ZAGREB - U Hrvatskoj je krajem studenog ove godine bilo ukupno 1.334.452 zaposlenih, što je 1,2 posto ili 15.535 osoba manje nego krajem ovogodišnjeg listopada, objavio je danas Državni zavod za statistiku. To je četvrti mjesec zaredom kako pada broj zaposlenih na mjesečnoj razini (u odnosu na mjesec prije). Krajem studenog u pravnim je osobama bilo 1.115.185 zaposlenih, što je za 0,9 posto, odnosno 10.582 osobe manje nego u mjesecu prije. Broj zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama istodobno je smanjen za 2,4 posto ili za 4.821 osobu, na njih 195.234. Krajem studenog pao je i broj zaposlenih osiguranih poljoprivrednika, za 0,5 posto, na 24.033. Krajem studenog pri Hrvatskom zavodu za zapošljavanje bilo evidentirano 356.864 ili 3,6 posto više nego mjesec ranije. To je utjecalo i na povećanje stope registrirane nezaposlenosti, sa 20,3 posto za listopad na 21,1 posto za studeni. U pravnim osobama do pada broja zaposlenih u studenom je došlo je u 17 od 19 djelatnosti, a najviše je pao broj zaposlenih u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, za 9,2 posto.
ZAGREB - S prvom danom 2014. godine na snagu stupaju zakoni koji će u bitnome utjecati na promjene u radu na bankarskom tržištu u Hrvatskoj, a to su izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju te novi Zakon o kreditnim institucijama. "Najzvučnije" promjene koje donose izmjene zakona o potrošačkom kreditiranju pak odnose se na kamatne stope za stambene kredite vezane uz švicarski franak, a koje bi od početka iduće godine trebale biti umanjena na 3,23 posto. Temelj za određivanje tako snižene kamatne stope bio je izračun HNB-a, prema kojem prosječna ponedirana kamatna stopa u 13-godišnjem razdoblju na stambene kredite vezane uz švicarski franak iznosi 4,62 posto. Na tu kamatu Zakon o potrošačkom kreditiranju predviđa 30 postotni diskont, dakle kamata je umanjena na 3,23 posto. Takvi uvjeti, predviđa zakon, vrijedit će za sve kredite vezane uz stranu valutu tijekom razdoblja u kojem je ta valuta aprecirala više od 20 posto u odnosu na tečaj na dan sklapanja ugovora, kao što je slučaj s frankom. Prema podacima HNB-a, trenutno je aktivno oko 55.800 stambenih kredita u francima ili s valutnom klauzulom u 'švicarcima'. Prema procjeni HNB-a za banke će to značiti trošak od oko pola milijarde kuna.
ZAGREB - U Hrvatskoj od 1. siječnja 2014. godine na snagu stupa novi Zakon o kreditnim institucijama, čiji je cilj da banke u dobrim vremenima osiguraju sredstva koja bi im jamčila stabilnost za vrijeme krize. EU direktivama, pa tako i novim Zakonom o kreditnim institucijama, uvode se strože mjere kontrole banaka. Jedna od najznačajnijih novosti je uvođenje zaštitnih slojeva kapitala čija je svrha ojačati kapital u doba ekspanzije kako bi se mogao pokriti gubitak u doba recesije. Tako se uvode zaštitni sloj za očuvanje kapitala, protuciklički zaštitni sloj, zaštitni sloj za strukturni sistemski rizik i zaštitni sloj za globalne i ostale sistemski važne kreditne institucije. Odluku o zaštitnim slojevima kapitala i mjerama za očuvanje kapitala donosi HNB. S prvim danom iduće godine na snagu stupa i HNB-ova Odluka o naknadi za superviziju kreditnih institucija. Tako će kreditne institucije morati platiti naknadu u visini 0,01 posto računano od iznosa ukupne imovine koja se odnosi na poslovanje u Hrvatskoj na dan 31. prosinca ove godine. Računa li se prema podacima s kraja rujna ove godine, kada je ukupna aktiva svih banaka prema nerevidiranim podacima HNB-a iznosila 403,9 milijardi kuna, banke bi u 2014. godini za superviziju HNB-u trebale uplatiti oko 40,4 milijuna kuna.
ZAGREB - Godinu na izmaku uvelike je obilježila fiskalizacija, s izdanih više od 2,2 milijarde gotovinskih računa, a koja je pokazala da su primjerice fizičke osobe, uglavnom ugostitelji ili trgovci u ovoj godini prijavljivali i 30-ak posto, pa i 50 posto veći mjesečni promet. S početkom 2013. godine na snagu je stupio Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom, a obveza slanja računa na ovjeru Poreznoj upravi prije njihova izdavanja, omogućila je poreznicima da imaju potpun uvid u broj zaprimljenih računa, broj obveznika fiskalizacije koji ih izdaju te broj poslovnih prostora koji se spajaju na server Porezne uprave. Fiskalizacija je uvođena kroz tri faze - od početka siječnja, travnja te srpnja. U provedbi fiskalizacije posebna se pozornost posvećuje poreznim obveznicima koji izdaju gotovinske račune, odnosno koji promet ostvaruju u gotovini, njih više od 73,5 tisuća, ističu iz Porezne uprave po čijim je podacima najveći broj obveznika zabilježen u djelatnostima trgovine, popravka motornih vozila, njih 22,7 tisuća, potom djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hranje, gotovo 17 tisuća, prerađivačkoj industriji oko 7,2 tisuće, itd.
ZAGREB - Prvi jedinstveni registar državne imovine trebao bi biti objavljen i javnosti dostupan početkom siječnja 2014. na web stranicama Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom (DUUDI), a do kraja studenog 2013. u taj je registar uneseno gotovo 347 tisuća različitih nekretnina podijeljenih u deset vrsta, od čega je najviše ili 297,5 tisuća šuma i šumskog zemljišta, doznaje se danas iz DUUDI-ja. Napominjući da brojke do objave registra neće biti nešto znatnije veće nego su bile u studenom, iz DUUDI-ja ističu i da će se registar sustavno unaprijeđivati te da je u planu njegovo proširenje s evidencijom koncesija, kulturnih dobara te postupaka koji se vode temeljem Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme bivše Jugoslavije. Objava registra je i prvi korak ka formiranju jedinstvene i ažurirane evidencije sve državne imovine koja će se povezati s ostalim registrima RH, a kako do sada nikada nije bilo takvog popisa iz DUUDI-ja napominju i da je teško definirati s koliko te imovine država točno raspolaže i koja je njezina vrijednost.
ZAGREB - Predsjednici uprava splitskog Jadroplova i pulskog Uljanika potpisali su jučer u Splitu ugovor o gradnji četiri broda za prijevoz rasutog tereta (bulk-carriera), izvijestile su danas te tvrtke putem Zagrebačke burze. Brodove će graditi 3. maj brodogradilište, članica Uljanik Grupe, a riječ je o brodovima nosivosti 37.000 tona, duljine 183 i širine 30 metara. Rok isporuke je do kraja 2017. godine. Pulski Uljanik vlasnikom je riječkog brodogradilišta 3. maj postao krajem lipnja ove godine, kada je s državom potpisan ugovor o prodaji i prijenosu dionica.
ZAGREB - Uprava zagrebačkog Imunološkog zavoda traži obustavu stečajnog postupka, koji je nad tom tvrtkom otvoren 20. prosinca, ističući kako je prestao postojati stečajni razlog prijeteće nesposobnosti za plaćanje temeljem kojeg je otvoren stečajni postupak. U obavijesti na Zagrebačkoj burzi uprava te tvrtke tvrdi kako je Imunološki zavod d.d. likvidan i solventan te sposoban za plaćanje svojih obveza. Trgovački sud u Zagrebu 20. prosinca je donio rješenje o otvaranju stečajnog postupka nad Imunološkim zavodom, a na osnovu prijedloga za pokretanje stečajnog postupka od 28. kolovoza koji je podnesen po donošenju rješenja Agencije za lijekove i medicinske proizvode kojim se uskraćuje proizvodna dozvola za proizvodnju lijekova iz ljudske krvi ili ljudske plazme i seruma životinjskog podrijetla. Na doneseno rješenje uložena je žalba kojom se traži obustava stečajnog postupka, radi promjene uvjeta u poslovanju, odnosno prestao je postojati stečajni razlog prijeteće nesposobnosti za plaćanje temeljem kojeg je otvoren stečajni postupak, navode iz uprave Imunološkog zavoda.
ZAGREB - Zadnji je, skraćeni trgovinski dan u ovoj godini promet na Zagrebačkoj burzi iznosio 9,7 mlijuna kuna, a glavni su dionički indeksi porasli - Crobex za 0,82 posto, na 1.794,28 bodova, a Crobex10 za 0,49 posto, na 994,85 bodova. Crobexi bilježe rast vrijednosti i u odnosu na kraj prošle godine, pa je tako Crobex u plusu od 3,1 posto, dok je Crobex10 na godišnjoj razini porastao za 2,4 posto. Najtrgovanija je danas bila dionica HT-a s 2,4 milijuna kuna te padom cijene za 0,13 posto, na 176,65 kuna. Milijunski promet imala je još samo dionica Jadranke banke, od 1,6 milijuna kuna, uz znatniji pad cijene, za 9,90 posto, na 901 kunu. Po prometu slijedi povlaštena dionica Adris grupe sa 585,9 tisuća kuna i rastom cijene za 0,18 posto, na 277,01 kunu.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB) u odnosu na jučerašnju tečajnicu ojačala prema euru za 0,13 posto. Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,627260 kuna. Kuna je ojačala i prema švicarskom franku za 0,21 posto i prema američkom dolaru za 0,12 posto, dok je oslabila prema britanskoj funti za 0,01 posto. Srednji tečaj franka na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a iznosi 6,218213 kuna, dolara 5,541859 kuna i funte 9,145396 kuna.