ZAGREB
Današnjom odlukom Ustavnog suda potvrđeno je pravo građana da se bore za svoja temeljna, Ustavom zajamčena prava, poručio je predsjednik Hrvatskog liječničkog sindikata Ivica Babić komentirajući ukidanje radne obveze bolničkim liječnicima. Tko bi se ubuduće odlučio na štrajk da je odluka Ustavnog suda bila drugačija, upitao je Babić na konferenciji za novinare istaknuvši važnost te odluke s obzirom na aktualne izmjene radno-pravnog zakonodavstva. Nakon što je Ustavni sud danas ukinuo odluku Vlade o uvođenju radne obveze bolničkim liječnicima, Babić je istaknuo da su zadovoljni tom odlukom, ali će pričekati da se ona formalno-pravno objavi u Narodnim novinama, te da pisani pravorijek stigne na adresu njihova odvjetničkog društva, koje je podnijelo zahtjev za ocjenu ustavnosti odluke koju je Vlada donijela 14. studenoga, nakon gotovo dvomjesečnog štrajka bolničkih liječnika. "Prestankom radne obveze, štrajk se nastavlja, a o opsegu, intenzitetu i modalitetima štrajka odlučit ćemo onog trenutka kada to bude aktualno", rekao je Babić podsjetivši da formalno-pravno štrajk nije ni prekinut nego su se štrajkaši, kao legalisti, proteklih mjesec dana ponašali sukladno Vladinoj odluci.
ZAGREB
Potpredsjednica Vlade Milanka Opačić poručila je danas, u povodu odluke Ustavnog suda kojom je ukinuta radna obveza za bolničke liječnike koji su štrajkali, kako se nada da će zdravstveni djelatnici voditi računa o dobrobiti pacijenata i dati doprinos izlasku Hrvatske iz krize. "O samoj odluci morate pitati onoga tko ju je radio. Ja mogu samo reći da je odluka Ustavnog suda donesena i nema je potrebe posebno kemntirati. Nadam se samo da će zdravstveni djelatnici i dalje prvenstveno voditi računa o zdravlju pacijenata i da će u idućem razdoblju i oni na neki način dati svoj doprinos rješavanju krize u Hrvatskoj", rekla je Opačić novinarima na božićnom prijemu predsjednika Republike. Na pitanje kako bi se to moglo odraziti na Vladu, s obzirom na moguće tumačenje da je Vlada svjesno donijela protuustavnu odluku, Opačić je ponovila da o samoj odluci treba pitati ministra zdravlja Rajka Ostojića. "Što se tiče Vlade, mi smo prvenstveno htjeli zaštititi pacijente koji, po informacijama koje imam, u dijelu bolnica nisu imali adekvatnu zaštitu. Naš je posao štititi građane i njihov interes", rekla je Opačić. Ministar financija Slavko Linić izrazio je ogorčenje ponašanjem Hrvatskog liječničkog sindikata i najavio borbu "protiv takvih sindikata i takvog ponašanja". Ako netko želi štrajkati, neka sjedne pred bolnicu ili ambulantu i pokaže da neće raditi. Tog trenutka se uvodi radna obveza, poručio je Linić.
OSIJEK
Ministar zdravlja Rajko Ostojić izjavio je danas da će poštovati odluku Ustavnog suda koji je ukinuo odluku o uvođenju radne obveze liječnicima, ali i dalje smatra kako je radna obaveza uvedena na zakonit način. U izjavi novinarima u ravnateljstvu osječkog Kliničkog bolničkog centra Ostojić je kazao da je "apsolutni legalist" pa će Ministarstvo zdravlja, koje je i do sada poštovalo odluke svih sudskih razina, prihvatiti odluku Ustavnoga suda. "Naše je mišljenje, i naših pravnih stručnjaka, da je radna obveza bila uvedena zakonito. Ustavni sud očito misli drugačije i naravno da ćemo u potpunosti poštovati odluku Ustavnog suda", rekao je Ostojić. Na novinarski upit kako je bilo moguće da se Vlada pozvala na zakon iz 2006. godine, za kojeg ustavni suci drže da više nije na snazi, te hoće li, ako se štrajk liječnika nastavi, koristiti Zakon o radu za sprečavanje štrajka, Ostojić nije izravno odgovorio ustvrdivši da se tako "ulazi u pravne zavrzlame". Istaknuo je kako je Ministarstvo "cijelo vrijeme bilo otvoreno za socijalni dijalog", pregovaralo se 30-tak radnih dana i išlo u dva postupka mirenja. Zamoljen da komentira mogućnost spajanja našičke s osječkom bolnicom, te vinkovačke i vukovarske bolnice, Ostojić je odgovorio kako, osim sedam bolnica za koje je već donesena odluka o spajanju, zasad nema govora o drugim zdravstvenim ustanovama, "čak niti u naznakama".
ZAGREB
Predsjednik Republike Ivo Josipović rekao je danas kako vjeruje u Hrvatsku, njezine građane i institucije te njihovu sposobnost da nađu odgovor na krizu, ali i poručio kako racionalne odluke u financijskoj i gospodarskoj politici, organiziciji državne vlasti te reforme lokalne i regionalne samouprave ne mogu čekati. "Uvjeren sam da je Hrvatska društvo koje će znati zaštititi demokraciju, slobodu i prava svih ljudi, a posebno onih koji su u društvu manjina", rekao je Josipović na tradicionalnom božićnom prijemu za visoke državne dužnosnike, predstavnike sudbene vlasti, vjerskih zajednica te javnog i političkog života. Odgovornost za uspjeh, kazao je, imamo svi, a osobito oni kojima je narod na izborima dao povjerenje da upravljaju državom. Politika mora biti iznad oportunizma i straha od reformi i mora shvatiti da nema vremena za nove kompromise, a racionalne odluke u financijskoj i gospodarskoj politici, kao i reforme lokalne i regionalne samouprave ne mogu čekati, poručio je predsjednik Republike. U protekloj godini, kazao je, ostvaren je jedan od velikih generacijskih ciljeva, a Hrvatska je postala 28. članica EU. Nadali smo se da nam dosegnuta demokracija, ljudska prava, provedene reforme i spremnost da uđemo u tržišnu utakmicu u prvoj europskoj ligi, jamče uspjeh i daju pravo nadati se kako može i mora biti samo bolje nego što je bilo, prisjetio se Josipović dodavši da danas, šest mjeseci poslije, vidimo kako tome i nije tako.
ZAGREB
HDZ-ov zastupnik Vladimir Šeks nije danas želio nagađati kako će nedonošenje ustavnih promjena utjecati na položaj Josipa Perkovića, a smatra da bi sve špekulacije trebalo staviti na stranu dok odluku ne donese nadležni sud. "Mislim da sve špekulacije o tome hoće li nedonošenje ustavnih promjena olakšati ili otežati položaj Josipa Perkovića treba staviti na stranu, jer od Nove godine počinje primjena zakona o pravosudnoj suradnji i pokretanje postupka od strane DORH-a. Konačnu odluku može donijeti jedino i isključivo sud i politici tu nema mjesta", rekao je Šeks Hini. Suglasan je s ocjenama da je europski uhidbeni nalog za Perkovića odmah po zaprimanju trebao biti proslijeđen u proceduru, bez obzira na činjenicu da je u tom trenutku na snazi bio zakon po kojem se EUN nije primjenivao na kaznena djela počinjena prije 2002. "Ako je EUN zaprimljen, morao je odmah biti predan sudu. Ni Vlada ni policija ni DORH, niti itko drugi ne može procjenjivati je li ili nije nastupila zastara. Mjerodavan je isključivo Županijski sud", ističe Šeks. Šeks nije želio nagađati ni zašto je HDSSB iznenada odustao od ustavnih promjena kojima je vladajuća većina željela uvesti nezastarijevanje kaznenih djela teškog ubojstva.
ZAGREB
Na zahtjev SDP-a Ustavni sud danas je ukinuo članak Zakona o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe, zbog kojega je ta stranka kažnjena s pet milijuna kuna jer je zakasnila s objavom financijskog izvješća. Prijedlog za ocjenu suglasnosti s Ustavom podnijela je SDP-ova odvjetnica Vesna Alaburić ističući da sporni članak (42.) nije u skladu s Ustavom, ali ni međunarodnim propisima o ljudskim pravima. Po riječima suca izvjestitelja Alda Radolovića, SDP prihvaća obvezu polaganja računa, ali ne uz takve sankcije, za koje smatra da u konačnici ugrožavaju pravo na slobodno udruživanje i osnivanje političkih stranaka zajamčeno Ustavom. "Predlagatelj odredbu naziva flagrantnim kršenjem načela razmjernosti, navodi da odredba donosi normu i egzekuciju norme te primjećuje da norma ne omogućuje nijansiranje sankcije prema konkretnom slučaju", kazao je Radolović, pojašnjavajući kako se iste kazne odnose na neobjavljivanje financijskog izvješća ili kašnjenje od svega par sati. Sporno je i zakonom predviđeno dvostruko kažnjavanje, jer je za prekršitelje, osim novčane kazne, predviđeno i tromjesečno gubljenje prava na financiranje iz državnog proračuna. Radolović je kazao da je nakon niza rasprava i analiza Ustavni sud zauzeo stav da je sporni članak u koliziji s Ustavom koji jamči slobodno udruživanje.
ZAGREB
Zastupnik Hrvatskih laburista u Europskom parlamentu Nikola Vuljanić izjavio je danas da zbog gospodarske krize jačaju desne i konzervativne stranake u starim i novim zemljama članicama EU, poput Francuske, Nizozemske, Austrije, Belgije, Mađarske, Hrvatske, upozorivši da vlasti u europskim zemljama nemaju odgovora na krizu. "Nitko nema odgovora na krizu, jer su vlasti u svim tim zemljama suučesnici te krize", kazao je Vuljanić na konferenciji za novinare na temu "Jačanje konzervativizma i produbljivanje krize u Europi". Smatra kako socijalna Europa treba biti odgovor jačanju konzervativizmu, a problem se treba riješiti preraspodjelom društvenog bogatstva. Vuljanić upozorava kako se i dalje uporno radi u smjeru neoliberalnog kapitalizma i privatizacije, a rezultat je Europa na rubu gladi. Glad će vjerojatno krenuti s istoka ali se neće zaustaviti na Alpama već će ih prijeći , smatra Vuljanić. Naveo je da prije dvije godine, kada je kao zastupnik došao u Europski parlament u Strasbourg, na ulicama je rijetko bilo prosjaka niti je itko spavao ispod brojnih mostova. Za razliku od tada, danas u Strasbourgu nema ugla na kojem nema prosjaka, a oni nisu useljenici. Uz to, pod svim mostovima rasprostrte su deke na kojima se spava. Naglasivši da neoliberalni sustav generira ogromnu količinu ljudi koji su izgubili sve socijalne privilegije, Vuljanić je upozorio i da se o tim problemima puno ne razgovara u Europskom parlamentu, ali i svim nacionalnim parlamentima. "Većina poteza koji se povlače u Europskom parlamentu su potezi kojima se želi na isti način, istom metodom raditi na neoliberalnom sustavu", kazao je.
VARAŽDIN
Ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović ponovio je danas u Varaždinu da se ministarstvo uključilo u rješavanje problematike varaždinskog baliranog otpada jer se taj problem sustavno nije rješavao a postoji već osam godina. Cilj je raspisati natječaj i u što kraćem roku riješiti taj problem na zakonit način, u skladu sa propisima zaštite okoliša, kazao je ministar i napomenuo da se ministarstvo uključilo kako bi se se Varaždin i njegovi građani zaštitili od mogućih financijskih posljedica. Varaždinsko gradsko vijeće u ožujku ove godine donijelo je odluku da posao zbrinjavanja baliranog otpada povjeri zagrebačkoj tvrtki Cezar, koja je ponudila da će oko 120.000 tona baliranog otpada u roku od 120 dana premjestiti na deponij u općinu Davor. No Ministarstvo zaštite okoliša ocijenilo je da to nije dobro rješenje jer se ne radi o zbrinjavanju otpada već samo o promjeni lokacije. Balirani varaždinski otpad smješten je na livadi bez osiguranih potrebnih uvjeta za odlaganja i to se mora što hitnije riješiti, ali taj rok sigurno neće biti manji od godine dana, kazao je Zmajlović i dodao kako ministarstvo zasigurno neće prihvatiti rješenje po kojem se otpad seli s jedne lokacije u Hrvatskoj na drugu. Ministar Zmajlović danas je u Varaždinu nazočio obilježavanju Dana Geotehničkog fakulteta.
ZAGREB
Geotehnički fakultet u Varaždinu svečano je danas obilježio 23. obljetnicu postojanja u nazočnosti ministra zaštite okoliša i prirode Mihaela Zmajlovića, koji je posebno istaknuo važnost studijskog smjera inženjerstva okoliša koje obrazuje stručnjake za, kako je rekao, zanimanje budućnosti. "Geotehnički fakultet iznimno je važan jer vi obrazujete mlade stručne kadrove koji su nam potrebni - posebno pritom mislim na studijski smjer Inženjerstvo okoliša. Tim novim studijskim smjerom educiraju se kadrovi koji će provoditi zakone u zaštiti okoliša, raditi na realizaciji strateških ciljeva i pronalasku rješenja održivog razvoja", istaknuo je ministar Zmajlović i naglasio da relevantna istraživanja pokazuju kako su zanimanja budućnosti vezana upravo uz zaštitu okoliša. Prema podacima Europske komisije više od 20 milijuna poslova u Europi već je povezano s okolišem, a potrebe za stručnjacima tog profila i dalje će rasti, rekao je. "Trebamo stručnjake koji će moći odgovoriti svim izazovima u području zaštite okoliša. Stručnjaci vašeg profila imat će puno prostora i u segmentu gospodarenja otpadom. Do kraja 2018. godine moramo uspostaviti održivi sustav gospodarenja otpadom. Sada na tom području radi oko šest tisuća ljudi, a prema procjenama, u manje od pet godina taj će se broj udvostručiti," rekao je ministar.
ZAGREB
Studenti zagrebačkog Pravnog fakulteta osvojili su prvo mjesto na regionalnom natjecanju iz medijskog prava u Beogradu i tako obranili titulu najboljih u regiji. Na natjecanju Price Media Law Moot Court Competition, u organizaciji Sveučilišta Oxford i Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu, od 13. do 15. prosinca sudjelovale su ekipe iz jugoistočne Europe, ukupno 40 natjecatelja i trenera, a zagrebačka ekipa u finalu je pobijedila ekipu Pravnog fakulteta Univerziteta u Nišu. Na natjecanju je sudjelovalo preko 30 sudaca, stručnjaka za medijsko pravo, iz devet zemalja regije. Zahvaljujući uspjehu na regionalnoj razini, studenti zagrebačkog Pravnog fakulteta kvalificirali su se za međunarodno natjecanje u medijskom pravu koje će se održati od 1. do 4. travnja 2014. u Oxfordu. Riječ je o natjecanju na kojem je prošle godine sudjelovalo preko 80 sveučilišta iz više od 30 zemalja sa šest kontinenata. Uz studente iz Zagreba i Niša, na međunarodno natjecanje u Oxfordu plasirala se i ekipa studenata sa Sveučilišta Aristotle iz Soluna u Grčkoj. Ekipu Pravnog fakulteta u Zagrebu činili su studenti Morana Perušić, Teodora Skelin, Ana Vitauš, Dario Ćorić i Hrvoje Škalić, a u finalu je pobijedila simulirajući ulogu tužitelja pred sudačkim vijećem sastavljenim od uglednih pravnika i stručnjaka iz medijskog prava.
SPLIT
Zahvaljujući humanitarnoj akciji "Dobro srce studenata Splita", koju četvrtu godinu za redom organiziraju splitski studenti, oko četristo obitelji na području Splitsko-makarske nadbiskupije, koja obuhvaća 187 župa, sljedećih će dana dobiti 300 kuna vrijedne poklon pakete za Božić, rečeno je danas na konferenciji za medije u Sveučilišnom kampusu. Od 12. do 17. prosinca u studentskom centru prikupljale su se namirnice, odjeća, obuća i higijenske potrepštine za najsiromašnije kojima će sljedećih dana pakete podijeliti Caritas Splitsko-makarske nadbiskupije. Akciji se priključila Koordinacija borbenih postrojbi Grada Splita i braniteljskih udruga, dječji vrtić, županijski i gradski savjet mladih, te Sveučilište Split koje ove godine nije održalo prigodni domjenak već su iznos od 5000 kuna donirali za siromašne sugrađane. Završnoj konferenciji za novinare održanoj u novom studentskom domu nazočio je, uz organizatore, ministar znanosti i obrazovanja Željko Jovanović, no nije se pojavio komodor Ivica Tolić, kojega se očekivalo s obzirom na to da je u ime braniteljskih udruga sudjelovao u humanitarnoj akciji. "S obzirom da smo pretpostavili kako će ovaj događaj poprimiti političke konotacije, odustali smo od dolaska jer nam je humanost na prvom mjestu. Mi smo svoje odradili", izjavio je Ivica Tolić za neke lokalne medije prije konferencije. Ministar je na traženje novinara u studenskom domu to komentirao rekavši da mu je, budući da je i sam hrvatski branitelj, žao što se nisu pojavili i tako zajedno pokazali uspješnost.
SISAK
Na Županijskome sudu u Sisku danas je, pred izmijenjenim sudskim vijećem, ponovno počelo suđenje Gordani Laktašić (34) i Dragomiru Pavloviću (37), optuženima da su sredinom 2010. otrovali Damira Zaimovića i Jadranku Podgoršek kako bi ih opljačkali. Vrhovni sud je u srpnju 2013., zbog netočno i nepotpuno utvrđenoga činjeničnog stanja, ukinuo presudu kojom je Pavlović bio osuđen na 35 godina zatvora, a Laktašić na 20 godina. Sudsko vijeće kojim predsjeda sutkinja Melita Avedić prihvatilo je danas prijedlog o novim svjedokinjama, ali je odbilo zahtjev branitelja o novim vještacima sudske medicine i toksikologije i novom vještačenju. Pavlović je bio osuđen zato što je svojem poznaniku Zaimoviću (62), umirovljenom profesoru Ekonomske škole, u tanjur graha 9. srpnja 2010. stavio dvije tablete leponexa iako je znao da je Zaimović pijan i da se taj lijek ne smije miješati s alkoholom. Pavlović je osuđen i za planiranje i pomaganje u ubojstvu Jadranke Podgoršek (46), Siščanke patuljastog rasta, kojoj je 17. kolovoza 2010. u društvu odvukao pažnju, a Gordana Laktašić iz njezine je torbice ukrala kreditne kartice i u bocu piva pokraj nje stavila neutvrđeni broj tableta leponexa, koje su u kombinaciji s alkoholom smrtonosne. Vrhovni sud prihvatio je žalbe njihovih odvjetnika da nije dokazano da su oni stavili tablete u jelo i piće te je naložio novo suđenje na istom sudu.
ZAGREB
Odvjetnik Ante Madunić koji je kao stručnjak za kazneno pravo radio na brojnim poznatim slučajevima, umro je danas u Zagrebu nakon kratke i teške bolesti, doznaje se u Hrvatskoj odvjetničkoj komori. Madunić je rođen 15. prosinca 1958. u Cisti Provo kod Imotskog, diplomirao je na zagrebačkom Pravnom fakultetu 1981., a odvjetnik je postao 1. siječnja 1987. Kao odvjetnik specijaliziran za kazneno pravo Madunić je uz ostale zastupao Zdravka Mamića, Slavena Žužula, Branimira Glavaša, Davora Pataftu, Darka Marinca, Nevena Juricu, Mladena Barišića i Stjepana Fiolića. Kao jedan od uspješnih odvjetnika 2005. našao se na Nacionalovoj listi 60 vrhunskih odvjetnika. Osim među svojim kolegama odvjetnicima i sucima bio je cijenjen i među novinarima kojima je uvijek bio na raspolaganju. Bit će pokopan na Badnjak, 24. prosinca na zagrebačkom groblju Mirogoju.