ZAGREB - Vlada je danas donijela uredbu o izmjenama Zakona o uskrati isplate pojedinih materijalnih prava zaposlenima u javnim službama, kojom javne službenike ostavlja bez božićnice i regresa u 2014. godini. Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić podsjetio je da su pregovori o izmjenama Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike uspješno završeni 10. prosinca potpisivanjem dodatka kojim je dogovoreno da se službenicima i namještenicima zaposlenim u tijelima državne uprave u 2014. godini neće isplatiti božićnica i regres. Te su uskrate, po njegovim riječima, prijeko potrebne zbog osiguranja fiskalne održivosti sustava javnih službi. Vlada procjenjuje da će današnjom odlukom, tijekom iduće godine uštedjeti 350 milijuna kuna sredstava državnog proračuna namijenjenih zaposlenima u javnim službama. Vlada je danas donijela i odluke o otkazivanju kolektivnih ugovora za znanost i visoko obrazovanje, te zaposlene u srednjim i osnovnim školama. Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović izvijestio je da postupak mirenja zbog najave otkazivanja kolektivnih ugovora, održan 23. prosinca nije uspio, pa zato Vlada predlaže otkazivanje. Osim toga, nije postignut ni dogovor vezan uz naknadu za prijevoz, norme rada, smjenski rad i druga područja. Nakon što odluka o otkazivanju kolektivnih ugovora stupi na snagu, počinje otkazni rok od tri mjeseca, a Vlada je, kaže Jovanović, već od ponedjeljka spremna sa sindikatima početi pregovore o novim granskim kolektivnim ugovorima.
ZAGREB - Vlada je s današnje sjednice u Sabor uputila konačni prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalnoj odgovornosti, kojim korigira važeće fiskalno pravilo. Ministar financija Slavko Linić ocjenjuje kako je sadašnje fiskalno pravilo koje propisuje da se rashodovna strana proračuna godišnje mora umanjiti za jedan postotni bod BDP-a, nemoguće ispuniti u uvjetima petogodišnje recesije. Prema njegovim riječima, ispunjavanje sadašnjeg pravila uzrokovalo bi povećanje deficita, a Vladi suzilo prostor utjecaja na gospodarski rast. Vlada stoga, kako je rekao, predlaže nove kategorije te bi, prihvati li Sabor njezine prijedloge, bila dužna planom prilagodbe u srednjem roku definirati strukturne deficite izražene u postotku BDP-a i kontrolirati ih. Vlada bi, rekao je Linić, svojim srednjoročnim programima bila dužna osigurati minimalno umanjenje od 0,5 posto strukturnog deficita godišnje, dok deficit državnog proračuna ne padne ispod tri posto BDP-a i javni dug 60 posto BDP-a. Vlada predlaže i mogućnost uvođenja privremenog fiskalnog pravila, dok ne donese srednjoročni program strukturnih promjena. Linić najavljuje da će taj plan biti donesen u ožujku iduće godine. Plan prilagodbe svojom odlukom određuje Vlada u svrhu ostvarivanja srednjoročnog proračunskog cilja, a na preporuku Vijeća Europske unije, pri čemu međugodišnje smanjenje strukturnog salda mora iznositi najmanje 0,5 posto BDP-a. Srednjoročni proračunski cilj pak određuje se kao strukturni saldo koji osigurava da manjak općeg proračuna ne bude veći od tri posto bruto domaćeg proizvoda, odnosno da javni dug ne bude veći od šezdeset posto BDP-a.
ZAGREB - Premijer Zoran Milanović poručio je s današnje sjednice Vlade da neće biti ukinute vukovarska i kninska bolnica. Milanović je na posljednjoj Vladinoj sjednici u ovoj godini opovrgnuo napise u medijima da će, u sklopu Vladinog plana objedinjavanja bolnica, doći do ukidanja vukovarske i kninske bolnice. "Treba reći da sustav bolnica u Hrvatskoj ne funkcionira kako treba, ali vukovarska i kninska bolnica su bolnice od posebnog statusa i pijeteta i neće biti dirane u svom pravnom statusu, a kamoli ukidane kao bolnice", naglasio je premijer. Dodao je kako će doći do objedinjavanja pojedinih bolnica, što je već krenulo, zato što "sadašnju situaciju više ne možemo financijski izdržati, a ni usluga nije kvalitetna". Analize se rade i sve ide za time da se kvalitetne usluge zadrži ili povisi, olakša upravljanje i određene funkcije objedine, rekao je. Milanović je na početku sjednice također ocijenio da će 2014. godina biti teška, ali bolja od ove. "Iduća godina bit će manje teška, ali će i dalje biti teško. No, s punim uvjerenjem kažem da će biti bolja nego ova godina", rekao je Milanović.
ZAGREB - Masterplan bolnica će za pacijente značiti bolju, učinkovitiju i dostupniju zdravstvenu zaštitu, poručio je danas ministar zdravlja Rajko Ostojić te ocijenio kako će se punom implementacijom plana uštedjeti oko 400 milijuna kuna godišnje. Masterplanom, koji će biti gotov do kraja veljače, napokon ćemo dobiti efikasniju zdravstvenu zaštitu, a s njegovom punom implementacijom ušteda će biti 400 milijuna kuna godišnje, jer se radi o reduciranju akutnih kreveta i otvaranju dnevnih bolnica, rekao je Ostojić novinarima ispred Banskih dvora. Podsjetio je kako su ove godine u gotovo svim županijama otvoreni objedinjeni hitni bolnički prijemi, išlo se u pripajanje sedam bolnica, a sada i u masterplan. Uz pomoć vanjskih konzultanata pri kraju smo posla, do kraja veljače masterplan bit će gotov i predstavljen građanima te raspravljen sa stručnom javnošću, rekao je Ostojić te izrazio žaljenje što "nitko dosad u 20 godina nije imao hrabrosti napraviti masterplan bonica". Masterplanom se također želi postići da se većina usluga rješava kod liječnika opće prakse. "O tome 20 godina govorimo i to ćemo pokušati implementirati - da najveći dio uobičajene zdravstvene zaštite rješavamo kao u svijetu - barem 60 posto, a naš cilj je 80 posto zdravstvenih tegoba. Ponovio je da se bolnice neće zatvarati već će se "funkcionalno povezivati i smanjit će se broj djelatnosti".
ZAGREB - Vlada je današnjom uredbom korigirala indeks razvijenosti koji je podloga za razvrstavanje jedinica lokalne samouprave u potpomognuta područja. Kako objašnjava potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a Branko Grčić, uočeno je da su neke općine i gradovi ispali s liste potpomognutih područja jer su u međupopisnom razdoblju, od 2001. do 2011. godine, povećale broj stanovnika, što se tumači kao indikator povećanja razvijenosti. Međutim, napominje Grčić, riječ je o ratom stradalim područjima te rast broja stanovnika nije rezultat klasičnog prirodnog prirasta nego povratka izbjeglica i prognanika. Stoga Vlada za područja pogođena ratom više neće kao indikaciju rasta razvijenosti uzimati povećanje broja stanovnika kad je očito da je ono rezultat povratka, a ne razvoja, rekao je Grčić. Korekcijom indeksa razvijenosti u sustav potpomognutih područja vraća se 25 jedinica lokalne samouprave, primjerice Benkovac, Bilje, Ernestinovo, Petrinja i druge. Ukupno bi, prema Grčićevim riječima, potpomognuta područja primjenom novog Zakona o regionalnom razvoju brojila 264 jedinice lokalne samouprave, od kojih bi 99 ušlo u tu skupinu po prvi put, a 56 bi napustilo sustav jer je prešlo granicu od 75 posto prosjeka razvijenosti za cijelu Hrvatsku.
SPLIT - U Brodosplitu će 13 suspendiranih radnika, koji su sudjelovali u prosvjedima u listopadu ove godine dobiti otkaz, doznaje se danas od člana Uprava te tvrtke Darka Pape, a predsjednik Hrvatske udruge radničkih sindikata (HURS) Ozren Matijašević je najavio sudsku zaštitu prava tih radnika. „Ukupno 13 suspendiranih radnika, od kojih je dio na ugovoru na određeno vrijeme, a dio na neodređeno vrijeme, dobit će otkaz“, izjavio je Papo Hini. Pojasnio da će među tom 13-oricom ima zaposlenih na određeno kojima je taj ugovor istekao pa se neće produljiti, a oni koji su na ugovoru na neodređeno dobit će otkaz ili će ugovor moći raskinuti sporazumno. "Za trojicu sindikalnih povjerenika u 'Brodosplitu' koji su suspendirani još nismo donijeli odluku o njihovom statusu pošto smo od stručnih službi zatražili dodatno izviješće u vezi s njima“, kazao je Papo. „Otkazi radnicima u Brodosplitu su nezakoniti te će pravni stručnjaci HURS-a pružiti pomoć tim radnicima u zaštiti njihovih prava na sudu“, istaknuo je Matijašević. „Dobio sam nalaz inspekcije koja je utvrdila da su poslodavci u Brodosplitu pokrenuli disciplinski postupak protiv 254 radnika ali da taj disciplinski postupak nema uporište u zakonu“, pojasnio je Matijašević u izjavi za Hinu.
ZAGREB - Reforma mirovinskog sustava, ukidanje i smanjenje parafiskalnih nameta kojima je gospodarstvu ostalo oko 375 milijuna kuna, legalizacija bespravno sagrađenih objekata, neke su od kratkoročnih Vladinih mjera iz ove godine, čijim se učincima danas pohvalila potpredsjednica Vlade i ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić. Najavila je i devet dugoročnih reformskih mjera kojima je cilj smanjiti proračunski deficit i (javni) dug - među njima su reorganizacija pravosudnog sustava, masterplan bolnica, uspostava optimalne mreže škola, reforma socijalnog ugovaranja i dr. Planirane reforme izraz su Vladine svijesti da se stvari moraju mijenjati, ali i kako bi Europskoj uniji pokazali kojim smjerom Hrvatska ide i što kani raditi, rekla je Opačić na konferenciji za novinare. "Zatekli potpuno nesređen sustav", a bez prethodne konsolidacije sve bi se urušilo. Do kraja veljače donijet će se masterplan bolnica, najavila je Opačić navodeći da će se tada vidjeti mreža bolnica i građanima reći gdje će i koju uslugu moći dobiti. Nastavit će se objedinjavanje javne nabave u kojoj se godišnje "okrene" oko 20 milijardi proračunskih kuna. Jedinstveni novčarski centar planira se uspostaviti u tri faze, s ciljem da se građanima iz jednog mjesta isplaćuju naknade. Prva faza provest će se u rujnu isplatom zajamčene minimalne naknade.
ZAGREB - Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić odbacio je danas kritike o nepripremljenosti Hrvatske za dobivanje sredstava iz fondova EU, kazavši kako temeljem operativnih programa koje je prihvatila Europska komisija Hrvatsku u veljači iduće godine čeka avans od 150 milijuna eura za 2013. Grčić je novinarima ispred Banskih dvora rekao kako je kriva pretpostavka da Hrvatska nije pripremljena za EU-fondove, navevši da je Europska komisija krajem listopada prihvatila sve poslane operativne programe, brže nego kod svih drugih zemalja EU. Pojasnio je kako je odobravanje operativnih programa uvjet za početak javne nabave za bilo koji projekt, a ona traje, dodao je, tri do šest mjeseci. "I sada je u postupku javne nabave 480 milijuna eura vrijednosti projekata, što pokriva kompletnu alokaciju za 2013. To je istina", istaknuo je Grčić. Za iduću godinu, naveo je, u završnoj su fazi projekti vrijedni više od milijardu eura (Hrvatske vode, željeznica, zaštita okoliša), a njihovo ugovaranje krenut će krajem iduće godine. Ne postoji formalna mogućnost da se to dogodi ranije, objašnjava Grčić, zato što je 2014. godina "godina programiranja u cijeloj Europi". "Sada se usvajaju partnerski sporazumi, a onda ide predaja operativnih programa u Komisiju na odobravanje, što je u hrvatskom slučaju oko 30. lipnja. Znači, treba još par mjeseci za odobrenje, a onda ide proces akreditacije", objašnjava Grčić.
ZAGREB - Ministrica graditeljstva i prostornog uređenja Anka Mrak Taritaš obišla je danas urede za legalizaciju bespravnih građevina na Zagrebačkom velesajmu (ZV) te ocijenila kako se ondje dobro radi, a zagrebački gradonačelnik Milan Bandić obećao je da će Grad Zagreb do 1. lipnja prednjačiti u broju riješenih predmeta. Legalizacija je izvanredan posao i izvanredna situacija za sve županije i gradove, pa tako i za Grad Zagreb koji ima više od 90.000 predmeta. Trebalo se organizirati i prirediti, a prema onome što sam vidjela, to je i učinjeno, rekla je ministrica. Ministarstvo je odredilo da do 31. prosinca ove godine u svim gradovima i županijama treba biti riješeno 20 posto predmeta kako bi ujednačili cijelu Hrvatsku. U Zagrebu se vjerojatno neće uspjeti riješiti svih 20 posto, pa će predmete do tog postotka preuzeti Agencija za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada jer je svima u interesu da se velika količina predmeta brzo rješava. "Do jeseni smo imali problema, no zaposlili smo 120 ljudi, a do 15. siječnja 2014. bit će gotov natječaj za još 100 ljudi, pa ćemo od kraja veljače sustići zaostatke i prednjačiti u cijelom poslu. Hvala ministrici na razumijevanju i partnerskom odnosu jer samo zajedno možemo riješiti ovaj problem", rekao je Bandić. Bandić je uvjeren da će do 30. lipnja Zagreb imati riješenih više od 40 posto zahtjeva, iako je zacrtano 35 posto.
OSIJEK - Hrvatski sindikat djelatnika u kulturi (HSDK) organizirao je danas javni prosvjed pred zgradom osječkoga Hrvatskoga narodnog kazališta (HNK) jer se osnivači te ustanove - Osječko-baranjska županija i grad Osijek ne mogu dogovoriti o izboru obnašatelja dužnosti intendanta, čime se ugrožava rad najveće osječke kulturne ustanove. Dosadašnjeg intendanta Božidara Šnajdera, kojemu je mandat istekao 10. prosinca, za obnašatelja dužnosti, kao jedan od osnivača, imenovala je Županijska skupština, a osječko Gradsko vijeće, kao drugi osnivač, na tu dužnost prije je imenovalo Draženu Vrselju. Na prosvjedu pod nazivom "Gospodo, ne glumite, to je naš posao, ne pretvarajte naš grad u kazalište apsurda" glavna tajnica HSDK Ljubica Pilić rekla je kako je riječ o apsurdnom prosvjedu jer na računu osječkoga HNK ima novca, ali se, zbog neimenovanja odgovorne osobe, ne mogu plaćati računi, a upitna je i isplata plaće za prosinac. "Bez dogovora županije i grada Osijeka, ova kuća nema odgovornu osobu za organizaciju rada, a ako ne uspije njihova trgovina, u ovoj će ustanovi utihnuti umjetnost", istaknula je Pilić te upozorila kako je u pitanju sudbina 208 zaposlenika osječkoga HNK i kazališne umjetnosti u tom dijelu Hrvatske. Predsjednik Sindikata hrvatskih glumaca (SHG) Žarko Savić ocijenio je kako su "procesi izbora većine vodećih ljudi kulturnih ustanova prepušteni nesmiljenom stranačkom kadroviranju na štetu tih ustanova, umjesto da o tim izborima odlučuje struka kroz ulogu kazališnih vijeća". "Nije vrijeme za nedogovornost i taštine. Očekujemo zrele i pozitivne odluke koje će prekinuti ovu neodrživu i mučnu situaciju", poručio je Savić.