ZAGREB - Vlada bi početkom idućeg tjedna trebala donijeti odluku o izravnom kratkoročnom zaduživanju države kod jedne poslovne banke za 200 milijuna eura čime bi se 'zatvorio' proračun za ovu godinu, a sredstva iz nedavnog izdanja obveznica koristit će se isključivo u idućoj godini, čime su za prva četiri mjeseca posve pokrivene potrebe za financiranje i servisiranje dugova, izjavio je danas ministar financija Slavko Linić. Na susretu s novinarima u Ministarstvu financija Linić je istaknuo kako se radi o kratkoročnom mostnom kreditu, kojim će država poplaćati svoje obveze do kraja godine, a koji je manje više naslonjen na planirane prihode od privatizacije Croatia osiguranja. Pritom je naveo kako su prihodi od zaduženja izdavanjem obveznica proteklog mjeseca kompletno prebačeni u iduću godinu. "To je bilo zaduženje za 2014. i ni jedan dolar od 1,75 milijardi dolara nije iskorišten, a to znači smo za prvih četiri mjeseca kompletno pokriveni s prihodima i primanjima iz te obveznice za financiranje svih obveza iz proračuna i servisiranje dugova", izjavio je Linić.
ZAGREB - Govoreći o mjerama koje će Hrvatska morati poduzeti u cilju smanjenja prekomjernog deficita, ministar financija Slavko Linić na današnje je susretu s novinarima kazao je kako je Vladina politika u donošenju tih mjera da se ne diraju ni mirovine niti plaće. Određenih promjena će biti, u smislu definiranja odnosa prema dodacima na plaću kroz kolektivne ugovore, na neki način da se ujednače primanja državnih i javnih službenika. Dakle, pojedinačno će se možda nešto mijenjati, "jer oni koji su imali prevelike plaće, s obzirom da su bili van proračuna ili tamo gdje je bilo previše samoinicijative to je ono što Vlada mijenja, ali sve ostalo ostaje po starom", rekao je ministar Linić.
ZAGREB - Aktivnosti Ministarstva financija u idućoj godini, uz ostalo, bit će usmjerene ka rješavanju dugova blokiranih građana, čiji se dugovi, i nakon ovogodišnje tri prilike za reprogram poreznog duga, ne smanjuju, najavio je danas ministar Slavko Linić. Jedno od novih rješenja za ovaj problem bit će i 'brisanje' nenaplativih potraživanja, a koja prema procjenama Ministarstva financija iznose oko 25 milijardi kuna ili polovicu od ukupne 52 milijarde kuna nepodmirenog duga građana (fizičkih osoba, uključujući obrtnike). S druge strane, ostalima će se pokušati dati uvjete da lakše podnesu plaćanje starih obveza prema porezima. "To nije pravedno, jer je to loša poruka prema svim onim građanima koji redovito plaćaju svoje obveze i kojima zaista ne možemo za to dati obrazloženje. Ali, to je staro, zatečeno stanje. Onog trenutka kad je netko dužan to treba razriješiti zatvaranjem njegove djelatnosti ili naplatom da li od njegovog primanja i njegove imovine ili trenutno brisanje ako su nerealna potraživanja. Ne smijemo se dovesti u to da se u sadašnjem djelovanju Ministarstva financija pojavljuju novi dugovi", naglasio je. Linić je najavio kako bi dodatno olakšanje situacije građanima trebale donijeti i niže kamate na potrošačke kredite donošenjem zakonom o kamatama u prvom dijelu 2014.
ZAGREB - Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a Branko Grčić ocijenio je na današnjoj konferenciji za novinare da je u dvije godine njegova mandata učinjeno znatno više u apsorpciji sredstava iz europskih fondova nego što su njegovi prethodnici učinili u prethodne četiri godine. Prema Grčićevim riječima, u zadnje dvije godine samo ugovorena sredstva iz IPA programa povećana su za 114 posto u odnosu na razdoblje od 2008. do kraja 2011. godine, a isplata je povećana za 170 posto. Prema podacima koje je iznio, do sada je od ukupno 1,25 milijardi eura sredstava iz fondova EU-a ugovoreno 72 posto, od čega se na IPA-u odnosi 544 milijuna eura. Kaže kako Hrvatska drži korak s drugim zemljama EU-a u programiranju korištenja sredstava EU-ovih fondova za razdoblje od 2014. do 2020. godine te da će sve biti dovršeno na vrijeme. Hrvatska je, dodaje, već u 2013. godini uspjela ostvariti višak od 18 milijuna eura sredstava iz EU-ovih fondova, u odnosu na uplatu u proračun Unije. S novcem koji treba 'sjesti' u veljači 2014., a odnosi se na 2013. godinu, višak će biti 168 milijuna eura, kaže Grčić koji sličan skor očekuje i za 2014. godinu.
ZAGREB - Hrvatska agencija za malo gospodarstvo i investicije (Hamag Invest) zaprimila je 220 zahtijeva za kreditni program namijenjen mikrokreditiranju, odobreno je 32 kredita s prosječnim iznosom od 64,2 tisuće kuna, čime je osigurano 80 novih radnih mjesta, kazao je na današnjoj konferenciji za novinare predsjednik Uprave Hamag Investa Darko Liović. Prema djelatnostima, najveći broj odobrenih kredita, 16, odnosi se na proizvodnju, 13 na uslužne djelatnosti, dva na informatički sektor i jedan na građevinu. Sedam kredita poslužilo je za osnivanje novih poduzeća, a 12 kredita odobreno je ženama poduzetnicama. Hamag Invest je u ovoj godini raspolagao s 2,1 milijun kuna za mikro kredite. Najmanji iznos kredita bio je 10.000 kuna, najveći 70.000 kuna, rok otplate je do pet godina uključujući poček od šest mjeseci, a fiksna kamatna stopa 0,99 posto godišnje. Ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras kazao je kako je ove godine prvi put proveden program mikrokreditiranja koji se pokazao vrlo uspješan, bio je to pilot program za iduću godinu kada će se krenuti sa značajnijim sredstvima iz državnog proračuna, ali i iz proračuna EU. Najavio je da će se sljedeće godine podići najviši iznos sa sadašnjih 70 tisuća na 200 tisuća kuna.
ZAGREB - Savjet Hrvatske narodne banke na današnjoj se sjednici suglasio s imenovanjem Vesne Šojat članicom uprave Karlovačke banke d.d., Karlovac, priopćeno je iz HNB-a. Imenovanje je odobreno s obzirom na situaciju u Karlovačkoj banci u kojoj je dosadašnjoj zamjenskoj članici uprave, imenovanoj iz redova nadzornog odbora, ovih dana istekao tromjesečni mandat. Suglasnost Savjeta HNB-a za novu članicu uprave odnosi se na prijelazno razdoblje od tri mjeseca, unutar kojega se očekuju promjene u vlasničkoj strukturi banke, a time i u njenom nadzornom odboru, kao i imenovanje nove uprave. Karlovačka banka je 13. prosinca putem Zagrebačke burze objavila da je zaprimila obvezujuće pismo namjere Ivana Žabčića i Marka Vukovića (inače vlasnika karlovačke tvrtke HS Produkt) o obvezujućoj ponudi za dokapitalizaciju te banke u iznosu od 75 milijuna kuna, a za stjecanje 75 posto plus jednu dionicu Karlovačke banke. Karlovačka banka već je neko vrijeme pod supervizorskim mjerama Hrvatska narodne banke jer joj je stopa adekvatnosti kapitala, koja je krajem rujna ove godine iznosila 11,77 posto, ispod zakonskog minimuma od 12 posto, te treba dokapitalizaciju.
ZAGREB/KOPRIVNICA - Uprava i Nadzorni odbor Podravke odobrili su danas Belupu gradnju dviju novih tvornica, a vrijednost te investicije je oko 390 milijuna kuna u iduće tri godine, objavila je danas Podravka. Uprava i Nadzorni odbor Podravke donijeli su odluku kojom se odobrava gradnja dviju novih tvornica - polukrutih i tekućih te krutih oblika lijekova Belupa, navodi se u priopćenju objavljenom na Zagrebačkoj burzi. Vrijednost te investicije Belupa je oko 390 milijuna kuna u iduće tri godine, a očekuje se da će nove tvornice započeti s radom u prvom kvartalu 2017. godine. Zapošljavat će stotinjak radnika, ističu iz Podravke. Belupo trenutno ima dvije tvornice u Koprivnici krutih farmaceutskih oblika te polukrutih farmaceutskih oblika - krema, masti i gelova, izgrađenih 1999. te 2004., koje zajedno s novim laboratorijima kontrole kvalitete (2005.) i skladišnim prostorom (2013.). predstavljaju najsuvremenije proizvodne pogone farmaceutske industrije u ovom dijelu Europe. Nove će tvornice biti izgrađene tik uz postojeće proizvodne pogone u industrijskoj zoni Koprivnice.
ZAGREB - Stopa registrirane nezaposlenosti u Hrvatskoj je za studeni ove godine iznosila 21,1 posto, što je povećanje za 0,8 postotnih bodova u odnosu na listopad, za koji je ta stopa iznosila 20,3 posto, pokazuju danas objavljeni prvi podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). Na godišnjoj razini pak, u odnosu na studeni prošle godine, stopa registrirane nezaposlenosti za isti ovogodišnji mjesec viša je za 0,7 postotnih bodova, budući da je za studeni prošle godine iznosila 20,4 posto. Stopa registrirane nezaposlenosti, koja se izračunava kao odnos nezaposlenih prema ukupnome aktivnom stanovništvu, najniža je u ovoj godini bila za kolovozu, od 18,4 posto, a najviša za siječanj i veljaču, od 21,9 posto. Nakon što je u šestmjesečnom razdoblju, od ožujka do kolovoza, nezaposlenost uslijed sezonskih kretanja padala na mjesečnoj razini, od rujna je broj nezaposlenih na mjesečnoj razini opet u porastu. Broj nezaposlenih je početkom ovog tjedna premašio 360 tisuća, a prema dnevnim podacima koje objavljuje Hrvatski zavod za zapošljavanje na svojim mrežnim stranicama, trenutačni broj nezaposlenih, danas nešto prije podneva, iznosio je 361.741.
ZAGREB - Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj za listopad ove godine iznosila je 5.506 kuna, objavio je danas Državni zavod za statistiku. U odnosu na prosjek za rujan prosječna je neto plaća za listopad veća za 78 kuna, odnosno nominalno za oko 1,4 posto. U odnosu na listopad 2012. godine, pak, bilježi se vrlo blagi nominalni rast prosječne plaće za oko 0,3 posto ili za 19 kuna. Po prvim podacima DZS-a, prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenom u pravnim osobama za listopad iznosila je 7.919 kune. To je nominalno za oko 1,5 posto ili za 123 kune više u odnosu na prosjek bruto plaće za rujan. U usporedbi na godišnjoj razini, u odnosu na listopad prošle godine, prosječna je bruto plaća za isti ovogodišnji mjesec veća za 29 kuna ili za oko 0,3 posto.
ZAGREB - Nakon dva dana euforije, izazvane privatizacijom Croatia osiguranja, na Zagrebačkoj se burzi danas trguje mirno, dok Crobex indeks, uz nevelik promet, stagnira oko najviših razina u više od dva mjeseca. Crobex indeks bio je oko podneva gotovo nepromijenjen u odnosu na jučerašnje zatvaranje, na 1.786 bodova, najvišoj razini od 11. listopada. Crobex10 skliznuo je, pak, 0,2 posto, na 1.001 bod. Redovni promet dionicama iznosio je do podneva 4,8 milijuna kuna, što je gotovo 9 milijuna manje nego jučer u to doba. Najveći promet, 2,8 milijuna kuna, do podneva je ostvaren dionicom HT-a, pri čemu joj je cijena skliznula 0,3 posto, na 176 kuna. Dionicama Leda ostvaren je, pak, promet od oko 2,1 milijun kuna, a cijena joj je porasla 0,6 posto, na 8.200 kuna. Nakon dva dana velikih prometa i snažnog rasta cijene, danas je promet dionicama Croatia osiguranja iznosio svega 35 tisuća kuna, a cijena joj je skliznula 0,4 posto, na 7.050 kuna. Povlaštenom dionicom Adrisa ostvaren je do podneva promet od 75 tisuća kuna, a cijena joj je oslabila 0,1 posto, na 284 kune.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB) u odnosu na jučerašnju tečajnicu oslabila prema euru za 0,02 posto, dok je prema tečajnici od prošloga petka ojačala prema euru za 0,08 posto. Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,631697 kuna. Kuna je na tjednoj razini ojačala i prema švicarskom franku za 0,38 posto, a oslabila je prema američkom dolaru za 0,29 posto i britanskoj funti za 0,67 posto. U odnosu na jučerašnju tečajnicu HNB-a, kuna je pak oslabila prema dolaru za 0,20 posto i prema funti za 0,02 posto, dok je prema franku ojačala za 0,15 posto. Srednji tečaj franka na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a iznosi 6,223860 kuna, dolara 5,587712 kuna i funte 9,132101 kunu.