Ako se izuzmu kolebanjima sklone cijene svježe hrane i energije, čiji je rast najviše pridonio ubrzavanju inflacije u posljednje vrijeme, inflacija je u studenom iznosila 0,6 posto, što je njezina najviša vrijednost od kolovoza 1998.
Širi indeks cijena koji uključuje košaricu svakodnevnih potrepština ali ne i cijene svježe hrane porastao je 1,2 posto, što je njegov najsnažniji rast u pet godina.
Vlada premijera Shinza Abea uvrstila je borbu protiv deflacije i poticanje gospodarskog rasta u sam vrh ljestvice svojih prioriteta.
Optimizam zbog ubrzavanja cijena donekle je prigušila činjenica da su rastu indeksa potrošačkih cijena najviše pridonijele više cijene energije a ne rastuća potražnja za potrošačkim proizvodima poput usisivača i odjeće, inače glavni pokretač gospodarstva.
Cijene električne struje tako su porasle 8,2 posto, u sklopu rasta cijena energije u Japanu nakon nuklearne katastrofe u Fukushimi, zbog koje je vlada u Tokiju bila prisiljena donijeti odluku o gašenju nuklearnih reaktora.
Japan je sada prisiljen uvoziti fosilna goriva kako bi podmirio potražnju, što je prilično skupo rješenje, posebno s obzirom na slabljenje jena pod utjecajem radikalnog ublažavanja monetarne politike.
Podaci objavljeni u petak pokazuju ujedno da bi Tokio mogao ostvariti zacrtani cilj o 2-postotnoj inflaciji u roku od dvije godine.