IZBOR IZ PISANJA STRANOG TISKA I EMISIJA RADIO I TV POSTAJA

ZAGREB, 13. siječnja (Hina) RADIO FRANCE INTERNATIONALE - "Vijest iz Bruxellesa da će u priznavanju Hrvatska biti smještena stepenicu ispod Slovenije, izazvala je dvije vrste reakcija", tvrdi dopisnik RFI i obrazlaže: "Mediji su je omekšali tvrdnjom da se neočekivana suzdržanost prema Hrvatskoj svodi samo na postavljanje nekoliko dopunskih pitanja, poslije kojih će moći stati uz bok Sloveniji. Službena politika tu vijest dosad nije ni komentirala, možda zauzeta procjenjivanjem znači li to značajniju korakciju stajališta EZ, pri čemu nitko ne zaboravlja mjesecima staro stajalište SAD da 'ispisnicu' treba dati samo Sloveniji, ne i Hrvatskoj, a možda se vjeruje da je učinjeno sve što je od Hrvatske traženo i da će ostale članice EZ slijediti Italiju koja je izjavila da je suzdržanost arbitražnog povjereništva neće odvratiti od priznavanja". Dopisnik napominje kako je Hrvatska "stvarno mnogo učinila da ugodi europskom ukusu" i pri tom nabraja sve dosadašnje dobro poznate ustupke, od donošenja zakona o manjinama do "truda da svoju unutrašnju političku obojenost približi europskoj". BRITANSKI RADIO (BBC) - "U trenucima neizvjesnosti za sve republike na tlu bivše Jugoslavije u pogledu međunarodnog priznanja, koje i Makedonija tako žarko želi, ta republika našla se pred još jednom barijerom - zahtjevom albanskog pučanstva za teritorijalno-političkom autonomijom", izvješćuje dopisnica i podsjeća na provedeni referendum. "Postavlja se pitanje što nakon referenduma koji će zasigurno biti uspješan, iako su ga bojkotirali Makedonci, Muslimani i Turci, a na koje vođe albanskih stranaka ozbiljno računaju", nastavlja dopisnica i navodi riječi vođe Partije demokratskog napretka da "referendum o političkoj autonomiji za sada ne znači odcjepljenje, a da za ubuduće ne bih mogao komentirati". "Da se ne radi o nekom drastičnom činu Albanaca u Makedoniji", napominje dopisnica "svjedoči jučerašnja sjednica Sobranja na kojoj su jednoglasno prihvaćeni zaključci vlade prema kojima je referendum neustavan i nelegalan i to upravo na inicijativu zastupnika albanske stranke". FRANKFURTER ALLGEMEINE ZEITUNG - Viktor Meier piše o ratnoj premorenosti u Srbiji pa primjećuje da su "sve jači glasovi onih koji se žale kako su ih fanatici i egoistični vlastodršci uvukli u sukob u kojemu ni u kom slučaju ne mogu pobijediti", a osim toga su, dodaje Meier, "polovica od 600.000 izbjeglica u Jugoslaviji Srbi". "Srpski se rezervisti otvoreno bune ili se skrivaju. Srbi su, kaže se u Beogradu, ovoga trenutka više narod ratnih bjegunaca nego junaka. Čak su i vojni sudovi postali oprezniji: doduše donose presude protiv ratnih bjegunaca, ali ih poslije toga najčešće puštaju na slobodu...Ratni pokliči danas još dopiru samo iz redova Šešeljevih pristaša ili iz područja s druge strane Dunava i Drine. Sve je veća polarizacija i procijep u srpskim redovima. Otriježnjenje se pokazuje i među Srbima izvan Srbije. Sve ih više smatra da ih je vojska uništila. U Banjoj Luci su se ujedinili oporbeni političari zapadnih Srba i optužili srpsko vodstvo u Beogradu zbog njegove ratne politike. U Kninu se tamošnji vođa Srba Milan Babić trese od straha da ga Beograd ne ostavi na cjedilu, a pri tomu, svojim otporom protiv mirovnih snaga UN, upravo to priziva". (Hina) zk 130452 MET jan 92