FINANCIJSKI BILTEN 266

HINA FINANCIJSKI BILTEN CCLXVI. 10 - 17. prosinca 1998. Sadržaj: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Zastupnički dom: Rasprava o prijedlogu proračuna 8. Statistika 9. Kamatne stope banaka na devizne depozite - prosinac ------------------------------- 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnja u kunama Promet u kunama Prosječna kamata Promet ukunama 10. XII. 50.000.000 29.282.720 14,42 % 227.409.000 11. XII. 30.000.000 13.450.000 15,19 % 164.736.000 12. XII. - - 10,00 % 83.295.000 14. XII. 40.000.000 22.836.000 17,23 % 225.413.000 15. XII. 70.000.000 30.120.000 15,87 % 230.611.000 16. XII. 48.000.000 28.620.000 16,50 % 224.070.000 17. XII. 45.000.000 30.460.000 15,84 % - Dnevni prosjek 47.167.000 25.795.000 15,84 % 192.589.000 Nelikvidni peterac postao je šesterac. Naime, u skupinu nelikvidnih, čiji se računi ne smiju pokrivati preko Tržišta, svrstala se još jedna banka, a "minus" tog seksteta dosegnuo je, primjerice, u srijedu gotovo 280 milijuna kuna. Općenito govoreći, situacija je na Tržištu sve napetija jer, posljednjih je dana "u crvenom" čak 16 sudionika - 13 banaka i tri štedionice - a njihov se manjak probio duboko iznad razine od 350 milijuna kuna. Zbog "tankih" računa, svakodnevno nakon dnevnog kreditiranja velik dio potražnje ostaje nepokriven. Napetost raste i stoga što pojedini kreditori povlače ranije odobrene kredite. Međutim, sve to zasad ne utječe na cijenu novca. Opozivni krediti odobravaju se uglavnom po kamati od 15 posto, premda ima i skupljih plasmana. Na rok od tjedan dana krediti se pak plasiraju po cijeni od 15,5 i 16 posto, na rok od 14 dana po 17, a na rok od 30 dana po 18 i 19 posto. Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke Na aukciji, održanoj u srijedu, upisani su zapisi u iznosu od 213,6 milijuna kuna. Na rok od 35 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od 9,50 posto, upisani su zapisi u iznosu od 189,4 milijuna kuna, dok su na rok od 91 dan, uz kamatu od 10,50 posto, upisani zapisi u iznosu od 24,2 milijuna kuna. Od 16. prosinca vrijednost upisanih zapisa HNB iznosi 953,6 milijuna kuna. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Pad cijena dionica na svjetskim tržištima naveo je i hrvatske ulagače na oprez. Stoga je CROBEX indeks Zagrebačke burze ovoga tjedna pao šest bodova, na 704 boda. Erozija indeksa ponajviše je posljedica snažnog pada cijene običnih dionica Zagrebačke banke. Naime, ona je potonula čak 70 kuna, ili više od sedam posto, zbog čega joj je zaprijetio pad ispod razine od 900 kuna. Dionice Plave lagune, Zagrebačke banke 3E serije i Riviere pojeftinile su pak pet kuna, dok su cijene Podravke i Kraša pale četiri kune. Međutim, dugačka je i lista ovotjednih dobitnica. Na njoj su vodeće pozicije zauzele dionice Privredne banke i Karlovačke pivovare. Cijena banke skočila je čak 30, a pivovare 20 kuna. Slijedila ih je dionica Jadran-Turista s dobitkom od sedam kuna, dok su cijene Plive i Dalmatinske banke pale pet kuna. Na vrijednosti je, dvije kune, izgubila i dionica Istraturista, a zanimljivo je i to kako se, nakon duljeg vremena, trgovalo dionicama Zagrebačke pivovare. Po cijeni od 550 kuna. Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 15 - 17. prosinca (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Dalmatinska banka 86 87 87 71.944 Pliva PLI-AA 494 505 505 5.419.247 Podravka PODR-A 96 103 101 389.167 Varaždinska banka 84 84 84 9.240 Zagrebačka banka O 900 950 900 5.519.707 Istraturist 25 25 25 18.125 Jadran-Turist 33 33 33 6.600 Karlovačka pivovara 345 350 350 1.346.000 Kraš KRAS-A 80 81 81 12.100 Plava laguna 265 265 265 16.960 Privredna banka 130 130 130 20.800 Riviera RIVP-A 33 36 33 29.886 Zagrebačka banka 3E 439 445 440 221.153 Zagrebačka pivovara 550 550 550 27.500 13.196.430 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta Na Varaždinskom je tržištu ovoga tjedna bilo izuzetno živo - promet je dosegnuo čak 1,9 milijuna kuna. Aktivno je bilo 11 dionica, a cijene su većine njih osjetno potonule. Zbog toga se VIN indeks strmoglavio čak 20 bodova, ili 6,4 posto, pa je pao na najnižu razinu otkako postoji - 292 boda. Pod najvećim su pritiskom bile turističke dionice. Cijena dionica Arenaturista, kojima se dugo nije trgovalo, pala je s 95 na 35 kuna. Dionica Jadran-Turista pojeftinila je pak 11 kuna, zbog čega joj je cijena zaronila na rekordno niskih 20 kuna. Na najniže razine u povijesti pale su i cijene Sunčanog Hvara (na 10 kuna) te Istraturista (na 16 kuna), a na vrijednosti je osjetno, 10 kuna, izgubila i dionica Plave lagune. Za toliko je pojeftinila i dionica Tankerske plovidbe, dok je najsnažnije, čak 84 kune ili 77 posto, potonula cijena Elcona iz Zlatar Bistrice. Na listi dobitnica ovoga su se tjedna našle samo dvije dionice. Uz vrlo visok promet, cijena Karlovačke pivovare porasla je čak 30 kuna. Poskupila je i dionica Tesle-Ericssona - pet kuna. I to, uz promet veći od 1,2 milijuna kuna. Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 14 - 17. prosinca (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Arenaturist 35 35 35 7.280 Bjelovarska banka 2.800 2.800 2.800 204.400 Elcon 25 25 25 6.550 Istraturist 16 16 16 22.752 Jadran-Turist 20 20 20 6.700 Karlovačka pivovara 345 350 350 243.600 MGP Čakovec 30 30 30 113.250 Plava laguna 270 280 280 18.050 Sunčani Hvar 10 10 10 25.590 Tankerska plovidba 70 120 120 23.070 Tesla-Ericsson 122 139 130 1.244.824 1.916.066 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi Indeksi na međunarodnim burzama Burza / Indeks 10. prosinca 17. prosinca Promjena u % Frankfurt/DAX 30 4642,69 4723,81 + 1,74 London/FTSE-100 5660,30 5685,20 + 0,43 New York/DJIA 9009,19 8790,60 - 2,43 Tokyo/Nikkei 14807,80 14126,99 - 4,60 Dow Jones indeks strmoglavio se u proteklih tjedan dana više od 200 bodova, ili 2,4 posto, zbog čega je zaronio duboko ispod razine od 9.000 bodova. Ulagače najviše brine mogućnost smjenjivanja predsjednika SAD Billa Clintona. Ovoga je tjedan Zastupnički dom Kongresa trebao glasovati o utemeljenosti optužbi protiv Clintona. Međutim, glasovanje je odgođeno zbog napada SAD i Britanije na Irak. Kako bilo, mogućnost "impeachmenta" još će neko vrijeme predstavljati težak teret za Wall Street, kažu analitičari. Na Tržište negativno djeluje i sve veći broj kompanija koje upozoravaju kako će njihovi poslovni rezultati u ovoj godini biti slabiji od planiranih. Pored toga, ulagače je zabrinuo snažan pad cijena dionica u Brazilu, pa se plaše kako se ta zemlja neće moći još dugo nositi s gospodarskim problemima. Sve su svemu, čini se, kažu analitičari, da će ove godine izostati tzv. "uspon Djeda Mraza", uobičajeni snažan rast cijena dionica uoči Nove godine. Pad Tokya I na Tokijskoj su burzi cijene dionica snažno pale. Nikkei indeks strmoglavio se ovoga tjedna oko 680 bodova, ili 4,6 posto. Među ostalim, to je posljedica objave uglednog kvartalnog izvješća Bank of Japan - Tankana - prema kojemu povjerenje u gospodarstvo i dalje pada. Negativno je na Tržište djelovala i vijest kako je država preuzela kontrolu nad Nippon Credit Bank koja se koprca u poteškoćama. To je ulagače natjeralo na oprez jer, tko zna koja će slijedeća banka potpasti pod upravu države. Stabilnost Europe Pad cijena na Wall Streetu i azijskim burzama europski su ulagači ovoga tjedna ignorirali. U Frankfurtu je DAX indeks skočio 80-ak bodova, pa se vratio iznad razine od 4.700 bodova. U Londonu su cijene dionica, također, porasle, što se zahvaljuje vrlo dobrim vijestima u svezi s inflacijom u Britaniji. Naime, ona je u studenom, već četvrti mjesec zaredom, bila u skladu s vladinim ciljevima - 2,5 posto na godišnjoj razini. Ako će i idućih mjeseci inflacija ostati pod kontrolom, središnjoj će se banci otvoriti prostor za novi rez kamata, smatraju analitičari. A to bi pozitivno utjecalo na Londonsku burzu. Treba reći i to, kako napad SAD i Britanije na Irak nije osobito utjecao na tržišta. Ulagači su uvjereni da će operacija "Pustinjska lisica" potrajati svega nekoliko dana i da će se situacija vrlo brzo smiriti, stoga nema nikakve panike, kažu analitičari. 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta Tečaj američkog dolara 10. prosinca 17. prosinca Promjena u % USD/DEM 1,6600 1,6640 + 0,24 USD/JPY 117,40 116,10 - 1,11 GBP/USD 1,6650 1,6760 + 0,66 Cijena zlata: USD/Unca 10. prosinca 17. prosinca Promjena u % 294,85 293,80 - 0,36 Tečaj američke valute u odnosu na japansku potonuo je početkom tjedna na najnižu razinu u posljednjih pet tjedana - 115,40 jena. Posljedica je to zabrinutosti ulagača zbog pada cijena dionica na Wall Streetu, ali i straha od rasta napetosti između SAD i Japana zbog trgovinske razmjene. Naime, početkom je tjedna američki ambasador u Japanu Thomas Foley izjavio kako neravnoteža u trgovini između SAD i Japana ponovno raste te kako bi iduće godine mogla izazvati jačanje trgovinske napetosti. S obzirom da je prošloga tjedna japanski ministar financija Kiichi Miyazawa izjavio kako se zbog rasta trgovinskog deficita SAD može očekivati pritisak Washingtona na Tokyo, ulagači su "na iglama". Jer, prisjećaju se kako se prije nekoliko godina Washington poslužio politikom slabljenja dolara kako bi smanjio trgovinski deficit. Naime, sa slabijim "zelenbaćom" američka roba postaje jeftinija, a time konkurentnija na svjetskom tržištu, što znači da će porasti izvoz, a pasti uvoz SAD-a. Jačanje jena prema dolaru nije spriječila ni objava Tankana, kvartalnog izvješća Bank of Japan, koji pokazuje kako je sve više japanskih kompanija pesimistično u svezi poslovnih uvjeta. Očito je kako loše stanje japanskog gospodarstva nije dovoljno snažan argument koji bi nadvladao strah ulagača od politike namjernog slabljenja dolara, kažu analitičari. Blagi oporavak dolara Ipak, polovicom se tjedna dolar ponešto oporavio. U odnosu na jen, njegov se tečaj vratio iznad razine od 116 jena, dok je prema njemačkoj marci skočio duboko u područje iznad 1,66 DEM. Oporavak "zelenbaća" ponajviše se zahvaljuje razbuktavanju iračke krize jer, u kriznim situacijama dolar slovi za sigurno utočište kapitala, pa makar u krizu bio upleten i SAD. Međutim, uspon dolara je vrlo ograničen, ocjenjuju analitičari, s obzirom na nastavak "impeachment" postupka protiv predsjednika Billa Clintona. 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 11 - 18. prosinca ?98. Valutai jedinica Tečaj11. prosinca Tečaj18. prosinca Promjenau % DEM 100 374,0600 373,9200 - 0,04 USD 1 6,2146 6,2142 - 0,01 GBP 1 10,3214 10,4372 + 1,12 JPY 100 5,2915 5,3504 + 1,11 ATS 100 53,1689 53,1505 - 0,04 ITL 100 0,3778 0,3777 - 0,03 CHF 100 460,0025 463,2603 + 0,70 SIT 100 3,8812 3,8794 - 0,05 I ovoga se tjedna cijena njemačke marke na tečajnici HNB stabilno kretala oko razine od 3,74 kune. Većina je ostalih valuta izgubila na vrijednosti. Američki dolar klizi već tri tjedna. U tom je razdoblju njegov tečaj potonuo više od 2,4 posto. Ovoga tjedna pridružili su mu se slovenski tolar, austrijski šiling i talijanska lira. No, s gubitkom od svega 0,04 posto. Ostale su pak valute dobile na vrijednosti. Japanski jen jača već 20-ak dana i u tom je razdoblju poskupio više od 2,7 posto. U istom je razdoblju švicarski franak ojačao 2,5 posto, dok je britanska funta samo u proteklih tjedan dana na vrijednosti dobila više od 1,1 posto. Aukcija deviza Hrvatska narodna banka održala je u srijedu aukciju deviza. Pritom je otkupila 1,3 milijuna njemačkih maraka, po prosječnom tečaju od 3,7348 kuna za marku, i 600 tisuća američkih dolara, po prosječnoj cijeni od 6,1916 kuna za dolar. Na ovoj je aukciji HNB i prodavala devize. Tako je prodala čak 121,2 milijuna maraka, po tečaju od 3,73 kune za marku, i 6,0 milijuna dolara, po cijeni od 6,17 kuna za dolar. 7. Zastupnički dom: Rasprava o prijedlogu proračuna Vlada je u drugom saborskom čitanju predložila državni proračun u iznosu 48 milijardi i 217 milijuna kuna, što je 233 milijuna kuna manje nego je bilo predlagano u prvom čitanju (prijedlog je tada bio 48,45 milijardi kuna). Vlada će do glasovanja o proračunu predložiti amandmane, odnosno neke izmjene. Prvi će amandman biti povezan s očekivanim potpisivanjem kolektivnog ugovora sa sindikatima javnih službenika i namještenika, a drugi će biti vezan uz plaće u pravosuđu kako bi se pokrilo njihovo povećanje, a nakon donošenja posebnog zakona o plaćama u pravosuđu. Najavio je to zamjenik ministra financija Mijo Jukić predstavljajući prijedlog proračuna za iduću godinu čime je u četvrtak nastavljena izvanredna sjednica Zastupničkog doma Hrvatskog državnog sabora. Vlada inzistira na uravnoteženom proračunu, na proračunu koji će biti socijalan i razvojni, istaknuo je Jukić. Prijedlog proračuna, dodaje, rađen je na procjenama realne stope rasta od pet posto u idućoj godini, inflaciji od oko tri posto, stabilnom tečaju, daljnjem smanjenju manjka na tekućem računu s oko 7,5 u ovoj na oko pet posto bruto domaćeg proizvoda u idućoj godini. Slijedom saborske rasprave u prvom čitanju, kazao je Jukić, Vlada je do ušteda od 233 milijuna kuna došla smanjenjem izdatka za materijal, energiju, komunalne usluge, izdataka tekućeg održavanja, financijskih i ostalih vanjskih izdataka te na uredskom namještaju, nabavi računala i osobnih automobila. Smanjenje prihoda Vlada, u odnosu na prvo čitanje, planira kod poreza na dohodak što, ističe Jukić, pokazuje da država računa na jeftiniji trošak rada. Zamjenik ministra zastupnike je zamolio da kod predlaganja amandmana i traženja povećanja izdataka predlože i prihode kojima će se to financirati ili predlože komu na račun toga smanjiti izdatke. Saborski odbori podupiru predloženi proračun, no, ovisno o područjima koja pokrivaju, amandmanima su tražili više sredstava koja bi se namaknula preraspodjelom proračunskih stavki. Tako Odbor za pomorstvo, promet i veze cestovni pravac Zagreb-Split smatra prioritetom i predlaže dodatnih 200 milijuna kuna koji bi se namaknuli smanjenjem stavki za izgradnju ostalih cesta. Saborski odbori uz ostalo su zatražili i mogućnost iznalaženja sredstava za plaće pravosudnih dužnosnika, za razminiranje, za Fond kralja Zvonimira, i Komisiju za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava, za projekt "Hrvatska i Europa - hrvatska znanost i umjetnost" u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti, za zaštitu povijesne jezgre Trogira i Eufrazijeve bazilike u Poreču i slično. Klubovi o prijedlogu proračuna Za 10-minutnu raspravu o prijedlogu državnog proračuna za 1999. prijavilo se više od pedeset zastupnika. Prijedlog proračuna za 1999. je uravnotežen i nije obećanje za kojeg nema prihoda već jamči gospodarsku i socijalnu stabilnost, rekao je u ime Kluba HDZ-a Đuro Njavro. Navodeći da proračunski prihodi i rashodi u odnosu na ovogodišnji proračun rastu za nešto više od osam posto, Njavro je kazao kako pritom porezni prihodi rastu tek za četiri posto, što je dokaz poreznog rasterećenja u idućoj godini. Naveo je također da je proračun uspostavljen uz pretpostavku manjeg inozaduženja, i da je odraz razumne politike prema svim segmentima. Od toga se neće odustati, kazao je Njavro, podsjećajući kako se brojne katastrofične prognoze iz prijašnjih godina o nestabilnosti i kolapsu nisu ispunile, pa tako, smatra, neće ni takve prognoze za 1999. godinu. S druge pak strane većina oporbenih klubova smatra da je proračun za iduću godinu nerealan, previsok, da je poreska presija prevelika, te da ne daje mogućnost gospodarskom oživljavanju. Bilo je i prijedloga da se donošenje proračuna odgodi do ožujka iduće godine, a da se do tada primjenjuje tzv. privremeno financiranje. Dragica Zgrebec (Klub SDP-a) ocjenjuje da je gospodarstvo pred kolapsom. Opterećeno je visokom nelikvidnošću i zaduženošću, a visoka je i stopa nezaposlenosti. Nedopustivim je ocijenila poreznu presiju. Predložena kapitalna ulaganja (16,5 posto) nisu usmjerena u školstvo, zdravstvo i kulturu. Ocjenjujući nerealnim rast proračuna za osam posto s obzirom da BDP raste po manjoj stopi, kazala je da Klub SDP-a ne može podržati predloženi proračun. I Božo Kovačević (Klub LS-a) ocjenjuje da gospodarstvo u velikoj krizi ne može podržati povećanje proračuna, te smatra potrebnim restrikcije i u prihodima i u rashodima. Predložio je da se za dvije milijarde kuna povećaju prihodi od prodaje građevinskih objekata u vlasništvu države, posebice Ministarstva obrane, a za isti iznos smanje prihodi od prodaje javnih poduzeća (sa četiri na dvije milijarde) jer se u uvjetima globalne recesije ne može očekivati realna cijena tih poduzeća. Neprihvatljivim smatra izdvajanje od 2,29 posto BDP-a za školstvo. Analizirajući smanjenje za MORH, koje je po njemu tek oko tri posto, Kovačević zaključuje da unatoč tomu što je rat završio prije tri godine Vlada predlaže ratni, a ne mirnodopski proračun. Proračun za 1999. ne donosi nikakve promjene, i ne nudi rješenja ni za razvoj niti za rješenje socijalnih problema, ocijenio je Ivan Jakovčić (Klub IDS-a). Po njemu, proračun je rađen na konceptu "gašenja požara". Potrebnim smatra radikalni zaokret i novi pristup te jasna rješenja za poboljšanja u gospodarstvu. To znači, izravno stimuliranje izvozne privrede te subvencije poljoprivredi i turizmu. Amandmani IDS-a, ističe Jakovčić, usmjereni su stabilnosti i sigurnosti u Istri. U ime Kluba nezavisnih zastupnika nacionalnih manjina Njegovan Starek poručuje da ni u drugom čitanju u proračunu nema sredstava za predškolske ustanove nacionalnih manjina, niti za izgradnju i dovršenje škola za češku manjinu u Daruvaru, mađarsku u Osijeku, talijansku u Rijeci. Ističe kako zastupnici manjina ne mogu biti suglasni ni s načinom rasporeda sredstava za nacionalne manjine. Ured za nacionalne manjine dijeli sredstva nepostojećim udrugama ili fantomskim srpskim udrugama, kazao je Starek. Joško Kovač (Klub HSS-a) smatra da je predloženi proračun samo za preživljavanje i da Vlada zanemaruje brodogradnju, malo obrtništvo, poljoprivredu i turizam. Za oživljavanje gospodarstva, što mora biti imperativ, predlaže zaduživanje u inozemstvu po kamati od četiri posto, a ta bi se sredstva putem kredita plasirala po stopi od najviše šest posto. Srećko Bijelić (Klub HNS-a i IDF-a) traži da se izrada i donošenje proračuna odgodi do ožujka iduće godine. Do tada bi na snazi bilo tzv. privremeno financiranje i to na razini od 80 posto od proračuna iz ove godine. Do ožujka se, predlaže Bijelić, treba okupiti sva hrvatska pamet i napraviti proračun koji će biti manji od predloženoga. Ivan Herak u ime Kluba HSLS-a ocijenio je da niti jedan proračun unatrag osam godina nije donašan u dramatičnijim trenucima od predloženoga za 1999. U Hrvatskoj još uvijek nema značajnijega realnog rasta BDP-a, jer se postojeći rast odnosi prvenstveno na oživljavanje gospodarskih grana koje nisu radile tijekom Domovinskog rata. Predložio je mogućnost uvođenja administrativne kamatne stope. Proračun je socijalno neodgovoran i centralistički i zato ga Klub HSLS-a neće podržati, zaključio je. Ante Đapić (Klub HSP-a) vrlo rizičnim smatra smanjenje sredstava Ministarstvu obrane. No, predloženo smatra kompromisom kojim se pokušava osigurati i vojno-sigurnosni minimum. Drži da se za HVO također izdvaja tek mininum kojim se pomaže održati suverentitet hrvatskog naroda u BiH. Zauzeo se za pomoć u izgradnji bolnice u Novoj Biloj jer smatra da Hrvatska mora podupirati i pomagati Hrvate u BiH. Škegro: Proračun je realan i uravnotežen Prijedlog državnog proračuna za iduću godinu realan je, uravnotežen i jamči gospodarsku i socijalnu stabilnost, rekao je ministar financija Borislav Škegro na po završetku izlaganja predstavnika klubova zastupnika. Osvrćući se na raspravu, naglasio je da nema niti jedne proračunske stavke za koju neki zastupnici ne traže povećanje, a drugi pak smanjenje. Kao najočitiji primjer za to naveo je zahtjev Kovačevića da se smanje sredstva MORH-u i Đapića koji smatra da je predloženi iznos "rizično smanjenje". Ivana Heraka, Škegro je podsjetio da mu još uvijek nije dostavio alternativni prijedlog proračuna na dvije, tri stranice. Što se tiče Herakovog prijedloga za uvođenje administrativne (ograničene) kamate, Škegro je kazao kako se ne bi čudio da je taj prijedlog došao iz neke ultralijeve stranke. No, čudi ga što to predlaže liberal s obzirom da uvođenje takve kamate podrazumijeva antitržišne i neučinkovite mjere. Škegro se osvrnuo i na izlaganja zastupnika koji smatraju da proračun raste po većoj stopi od bruto domaćega proizvoda (BDP). Prema podacima Ministarstva financija BDP iznosi između 180 i 200 milijardi kuna, a te se procjene, kazao je, uz ostalo temelje i na prihodu od PDV-a. Podsjetio je zastupnike da su mu u lanjskoj raspravi o uvođenju PDV-a tvrdili kako se neće moći prikupiti više od 12 milijardi kuna od toga poreza. No, naveo je, do lipnja ove godine prikupljeno je 15 milijardi, a od PDV-a će se u ovoj godini ukupno u proračun 'sliti' oko 20 milijardi kuna. Prijedlog Srećka Bijelića da se donošenja proračuna odgodi do ožujka, Škegro drži neprihvatljivim. Taj je prijedlog na tragu onih po kojima je u državi kriza i takvo stanje da se ne može, eto, donijeti ni proračun, rekao je Škegro. Inače, u pojedinačnim raspravama zastupnici uglavnom traže više novca za, po njima, priortetne programe. Tako je Jadranka Kosor (HDZ) tražila više sredstava za razminiranje, Antun Pitlović (HDZ) za gradnju zaobilaznice kod Slavonskog Broda, Marin Jurjević (SDP) za razvitak otoka. Luka Bebić (HDZ) nužnim smatra osigurati novac za izgradnju bolnice na području između Splita i Dubrovnika, jer je nedopustivo da na dužini od 240 kilometara nema niti jedne bolnice. Rasprava o prijedlogu proračuna bit će nastavljena. 8. Statistika U HRVATSKOJ 297.474 NEZAPOSLENIH - U Hrvatskoj je potkraj studenoga bilo 297.474 nezaposlenih osoba, što je jedan posto više nego u prethodnom mjesecu i 5,8 posto više nego u studenom lani, podaci su Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Najviše je bez posla bilo kvalificiranih i visokokvalificiranih osoba - 102.695. Slijedi 70.916 nezaposlenih sa srednjom stručnom spremom, 63.528 nekvalificiranih osoba i 40.974 polukvalificiranih i osoba s nižom stručnom spremom. Nezaposlenih s visokom stručnom spremom bilo je 10.734, a s višom 8627. Zbog prestanka rada poslodavaca u studenom je posao izgubilo 23.590 osoba, 0,91 posto manje nego u listopadu. S evidencije Zavoda zaposleno je 6761 osoba, pri čemu 4214 na određeno vrijeme. Novčanu je naknadu koristilo 43.402 osoba, 4,4 posto više nego u listopadu i 13,6 posto manje nego u studenom lani. HRVATSKI UNUTARNJI DUG KRAJEM LISTOPADA 13,8 MLRD KUNA - Hrvatski unutarnji dug iznosio je krajem listopada 13,8 milijardi kuna, što je neznatno više nego krajem rujna, kada je iznosio 13,7 milijardi kuna, podaci su Ministarstva financija. Srednjoročni i dugoročni dug iznosio je gotovo 13,4 milijarde kuna, a kratkoročni, isključivo trezorski zapisi, 410,2 milijuna kuna. Najveća je vrijednost srednjoročnog i dugoročnoj duga po staroj deviznoj štednji, 6,31 milijardu kuna. Na velike obveznice serije od I do IV odnosilo se 3,41 milijardu kuna, na obveznice JDA i JDB 278,9 milijuna kuna, na obveznice za obnovu 22,8 milijuna kuna, eurokunske obveznice 300 milijuna kuna, a na obveznice za sanaciju banaka serije od I do V 3,07 milijardi kuna. U HRVATSKOJ U DESET MJESECI 5,2 MILIJUNA TURISTA - U Hrvatskoj je u prvih deset ovogodišnjih mjeseci boravilo 5,24 milijuna turista, tj. pet posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Po podacima Državnog zavoda za statistiku, stranaca je bilo četiri milijuna ili sedam posto više. U spomenutom je razdoblju zabilježeno 30,8 milijuna noćenja, odnosno tri posto više. Inozemni su turisti ostvarili 25,8 milijuna noćenja, pet posto više nego u prvih deset mjeseci 1997. godine. U Hrvatskoj je boravilo najviše Talijana, i to 732.352 ili deset posto više. Potom slijede Nijemci, njih 709.542, 13 posto više te Slovenci - 631.983 ili 11 posto više nego lani. Najviše su noćenja ostvarili Nijemci - 5,9 milijuna, deset posto više. Slovenci su zabilježili četiri milijuna noćenja ili osam posto više, a Talijani 3,6 milijuna, odnosno 11 posto više nego lani. HRVATSKE TVRTKE DUGUJU 12,8 MLRD KUNA - Iznos nepodmirenih naloga za plaćanje, za čije izvršenje nije bilo dovoljno sredstava na računima pravnih osoba dužnika pri Zavodu za platni promet (ZAP), krajem listopada ove godine u Hrvatskoj dosegnuo je 12,8 milijardi kuna, što je 5,6 posto više nego u prethodnome mjesecu i 32,8 posto više nego u listopadu lani. Prema podacima ZAP-a, koji nisu potpuni budući ne pokazuju ukupna dugovanja pravnih osoba, nego samo iznos prijavljenih naloga za čije plaćanje nije bilo novca na računima tvrtki, krajem listopada je bilo 26.959 insolventnih tvrtki, 2,2 posto više nego u rujnu i 36,4 posto više nego u listopadu prošle godine. U njima je bilo zaposleno 166.893 djelatnika ili 4,5 posto više nego prethodnoga mjeseca. Najveći broj insolventnih tvrtki, 23.308, kao i najveći iznos nenaplaćenih naloga, 7,97 milijardi kuna, evidentiran je kod tvrtki u privatnom vlasništvu. S obzirom na djelatnosti, najviše nenaplaćenih naloga iskazano je u trgovini na veliko i posredovanju u trgovini, u iznosu od 2,95 milijardi kuna. Slijedi trgovina na malo i popravci predmeta za kućanstvo, s 2,12 milijardi kuna, te poljoprivreda, lov i usluge povezane s njima, s jedan milijun kuna duga. Od ukupnog broja insolventnih tvrtki, njih 58 posto imalo je blokiran račun više od godinu dana, a na njih se odnosilo 75,4 posto ukupnog duga. Od 181 do 360 dana blokada računa trajala je u 17,5 posto tvrtki, od 61 do 180 dana u 10,5 posto tvrtki, od 31 do 60 dana u četiri posto tvrtki, do 30 dana u deset posto tvrtki. Najveći dio prijavljenih nepodmirenih naloga odnosi se na osobe s područja Grada Zagreba, odnosno 3,2 milijarde kuna te iz Splitsko- dalmatinske županije, 807,7 milijuna kuna. Novčana sredstva pravnih osoba na žiro-računima iznosila su 31. listopada ove godine 11,3 milijarde kuna, što je 8,3 posto manje nego u prethodnome mjesecu. 9. Kamatne stope banaka na devizne depozite - prosinac Kamatne stope na devizne depozite po viđenju građana (% godišnje) Banka DEM USD ATS CHF GBP - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Agro-obrtnička banka 3,50 3,50 3,40 3,00 3,50 Alpe Jadran banka 4,00 4,50 2,50 1,50 1,00 Bank Austria Creditanstalt 1,25 1,50 1,25 0,25 - Bjelovarska banka 3,50 5,00 4,00 1,50 7,00 Brodsko Posavska banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Centar banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Cibalae banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Convest banka 3,00 1,90 3,00 2,50 3,10 Croatia banka 2,50 4,00 2,50 1,00 3,00 Čakovečka banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Dalmatinska banka 2,00 2,00 2,00 1,00 0,00 Dubrovačka banka 3,00 3,00 2,50 1,50 2,80 Gospodarsko kreditna banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Gradska banka 5,00 5,00 5,00 2,00 5,00 Istarska kred. banka Umag 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 Karlovačka banka 1,00 1,00 1,00 1,00 - Kreditna banka Zagreb 3,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Međimurska banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Partner banka 2,50 2,50 2,50 2,50 2,50 Privredna banka 2,00 2,60 1,80 1,10 2,70 Riadria banka 2,20 3,50 2,20 1,20 4,60 Riječka banka 2,00 2,50 2,00 1,00 2,00 Splitska banka 2,50 2,50 2,50 2,50 2,50 Trgovačka banka 2,00 3,00 2,00 1,50 3,00 Varaždinska banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Volksbank 1-2,5 0-2,5 1-2,5 0-2,5 - Zagrebačka banka 2,00 2,00 2,00 1,00 1,00 ZABA-Pomorska banka Split 2,00 2,00 1,50 1,31 1,00 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Kamatne stope na oročene DEM depozite građana (% godišnje) Banka 1mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Agro-obrtnička banka 5,00 7,00 9,00 9,50 10,50 12,00 Alpe Jadran banka 4,50- 5,40- 6,50- 7,50- - - 6,00 8,00 8,75 10,00 Bank Austria 2,25- 2,50- 3,00- 3,50- 4,50 - Creditanstalt 2,75 3,75 4,25 4,75 5,50 Bjelovarska banka - 4,00 7,00 7,50 7,80 po ugovoru Brodsko Posavska banka 5,00 6,00 7,00 9,00 10,00 11,00 Centar banka 6,00 6,50 7,00 8,00 9,00 10,00 Cibalae banka 4,80 5,50 6,00- 8,00- 8,50- 10,00- 7,00 10,00 10,50 11,00 Convest banka - 5,25 - 5,90 6,50 7,50 Croatia banka - 5,10- 5,40- 7,60- 9,00- 9,50- 5,80 6,00 8,50 9,80 10,30 Čakovečka banka 4,00 5,50 6,50 8,00 8,50 9,00 Dalmatinska banka 4,00 5,00 5,50 6,00 6,00 6,00 Dubrovačka banka 5,00- 5,70- 6,00- 7,00- 7,20- 7,50- 6,00 6,50 7,00 7,80 8,20 8,50 Gospodarsko kreditna 3,00- 3,50- 4,00- 4,50- 6,00- 7,50- banka 5,00 5,50 6,00 6,50 8,00 9,00 Gradska banka - 6,50 7,00 8,00 11,00 12,00 Istarska kreditna 3,80- 4,05- 5,20- 5,50- 6,20- 6,20- banka Umag 6,00 6,35 6,50 6,70 8,00 8,00 Karlovačka banka - 3-4 4-5 5-6 6-7 6-7 Kreditna banka Zagreb 5,00 6,00 7,00 9,00 10,00 11,00 Međimurska banka - 5,00 5,50 6,00 7,00 8,00 Partner banka 6,00 7,00 8,00 10,00 10,00 10,00 Privredna banka 3,00- 3,30- 3,60- 4,00- 5,20- 5,50- 7,50 8,00 8,20 8,40 8,60 8,80 Riadria banka 3,00- 3,20- 3,40- 4,20- 4,50- 4,70- 5,20 5,50 5,80 6,50 7,60 8,60 Riječka banka 3,80- 4,05- 5,30- 5,55- 6,50- 7,00- 4,50 6,05 6,30 6,55 7,00 8,00 Splitska banka 4,50- 5,20- 5,50- 6,50- 6,80- 7,00- 6,50 7,20 7,50 8,50 8,80 9,00 Trgovačka banka 4,00- 4,20- 5,00- 6,00- po dogovoru 4,10 4,30 5,10 6,10 Varaždinska banka - 6,00 6,50 7,00 7,50 8,00 Volksbank 3,75- 4,50- 5,50- 6,00- 6,25- 6,50- 4,05 4,80 5,80 6,30 6,55 6,80 Zagrebačka banka 3,25- 3,50- 3,75- 5,00- 5,25- 5,50- 4,50 6,00 6,25 6,50 7,00 7,50 ZABA-Pomorska 3,25- 3,50- 3,75- 5,00- 5,25- 5,50- banka Split 4,50 6,00 6,25 6,50 7,00 7,50 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Kamatne stope na oročene USD depozite građana (% godišnje) Banka 1mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Agro-obrtnička banka 5,00 7,00 9,00 9,50 10,50 12,00 Alpe Jadran banka 5,85- 6,10- 7,35- 7,60- - - 6,60 8,50 8,75 9,00 Bank Austria 1,75 2,75- 3,25- 3,75- 4,50- - Creditanstalt 4,00 4,50 5,00 5,50 Bjelovarska banka - 5,50 6,50 7,00 7,50 po ugovoru Brodsko Posavska banka 4,50 5,50 6,50 8,50 9,50 10,00 Centar banka 4,00 5,00 6,00 6,50 7,00 7,50 Cibalae banka 4,80 5,50 5,50- 7,50- 8,00- 8,50- 6,50 8,50 9,00 9,50 Convest banka - 2,80 - 3,40 3,70 3,80 Croatia banka - 5,80- 6,10- 7,40- 7,80- 8,30- 6,30 6,70 8,10 8,70 9,20 Čakovečka banka 4,00 5,50 6,50 8,00 8,50 9,00 Dalmatinska banka 5,40 6,10 6,60 7,05 7,05 7,05 Dubrovačka banka 6,00- 6,50- 7,30- 8,00- 8,40- 8,60- 6,80 8,10 8,40 8,50 8,90 9,10 Gospodarsko kreditna 2,50- 3,00- 3,50- 4,00- 4,50- 5,00- banka 3,50 4,00 4,50 5,00 5,50 7,00 Gradska banka - 6,50 7,00 8,50 12,00 14,00 Istarska kreditna 5,10- 5,80- 6,20- 6,60- 7,00- 7,00- banka Umag 5,60 6,20 6,60 7,00 7,50 7,50 Karlovačka banka - 4,50- 5,00- 5,50- 6,00- 6,00- 5,00 5,50 6,00 6,50 6,50 Kreditna banka Zagreb 4,00 5,00 6,00 7,00 8,00 9,00 Međimurska banka prema dogovoru Partner banka 4,50 5,00 5,50 7,00 7,50 8,00 Privredna banka 4,70- 5,40- 5,80- 6,30- 7,30- 7,60- 8,50 8,70 8,90 9,00 9,10 9,20 Riadria banka 5,00- 5,10- 5,20- 6,00- 6,50- 7,00- 6,50 7,00 7,50 8,50 9,00 10,10 Riječka banka 5,90- 6,05- 7,40- 7,65- 8,00- 8,30- 6,50 8,15 8,35 8,65 9,00 9,50 Splitska banka 4,80- 5,20- 5,60- 7,00- 7,30- 7,50- 6,00 6,50 7,00 8,50 8,80 9,00 Trgovačka banka 5,00- 6,00- 6,50- 7,00- po dogovoru 5,70 6,20 6,70 7,20 Varaždinska banka - 6,00 6,50 7,00 7,50 8,00 Volksbank 4,00- 4,50- 5,00- 6,00- 7,00- 7,00- 4,30 4,80 5,30 6,30 7,30 7,30 Zagrebačka banka 5,35- 5,60- 5,85- 7,10- 7,35- 7,60- 6,60 8,10 8,35 8,60 9,10 9,60 ZABA-Pomorska 5,35- 5,60- 5,85- 7,10- 7,35- 7,60- banka Split 6,60 8,10 8,35 8,60 9,10 9,60 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Kamatne stope na devizne depozite po viđenju pravnih osoba (% godišnje) Banka DEM USD ATS CHF GBP - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Agro-obrtnička banka - - - - - Alpe Jadran banka 2,00 3,00 1,50 1,00 1,00 Bank Austria Creditanstalt prema dogovoru Bjelovarska banka 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 Brodsko Posavska banka prema Odluci Centar banka 1,50 1,50 1,50 1,50 1,50 Cibalae banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Convest banka - - - - - Dalmatinska banka - - - - - Dubrovačka banka 1,50 2,50 1,50 1,50 1,50 Gospodarsko kreditna banka - - - - - Gradska banka 2,20 2,20 2,20 2,20 2,20 Istarska kred. banka Umag - - - - - Kreditna banka Zagreb 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 Međimurska banka 1,00 - 1,00 - - Partner banka - - - - - Riadria banka 1,86 0,87 1,86 1,27 1,62 Riječka banka - - - - - Splitska banka - - - - - Trgovačka banka 0,90 1,40 0,92 0,43 1,30 Varaždinska banka - - - - - Volksbank - - - - - Zagrebačka banka 0,88 1,42 0,90 0,43 1,86 ZABA-Pomorska banka Split 0,63 0,42 0,69 0,42 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Kamatne stope na oročene DEM depozite pravnih osoba (% godišnje) Banka 1mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Agro-obrtnička banka prema tržišnim uvjetima Alpe Jadran banka prema dogovoru Bank Austria prema dogovoru Bjelovarska banka prema ugovoru Brodsko Posavska banka prema ugovoru Centar banka prema dogovoru Cibalae banka prema ugovoru Convest banka - - - - - - Dalmatinska banka prema ugovoru Dubrovačka banka 3,50 3,75 4,00 Gospodarsko kreditna prema dogovoru Gradska banka - 3,20 3,50 4,00 4,50 5,00 Istarska kred.banka Umag prema dogovoru Kreditna banka Zagreb prema dogovoru Međimurska banka prema dogovoru Partner banka 2,50 3,00 3,50 4,50 prema dogovoru Riadria banka prema posebnoj Odluci Uprave Banke Splitska banka 3,00 3,00 3,00 2,50 2,50 2,50 Trgovačka banka 2,50 2,75 3,00 3,25 prema dogovoru Zagrebačka banka kamatne stope određuju se svakodnevno sukladno kretanjima referentnih kamatnih stopa ZABA-Pomorska b. prema dogovoru - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Kamatne stope na oročene USD depozite pravnih osoba (% godišnje) Banka 1mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Agro-obrtnička banka prema tržišnim uvjetima Alpe Jadran banka prema dogovoru Bank Austria prema dogovoru Bjelovarska banka prema ugovoru Brodsko Posavska banka prema ugovoru Centar banka prema dogovoru Cibalae banka prema ugovoru Convest banka - - - - - - Dalmatinska banka prema ugovoru Dubrovačka banka 5,00 5,25 5,50 Gospodarsko kreditna prema dogovoru Gradska banka - 3,30 3,60 4,10 4,60 5,10 Istarska kred.banka Umag prema dogovoru Kreditna banka Zagreb prema dogovoru Međimurska banka prema dogovoru Partner banka 4,00 4,50 5,00 5,50 prema dogovoru Riadria banka prema posebnoj Odluci Uprave Banke Splitska banka 1,00 1,00 1,00 0,50 0,50 0,50 Trgovačka banka 4,50 5,25 5,75 6,00 prema dogovoru Zagrebačka banka kamatne stope određuju se svakodnevno sukladno kretanjima referentnih kamatnih stopa ZABA-Pomorska b. prema dogovoru - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -