. Na prijedloge da bi se Zavod trebao baviti i podacima o sivoj ekonomiji, Škegro je kazao kako to nije u domeni Zavoda, već u nadležnosti drugih institucija, pa i Ministarstva financija koje treba otkrivati one koji, uz ostalo, ne plaćaju poreze. "Ono što poreski obveznici plaćaju u vidu doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje mogu objesiti mačku za rep", smatra Škegro. "Po prijavljenim prihodima naši su obrtnici i odvjetnici čista sirotinja koja bi", kako kaže Škegro, "trebala kod ministra Škare na socijalnu skrb". Tom u prilog naveo je kako je po službenim podacima u Hrvatskoj samo osam iznajmljivača stanova, a Mateša je dodao da je u Zagrebu samo jedan i to ministar pravosuđa Milan Ramljak. Poručio je da će iduća godina biti godina pojačane kontrole na svim razinama. Konvenciju OECD-a (Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj) o borbi protiv potkupljivanja stranih javnih dužnosnika u međunarodnim poslovnim transakcijama, nakon što se završi postupak pristupanja, potpisat će ministar vanjskih poslova, odlučila je Vlada. Oko tog pitanja razmimoišli su se ministri Granić i Porges. Porges koji danas nije bio nazočan sjednici uputio je Vladi pismo u kojem ističe da je osobno pokrenuo inicijativu za potpisivanje te konvencije, te da smatra da je treba potpisati ministar gospodarstva. S druge strane, Mate Granić smatra da je potpisivanje, što je i uobičajena praksa u svijetu, u nadležnosti Ministarstva vanjskih poslova. Mateša je odao priznanje Porgesu na obavljenom poslu, no, suglasan je, kao i čitava Vlada, da konvenciju potpiše ministar vanjskih poslova. 8. Zastupnički dom: O SDP-ovom prijedlogu kontrole i revizije pretvorbe Polemičnim istupima Ivice Račana i ministra privatizacije Milana Kovača započela je u četvrtak rasprava o SDP-ovom Prijedlogu zakona o kontroli i reviziji pretvorbe i privatizacije na sjednici Zastupničkog doma Hrvatskog državnog sabora. Kontrolom bi se trebalo utvrditi jesu li u procesu privatizacije poštovani svi zakoni i ispunjene preuzete obveze, kazao je Račan u ime predlagatelja. Vlada odbacuje predloženi zakon, jer smatra da je protuustavan, rekao je ministar Kovač. Revizija bi se, istaknuo je Račan, provodila tamo gdje se kontrolom utvrde nepravilnosti, odnosno primjerice u slučajevima kada je došlo do smanjenja broja zaposlenih, neplaćanja poreza državi, doprinosa lokalnoj upravi i samoupravi, neredovite otplate dionica, gdje su dugovanja veća od temeljnog kapitala. Pretvorba i privatizacija nije donijela očekivani ekonomski utjecaj na razvoj Hrvatske. Naprotiv, došlo je do povećanja nezaposlenosti, realnog pada plaća i mirovina, rasta vanjskog duga i precijenjenosti kune, rekao je Račan. Po prijedlogu zakona kontrolu i reviziju pretvorbe i privatizacije provodilo bi državno povjerenstvo i državna revizija, a imovina stečena poništenjem pripala bi fondu za zapošljavanje i gospodarski razvoj. Iz fonda bi se financiralo zapošljavanje, obnova područja od posebne državne skrbi, posebice Vukovara, i isplaćivale bi se naknade umirovljenicima. Ako postoji politička volja da se kvalitetno pristupi kontroli i reviziji pretvorbe i privatizacije, rasprava će završiti na zadovoljstvo građana ove zemlje, a ako ne onda oni koji to sprječavaju preuzimaju odgovornost na sebe, zaključio je Račan. Po riječima ministra Kovača postoji politička volja da se razgovara o svim pitanjima, pa i pretvorbi i privatizaciji, ali argumentirano. Pritom je podsjetio na teško stanje u gospodarstvu početkom '90-tih, te uvjete u kojima je privatizacija provođena, napominjući kako SDP to nigdje nije spomenuo. Kovač je vrlo kritično govorio o SDP-ovu prijedlogu i pojedinim njegovim rješenjima, posebice prijedlogu o osnivanju državnog povjerenstva koje bi provodilo reviziju privatizacije. Po SDP-ovu prijedlogu to bi povjerenstvo, ocjenjuje, predstavljalo i suca, i tužitelja, odvjetnika i egzekutora. Kovač je iznio i Vladino mišljenje po kojem su mnoge stvari u predloženom zakonu protuustavne. Predloženi bi zakon bio protuustavan, zadirao bi u pravo vlasništva i bio podloga "za novu otimačinu", tvrdi Kovač. Podsjetivši na do sada provedene kontrole u pretvorbi, ministar Kovač je najavio da će Vlada na iduću sjednicu Sabora izići s prijedlogom izmjena Zakona o privatizaciji i osnivanjem inspekcijskih službi u Ministarstvu privatizacije. To bi, ističe, trebalo ojačati postojeću kontrolu. Odbacujući Kovačevu tvrdnju da bi SDP-ov prijedlog bio podloga novoj otimačini, Račan je kazao kako je njegova stranka s predloženim zakonom naišla na zamjerke u javnosti u kojoj postoji radikalniji stav. U javnosti se traži poništenje pretvorbe i privatizacije, što SDP ne podržava, nego predlaže njenu kontrolu i reviziju, rekao je uz ostalo Račan. Polemika o privatizaciji U polemičnoj, replikama često prekidanoj raspravi posve suprotna mišljenja iznijeli su predstavnici većine oporbenih klubova i kluba zastupnika HDZ-a. Klubovi zastupnika oporbene šestorice podržavaju predloženi zakon upozoravajući na niz negativnih pojava i posljedica pretvorbe i privatizacije, od nezakonitog stjecanja dionica, povećanja nezaposlenosti, "tajkunizacije" i sl. Klub HDZ-a protivi se predloženom zakonu, jer drži da je, kazao je Dragan Kovačević, kontradiktoran i predstavlja opasan presedan na sigurnost ulaganja u hrvatsko gospodarstvo. HDZ drži kako zloupotrebe koje su nastale u privatizaciji trebaju rješavati nadležene institucije kroz bolje provođenje zakona, te djelotvornost pravosuđa, istaknuo je. Inicijative kao SDP-ova, smatra, vode u gospodarsku izolaciju, a sama najava revizija dovela je do odustajanja inozemnih investitora. Tijekom rasprave i Vladimir Šeks, inače predsjednik Kluba HDZ-a, naglasio je kako je HDZ za kontrolu pretvorbe i privatizacije u okviru postojećeg zakonodavnog instrumentarija, te u svim aspektima tog procesa. No, vrlo oštre ocjene dosadašnjeg tijeka pretvorbe i privatizacije izrekli su predstavnici većine oporbenih klubova. U ime Kluba IDS-a Damir Kajin ocjenjuje kako je u tom procesu došlo do pljačke društvenog bogatstva. Svima koji su svoju imovinu stekli na pošteni način, poručio je da se nemaju čega bojati, jer bi kontrola trebala pokazati na koji su način u doba rata i općeg osiromašenja neki otplaćivali svoje dionice. Joško Kovač (Klub HSS) drži kako je proces pretvorbe bio dobro postavljen, ali onda je nastupila privatizacija "u kojoj je bilo svega". Kao najčešći slučaj Kovač spominje prodaju imovine koju tzv. tajkuni nisu uopće platili. Proces vlasničke transformacije nije katastrofičan, ali ne može dobiti ni pozitivnu ocjenu, ističe Ivan Herak (Klub HSLS-a). Posebno upozorava na nepravilne procjene vrijednosti društvenog kapitala, na raspad malog dioničarstava i etatizaciju gospodarstva, te kriterij političke podobnosti u privatizaciji. U raspravi je spomenut i niz konkretnih slučajeva, pa primjerice Božo Kovačević (Klub LS-a) pita zašto Vlada nikada nije odgovorila na pitanja u svezi pretvorbe i privatizacije Slobodne Dalmacije, Tiska i sl. Ako Vlada i većinska stranka ne smatraju potrebnom kontrolu i reviziju, Mato Arlović (Klub SDP-a) predlaže raspisivanje referenduma sa samo jednim pitanjem - da li su građani za reviziju privatizacije ili ne. Najoštrije kritike iznio je Radimir Čačić (Klub HNS/IDF) koji tvrdi da je gospodarstvo pred kolapsom zbog posljedica pretvorbe i privatizacije. Upozorava na nepravilnosti u svezi malih dioničara, na probleme dokapitalizacije, strogo kontroliran proces privatizacije, te uvođenje stare devizne štednje u privatizaciju koja je, ističe, bila dostupna samo onima bliskima vlasti. Ništa od osnovnih ciljeva privatizacija, tvrdi Čačić, nije ostvareno. Nije se, kazao je, postigla pravednost, država nije dobila novac prodajom dionica, nije se razvilo poduzetništvo. Čačićev istup izazvao je niz replika, primjerice Stipe Hrkača (HDZ) koji kaže da "lopovi u slučaju Coning, u kojem je poništena pretvorba, sigurno nisu bliski vlasti". No, Čačić odgovara da je zbog takvih optužbi podnio tužbu zbog laži i kleveta te poziva Hrkača da to kaže izvan Sabornice kako bi ga mogao tužiti. Riječju, u gotovo cjelodnevnoj raspravi predloženi su zakon podržali oporbeni zastupnici, upozoravajući na negativne posljedice pretvorbe i privatizacije. Zlouporaba je bilo, ali se to ne može generalizirati, odgovarali su zastupnici HDZ-a, iznoseći niz kritika na spomenuti prijedlog. Rasprava je završena kasno navečer, a u zaključnom istupu ministar Kovač kazao je kako predloženi zakon ne treba prihvatiti, jer nije dobar, ne uređuje stvari kako bi to trebalo. 9. Savjet HNB: Nema opravdanja za sanaciju Ilirija banke Savjet Hrvatske narodne banke razmatrao je u srijedu najnovija gospodarska i financijska kretanja, kao polazišta za predviđanja novčane politike u idućoj godini, te prihvatio izvješće o upravljanju međunarodnim pričuvama tijekom prva tri ovogodišnja tromjesečja. Na dnevnom redu sjednice, pod predsjedanjem guvernera dr. Marka Škreba, bila je i ocjena mogućnosti i ekonomske opravdanosti sanacije i restrukturiranja Ilirija banke d.d. Zagreb. Savjet HNB obaviješten je da do kraja studenog središnjoj banci nisu predočeni dokazi o dokapitalizaciji banke kakva bi joj omogućila sanaciju prema vlastitom programu i buduće stabilno poslovanje. Stoga takav program nije mogao ni prihvatiti, a ne nalazi ni opravdanja da Vladi predloži sanaciju te banke na račun poreznih obveznika. Gospodarske okolnosti u kojima se utvrđuju monetarni okviri za iduću godinu obilježene su zadovoljavajućom stabilnošću cijena (u studenome su maloprodajne cijene porasle za 0,2 posto, a na godišnjoj razini 5,9 posto) i tečaja (koji je stabiliziran, uz rjeđe intervencije središnje banke na deviznom tržištu, na razini između 3,73 i 3,74 kune za njemačku marku). Obilježene su i smanjivanjem vanjskotrgovinskog i tekućeg deficita platne bilance (za deset mjeseci izvoz je povećan za 9,5 posto u dolarskom i za 14,3 posto u kunskom obračunu, dok je uvoz dolarski smanjen za 1,9 posto, a iskazano u kunama povećan za 1,8 posto prema istom razdoblju prethodne godine). Te okolnosti karakterizira i rast plaća (ovogodišnje neto plaće u desetomjesečnom razdoblju bile su za 12,8 posto nominalno a realno za 5,7 posto više od lanjskih), ali i usporavanje gospodarskih aktivnosti, visoka stopa nezaposlenosti, rast nepodmirenih naloga za plaćanje i ponovno povećanje kamatnih stopa i kamatne marže. Uz takva osnovna polazišta, zadaća središnje banke ostaje da i u idućoj godini osigura razmjernu stabilnost cijena i tečaja uz zadovoljavajuću razinu domaće likvidnosti i vanjske solventnosti, djelujući u suženom manevarskom prostoru koji joj ostavlja fiskalna politika u uvjetima otežanih mogućnosti pristupa inokapitalu, priopćeno je sa sjednice Savjeta HNB. Radi usklađivanja s novim zakonskim propisima, od Savjeta HNB zatraženo je mišljenje o zahtjevima više štedno-kreditnih zadruga koje su zatražile odobrenje za rad od Ministarstva financija. Razmatrajući predočenu dokumentaciju, Savjet HNB uočava opasnost od izigravanja duha zakona i prihvatljivih ciljeva štedno- kreditnog zadrugarstva. Ima, naime, znakova da se u štedno- kreditnim zadrugama ne vidi oblik uzajamnog financijskog ispomaganja članova zadruge na temelju vlastitih štednih uloga, već način profitnog financijskog poslovanja uz povoljnije uvjete nego što vrijede za banke i štedionice. Takve pojave i namjere, navodi se u priopćenju, potrebno je pravodobno onemogućavati kako ne bi remetile razvoj zdrave i ravnopravne konkurencije na financijskom tržištu. Mjere za poboljšanje likvidnosti Novom odlukom o obveznoj rezervi banaka i štedionica u kunama iz osnovice za obračun obvezne rezerve, osim kredita, izuzimaju se i depoziti primljeni od banaka i štedionica kao i depoziti primljeni od HBOR-a. Osim toga, na depozite poduzeća i financijskih institucija, primjerice stambenih štedionica, čiji su osnivači poslovne banke, neće se obračunavati rezerva po stopi od 100 posto, već po redovnoj stopi koja trenutno iznosi 29,5 posto. Ukupni financijski učinak ovih mjera na umanjenje obvezne rezerve procjenjuje se na 24,6 milijuna kuna. Članovi Savjeta HNB suglasili su se da se kamatna stopa od 5,9 posto obračunava bankama i štedionicama na cjelokupnu obveznu rezervu, dakle ne samo na izdvojenu kod središnje banke nego i na žiro- računima. Polazeći od kretanja kamatnih stopa na tržištu novca i u poslovnim bankama, a imajući u vidu ulogu središnje banke kao "posljednjeg kreditnog utočišta", Savjet HNB odlučio je povećati kamatnu stopu na lombardne kredite s 11 na 12 posto. No, ako se korišteni kredit vrati već do isteka istog dana, kamata će se obračunavati po stopi od samo 7 posto. Time se želi, obrazloženo je, potaknuti veća briga banaka za upravljanje vlastitom likvidnošću i korištenje zaduženja kod središnje banke ponajprije za uistinu kratkotrajne i prolazne poremećaje likvidnosti. Uz to, proširena je mogućnost kratkoročnog zaduženja od središnje banke, tako da bi se ubuduće lombardni krediti odobravali do 50 posto nominalne vrijednosti kunskih i deviznih blagajničkih zapisa (kao i do sada), ali i do 50 posto nominalne vrijednosti trezorskih zapisa (dosad do 25 posto) i mjenica Ministarstva financija založenih za ovu namjenu (novi instrument). Time se želi, ocjenjeno je, omogućiti lakša prilagodba banaka oscilacijama likvidnosti, s manje nepovoljnih učinaka na kretanje kamatnih stopa, pa i pretjerana reagiranja ulagača na i najmanji nagovještaj, makar i prolaznog, pogoršanja likvidnosti neke banke. 10. Dionice Zagrebačke banke i u euru Zagrebačka banka je prva europska banka čiji je program globalnih potvrda o vlasništvu (GDR) denominiran u valuti euro i od ponedjeljka uvršten u kotaciju Londonske burze, rekao je u utorak predsjednik Uprave Zagrebačke banke Franjo Luković na prezentaciji tog programa. Uvođenje eura, prema njegovim riječima, označava početak jedne od najdalekosežnijih monetarnih reformi modernog doba i otvara novo razdoblje u globalnim ekonomskim financijskim odnosima. Bankers Trust, dugogodišnji poslovni partner Zagrebačke banke, počeo je još u rujnu pripreme za denominaciju GDR-a u euro. Kako je gotovo 42 posto bančinih dionica danas u obliku GDR-ova koje drže međunarodni investitori, za Zagrebačku će banku uključivanje euro mehanizma značiti mogućnost proširenja dioničarske baze i učvršćenje njezine pozicije prema investitorima u "Eurolandu". Euro program otvara ulagačima mogućnost kupnje dionica Zagrebačke banke u euru te jednostavan transfer između USD i euro GDR-ova. 11. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija Na aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija s rokom dospijeća za 42 dana u utorak su na prodaju ponuđeni zapisi u iznosu od 50 milijuna kuna. No, pristigle su ponude u manjem iznosu, pa je emisija smanjena na 40,1 milijun kuna. Najviša ponuđena cijena iznosila je 98,862 kune za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, što predstavlja kamatu od 10,0 posto na godišnjoj razini. Najniža ponuđena cijena iznosila je pak 98,806 kuna, odnosno 10,50 posto. Stoga je jedinstvena cijena određena na 98,806 kuna, što znači da se zapisi izdaju uz kamatu od 10,50 posto. Inače, udio nebankarskog sustava u emisiji dosegnuo je gotovo 69 posto. Slijedeća aukcija trezorskih zapisa održat će se 22. prosinca, kada će biti ponuđeni zapisi u iznosu od 150 milijuna kuna, a s dospijećem za 42 dana. Inače, ukupan iznos upisanih trezorskih zapisa dosegnuo je 434,9 milijuna kuna. Na rok od 42 dana upisani su zapisi u iznosu od 302,4 milijuna kuna, na rok od 91 dan 81,8 milijuna, a na rok od 182 dana 50,7 milijuna kuna. 12. Statistika U HRVATSKOJ 1,34 MILIJUNA ZAPOSLENIH - U Hrvatskoj je u listopadu ove godine bilo nešto više od 1,34 milijuna zaposlenih, što je 0,4 posto manje nego u prethodnom mjesecu. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), stopa nezaposlenosti bila je 18 posto, odnosno 0,5 postotnih bodova viša nego u rujnu. U poslovnim subjektima, uključujući Ministarstvo obrane i Ministarstvo unutarnjih poslova, prema privremenim podacima Zavoda, u listopadu je radilo 1,03 milijuna osoba, 0,5 posto manje nego u mjesecu ranije. Broj zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama u tom je mjesecu dosegnuo 205,4 tisuće, što je 0,7 posto više nego u rujnu, dok je aktivnih osiguranika-individualnih poljoprivrednika bilo 109,8 tisuća, 0,9 posto manje. U poslovnim subjektima, odnosno trgovačkim društvima, tvrtkama, ustanovama, tijelima, fondovima, udrugama, organizacijama i njihovim dijelovima, bez zaposlenih u djelatnosti obrta i slobodnih profesija te u Ministarstvu unutarnjih poslova i Ministarstvu obrane i bez individualnih poljoprivrednika, u listopadu je, po privremenim podacima, bilo 956,5 tisuća zaposlenih, 0,6 posto manje nego u rujnu i 3,5 posto manje nego u listopadu lani. Najviše zaposlenih bilo je u prerađivačkoj industriji, 265,8 tisuća, 0,1 posto manje nego u rujnu, a slijedi 140,2 tisuće zaposlenih u trgovini na veliko i malo, popravku motornih vozila i motocikala te predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo, 0,8 posto manje. PROSJEČNA NETO PLAĆA ZA RUJAN 2729 KUNA - Prosječna mjesečna neto plaća isplaćena za rujan ove godine u Hrvatskoj iznosila je 2729 kuna, što je realno 0,3 posto manje nego u mjesecu ranije, ali i 7,4 posto više u odnosu na rujan lani, podaci su DZS-a. Najveća prosječna mjesečna neto plaća isplaćena je zaposlenima u financijskom posredovanju, 3827 kuna i bila je 2,6 posto viša u odnosu na kolovoz. Slijede prosječne neto plaće zaposlenih u javnoj upravi i obrani i obveznom socijalnom osiguranju, 3184 kune, jedan posto niže te zaposlenih u zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi, kojima je isplaćeno 3177 kuna, odnosno 3,6 posto manje nego u kolovozu. Najniže prosječne neto plaće isplaćene su zaposlenima u hotelima i restoranima - 2347 kuna ili 5,8 posto manje nego u kolovozu i u trgovini na veliko i malo, popravku motornih vozila i motocikala te predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo - 2363 kune ili jedan posto manje. U prvih deset mjeseci prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj je iznosila 2627 kuna i bila je 5,6 posto veća nego u istom lanjskom razdoblju. CROLEI NAVJEŠĆUJE STAGNACIJU INDUSTRIJSKE AKTIVNOSTI - U siječnju iduće godine u Hrvatskoj se može očekivati stagnacija industrijske aktivnosti. To pokazuje kretanje indeksa Crolei, navješćujućeg pokazatelja industrijske proizvodnje koji izrađuju Ministarstvo financija RH i Ekonomski institut iz Zagreba. Taj složeni indeks odražava kretanje deset najboljih navješćujućih pokazatelja: realizirane potrebe za radnicima, korisnike novčane naknade zbog nezaposlenosti, broj radnika na gradilištima, ukupni broj noćenja turista, promet i zalihe u trgovini na malo, nekonsolidirane prihode državnog, županijskih i općinskih proračuna, ukupnu masu neto plaća, ukupna likvidna sredstva M4 te plasmane. Desezonirani podaci industrijske proizvodnje u prvih devet ovogodišnjih mjeseci ukazuju na porast proizvodnje od 6,78 posto u odnosu na isto razdoblje lani, dok su zalihe gotovih proizvoda povećane tek 0,7 posto. 13. Kamatne stope banaka na depozite u kunama u prosincu Kamatne stope banaka na kunske depozite po viđenju građana (% godišnje) Banka kamatna stopa - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Agro-obrtnička banka 5,00 Alpe Jadran banka 4,00 Bank Austria Creditanstalt 2,00 Bjelovarska banka 3,00 Brodsko Posavska banka 2,50 Centar banka 3,00 Cibalae banka 2,00 Convest banka 2,95 Croatia banka 2,50 Čakovečka banka 1,00 Dalmatinska banka 2,50 Dubrovačka banka 3,00 Gradska banka 5,00 Gospodarsko kreditna banka 2,00 Istarska kreditna banka Umag 2,50 Karlovačka banka 2,00 Kreditna banka Zagreb 3,00 Međimurska banka 1,00 - 2,50 Partner banka 4,00 Privredna banka 2,50 - 3,00 Riadria banka 2,00 - 3,00 Riječka banka 2,00 - 4,00 Splitska banka 2,00 Trgovačka banka 3,00 Varaždinska banka 2,00 Volksbank do 3,50 Zagrebačka banka 2,50 Zaba- Pomorska banka Split 3,00 ------------------------------------------------- Kamatne stope na oročene kunske depozite građana (% godišnje) Banka 1 mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Agro-obrtnička banka 7,00 9,00 12,00 15,00 15,00 15,00 Alpe Jadran banka 5,00- 5,50- 6,00- 6,50- 7,00- 7,50- 9,00 9,50 10,00 10,50 11,00 11,50 Bank Austria Creditanstalt 6,50- 6,75- 7,00- 7,25- 10,00 - 7,00 7,25 7,50 7,75 Bjelovarska banka 4,00 5,00 5,50 6,00 7,00 8,00 Brodsko Posavska banka 7,00 9,00 10,00 11,00 12,00 12,50 Centar banka 9,00 11,00 12,00 13,00 14,00 14,50 Cibalae banka 9,00 10,50 11,00 11,50 12,00 12,50 Convest banka 7,00 10,00 11,00 12,00 12,00 12,00 Croatia banka - 9,00 10,00 11,00 12,00 12,00 Čakovečka banka 6,00 10,00 12,00 13,00 14,00 - Dalmatinska banka 8,50 9,00 10,00 11,00 12,00 13,00 Dubrovačka banka 10,00 11,00 12,00 13,00 14,00 15,00 Gospodarsko kreditna 4-6 5-7 6-8 8-10 10-12 11-13 Gradska banka - 6,50 8,00 12,00 13,00 14,00 Istarska kred.banka Umag 2-4,5 8,50 10,00 12,00 12,50 13,00 Karlovačka banka - 8,00 9,00 10,00 11,00 11,50 Kreditna banka Zagreb 8,00 10,00 10,50 12,00 12,50 13,00 Međimurska banka 9,00 12,00 12,00 13,00 13,00 13,00 Partner banka 9,00 11,00 12,00 14,00 14,00 14,00 Privredna banka 8,50 10,00 10,50 11,00 11,50 12,00 Riadria banka 9,00 10,00 11,00 13,00 13,50 14,00 Riječka banka 5,00 9,00 10,00 10,00 11,00 13,00 Splitska banka 8,00 9,00 10,50 11,50 11,50 11,50 Trgovačka banka 6,00 8,00 9,00 9,50 prema dogovoru Varaždinska banka 5,00 6,00 7,00 8,00 10,00 - Volksbank 9,50- 11,00- 11,50- 12,00- 12,25- 12,50- 10,30 11,80 12,30 12,80 13,05 13,30 Zagrebačka banka 9,00 11,00 11,50 12,00 12,50 13,50 ZABA-Pomorska banka Split 8,00 8,50 9,00 9,50 9,50 9,50 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Kamatne stope na kunske depozite po viđenju pravnih osoba (% godišnje) Banka kamatna stopa - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Agro-obrtnička banka 2,00 Alpe Jadran banka 3,00 Bank Austria Creditanstalt po dogovoru Bjelovarska banka 3,00 Brodsko Posavska banka 2,00 Centar banka 3,00 Cibalae banka 1,00 Convest banka 2,95 Dalmatinska banka 1,00 Dubrovačka banka 3,00 Gospodarsko kreditna banka 3,00 Gradska banka 2,95 Istarska kreditna banka Umag 2,00 - 5,00 Kreditna banka Zagreb 3,00 Međimurska banka 2,50 Partner banka 3,00 Riadria banka 2,00 Riječka banka 2,00 Splitska banka 2,00 Trgovačka banka 2,17 Varaždinska banka 1,00 Volksbank 2,50 Zagrebačka banka 2,00 Zaba- Pomorska banka Split 2,00 ----------------------------------------------- Kamatne stope na oročene kunske depozite pravnih osoba (% godišnje) Banka 1mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Agro-obrtnička banka prema tržišnim uvjetima Alpe Jadran banka 8,00 9,00 10,00 12,00 prema dogovoru Bank Austria Creditanstalt prema dogovoru Bjelovarska banka 4,00 5,00 5,50 6,00 7,00 8,00 Brodsko Posavska banka 6,00 7,00 8,00 10,00 11,50 12,50 Centar banka 7,00 9,00 prema dogovoru Cibalae banka 5,90 5,90 5,90 prema ugovoru Convest banka 5,90 6,40 6,65 6,90 7,15 7,40 Dalmatinska banka 7,50 8,50 9,00 10,00 11,00 11,00 Dubrovačka banka 5,00 6,00 6,00 6,00 6,00 6,00 Gospodarsko kreditna 4-5 5-7 6-10 prema dogovoru Gradska banka - 13,00 14,50 16,00 17,00 17,50 Istarska kred.banka Umag prema dogovoru Kreditna banka Zagreb 8,00 10,00 prema dogovoru Međimurska banka 9,00 12,00 12,00 - - - Partner banka 8,00 11,00 12,00 14,00 prema dogovoru Riadria banka 8,00 9,00 10,00 12,00 - - Riječka banka 5,00 9,00 10,00 10,00 11,00 13,00 Splitska banka 8,50 10,50 10,50 10,50 - - Trgovačka banka 4,00 5,00 6,25 7,50 7,50 7,50 Varaždinska banka 5,00 6,00 7,00 8,00 10,00 - Volksbank 7,50 9,00 10,50 12,00 12,00 12,00 Zagrebačka banka 9,00 10,50 11,50 12,00 12,00 12,00 ZABA-Pomorska banka Split prema dogovoru - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -