IZBOR IZ PISANJA STRANOG TISKA I EMISIJA RADIO I TV POSTAJA

ZAGREB, 17. siječnja (Hina) RADIO DEUTSCHE WELLE (RDW) - "Njemačko priznanje je potvrda da je Njemačka prva spoznala što se događa na hrvatskom prostoru i svakako je ohrabrenje za Hrvate jer će i mnoge druge države, priznajući da je Njemačka velesila u gospodarskom i svakom drugom smislu, ali i da je velika demokratska zemlja, ići stopama upravo Njemačke", izjavio je Stjepan Mesić u intervewu za RDW. Upitan je li za naklonjenost Njemačke hrvatskom narodu uvelike zaslužna hrvatska dijaspora u toj zemlji, Mesić je naglasio kako je "tome pridonijelo više činilaca. Jedan se očituje u činjenici da je njemački narod, kao kulturan i demokratski, brzo uvidio narastanje srpskog nacionalizma i pokušaje širenja i stvaranja velike Srbije na račun tuđih teritorija. Drugo, naša je dijaspora ugrađena u njemačko društvo i svojim angažmanom je pomogla da dođe do ovog rješenja. Pritom se mora reći da je i hrvatska diplomacija i hrvatska politika vodila konstruktivnu politiku koja je dovela ne samo do toga da Njemačka, nego da i druge zemlje priznaju Hrvatsku". Na upit što se u Hrvatskoj mijenja poslije njezina priznanja, Stipe Mesić je napomenuo da je jedna od promjena u tome što "Jugoslavije više nema. Hrvatska ulazi u društvo slobodnih država i bira svoje prijatelje i svoje saveznike, uspostavlja odnose onako kako to njoj najbolje odgovara kako bi zaštitila svoje interese". Prema Mesiću "sada je najbitnije da se delegitimizira Jugoslavija, da prestane te pogibelj koja dolazi s istoka od boljševićke Srbije i da Hrvatska počne živjeti slobodnim životom kao i svaka demokratska zemlja". Na pitanje što će s Hrvatskom biti poslije ovog rata, Mesić je odgovrio kako "Hrvatsku čeka potvrđivanje u demokraciji, otvaranje njenog gospodarstva prema djelotvornijim gospodarstvima Zapada, stvaranje kompatibilnih zakona kakvi su na europskom Zapadu i forsiranje i unapređivanje poduzetništva i tržišnog gospodarstva". KLEINE ZEITUNG (Austrija) - U aktualnom osvrtu na događaj dana, priznanje Hrvatske i Slovenije, Michael Jungwirth ističe ulogu Njemačke koja je, kako piše, prvi put od svog ujedinjenja založila svoju sveukupnu političku i gospodarsku težinu da pokrene pasivnu Europu. Da Nijemci za tu vodeću ulogu nisu ovjenčani lovorikama u svjetskim metropolama, kriva je činjenica, nastavlja Jungwirth, što je jugoistočna Europa prostor opterećen mnogim i teškim povijesnim hipotekama: "Balkanska je politika u prošlosti gotovo uvijek automatski zabijala klin u kontinentalne državne sklopove, a 1914. čak izazvala svjetski rat". O tome da je Njemačka poduzela samovoljnu i politički grubu akciju, Jungwirth drži da ne može biti govora, a činjenicu da je ostalih jedanaest članica EZ prihvatilo jedinstvenu odrednicu i donijelo odluku o priznanju tumači kao nedvojbenu posljedicu spoznaje svih da je Bonn danas onaj čimbenik stvarne političke moći u Europi, kojeg ni jedan put ne može mimoići, kao i posljedicu konačnog uviđanja bezizlaznosti održavanje ideje o Jugoslaviji. Završna opaska upućena je Washingtonu, za koji autor slikovito kaže da je "poput pokislog pudla ostao na kiši pred zatvorenim europskim vratima". THE DAILY TELEGARAPH (V.Britanija) - "Poslije šest mjeseci najstrašnijih borbi u Europi poslije drugog svjetskog rata, sukob između Srba i Hrvata sagorijeva. Pohod na zapad savazne vojske zaustavili su hrvatski otpor, nezadovoljstvo civilnog pučanstva u Srbiji i prijekor inozemstva koji je kulminirao jučer kad je EZ priznala Hrvatsku i Sloveniju", ističe se u komentaru lista. Predsjednik Milošević i generali zaključili su da se njihove ambicije o velikoj Srbiji ne mogu ostvariti", nastavlja komentator i dodaje da je ishod toga bolje poštivanje posljednjeg prekida vatre. WALL STREET JOURNAL (SAD) - Razmatrajući pitanje "hoće li se najnovije primirje održati", Mark Helprin procjenjuje da su sad obje strane prisljene da prekinu borbu, i to: Hrvatska zato što je već izgubila velik dio svoga teritorija i riskira da izgubi još; nadalje, Hrvatska mora pojačati svoju obranu, a zahvaljujući priznanju možda će nabaviti nužno teško naoružanje i donekle sanirati svoje gospodarstvo jer ne može podnijeti daljnja razaranja. Što se Srbije tiče, ona je, drži Helprin, usprkos izvješćima TV Beograd o formiranju dobrovoljačkih jedinica u Moskvi kao i glasinama, koje je prenijela i talijanska televizija, o ruskim pilotima u ratnom zarakoplovstvbu JA, ipak sama u igri, bez saveznika i izolirana. Tu izolaciju i srpski osjećaj opkoljenosti Helprin inače tumači i kao glavnu motivaciju srpskog, kako kaže, nečuvenog ponašanja da širi svoju vlast i tamo gdje srpskog pučanstva jedva ima 10 posto. (Hina) fp 170547 MET jan 92