ZAGREB
Ravnateljica Javne ustanove Nacionalnog parka Plitvičkih jezera Lidija Bertović danas je razriješena te dužnosti i bez mogućnosti ostanka u Nacionalnom parku na bilo kojoj drugoj dužnosti, doznaje Hina u Ministarstvu zaštite okoliša i prirode. Razlozi za razrješenje su to što je ministar Mihael Zmajlović bio krajnje nezadovoljan strategijom i vizijom upravljanja Parkom, rekao je Hini izvor u ministarstvu. U 16 mjeseci mandata, navodi, nije izrađen ni osnovni koncept dugoročnog razvoja na kojem od prvog dana svojeg mandata ministar Zmajlović inzistira, a to je da se poslovanje Plitvičkih jezera dovede u red, da postanu efikasni, da se koncentriraju na ono za što je ta javna ustanova i osnovana, a to je zaštita prirode, te da se komercijalne djelatnosti izdvoje iz nje i prepuste profesionalcima. Lidija Bertović postala je poznata javnosti lani kad je htjela kupiti skupocjeni terenac vrijedan 600 tisuća kuna. Hrvatska televizija objavila je večeras i da je nedavno na desetodnevni put u Japan povela deseteročlano izaslanstvo u kojem su bile tri osobe koje nisu zaposlene u Parku, ali ih tvrtka plaća posebnim ugovorima. Riječ je, navodi HRT, o novinarima nekih hrvatskih časopisa koji pišu o Parku i ravnateljici te jednom zagrebačkom odvjetniku. Radnici pitaju na čiji račun i najavljuju štrajk na Staru godinu zbog smanjivanja materijalnih prava i zbog rastrošnosti i neučinkovitosti uprave. HRT neslužbeno doznaje da je za putovanje potrošeno više od 300.000 kuna, a ravnateljica je izjavila da je "sve transparentno i provjerljivo".
ZAGREB
Pitanje trojice svećenika zaposlenih u hrvatskim bolnicama koji od države primaju plaću, stvar je zatečenog stanja i stečenih prava, izjavio je danas ministar zdravlja Rajko Ostojić poručivši da neće biti novih zapošljavanja svećenika, a status trojice zaposlenih uskoro će se rješavati u dogovoru s nadbiskupijama. Riječ je o svećenicima koji su na neodređeno vrijeme u bolnicama zaposleni 1996., 2008. i 2011., a nedavnim prelaskom bolnica na centralni obračun plaća, zbog stečenih prava novom uredbom o plaćama dodijeljen im je koeficijent, rekao je Ostojić. "Na temelju odredbi Zakona o zdravstvenoj zaštiti i ugovora sa Svetom Stolicom, imali smo desetak godina staru uredbu o koeficijentima kojom je predviđen i koeficijent za svećenike. Prelaskom na centralni obračun plaća trebalo je riješiti i pitanje njihova koeficijenta, kako se ne bi narušavala stečena prava", rekao je Ostojić novinarima nakon primopredaja automatskih vanjskih defibrilatora. To pitanje, istaknuo je, treba riješiti jer se "zna tko su zdravstveni djelatnici, tko su nezdravstveni, a koja je misija svećenika". Naime, u pripremi izmjena Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijenata složenosti poslova u javnim službama utvrđeno je da dvije velike hrvatske bolnice već godinama imaju zaposlene svećenike, čija je radna mjesta trebalo predvidjeti i u novoj Uredbi.
ZAGREB
Bolnice koje se u sklopu master plana pripajaju drugim bolnicama zadržat će osnovne polikliničke i konzilijarne usluge, istaknuo je danas ministar zdravlja Rajko Ostojić, pojasnivši da pacijenti neće morati putovati, već će specijalisti dolaziti k njima u manje sredine. "U tim bolnicama i dalje ostaju osnovne djelatnosti, pacijenti neće morati putovati 50-ak kilometara do druge bolnice, nego će ostajati u svom gradu, kamo će dolaziti specijalisti. To je jednostavnije, učinkovitije i financijski bolje", poručio je ministar Ostojić u intervjuu Media servisu nakon što je proces spajanja bolnica, započet jučerašnjom odlukom Vlade, izazvao burne reakcije u nekim manjim sredinama. Naime, odluka Vlade da se pakračka Opća županijska bolnica pripaja požeškoj, među Pakračanima i Lipičanima izazvala je negodovanja, a pakrački gradonačelnik Davor Huška ocijenio je da je ta odluka za Pakrac ravna katastrofi te da će dovesti do daljnje provincijalizacije toga grada. Osim pripajanje pakračke bolnice požeškoj, Vlada je jučer donijela odluku i o pripajanju dviju specijaliziranih bolnica varaždinskoj te novogradiške slavonskobrodskoj. Master plan bolnica trebao bi biti gotov za četiri tjedna, a vjerojatno će se i prije toga krenuti s prijedlozima spajanja još nekoliko županijskih bolnica. Intencija je da svaka županija ima jednu županijsku bolnicu, ali i bolja iskoristivost kadra i opreme, a u konačnici bolja učinkovitost i ušteda: "One djelatnosti koje su dvostruke, a nedovoljnog kapaciteta u jednoj od bolnica će se ili reducirati ili čak ukinuti i prijeći u drugu bolnicu", rekao je Ostojić.
ZAGREB
Zastupnici zagrebačke Gradske skupštine na današnjoj su sjednici jednoglasno prihvatili prijedlog odluke o javnoj usluzi prikupljanja miješanog komunalnog otpada, biorazgradivog komunalnog otpada i odvojenog prikupljanja otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila te krupnog (glomaznog) komunalnog otpada u Gradu Zagrebu. Odluka će se početi primjenjivati od 1. srpnja iduće godine jer do tada mora biti donijet podzakonski akt koji regulira to područje, rekao je nestranački zastupnik Vladimir Ferdelji. Dodao je da će se do lipnja iduće godine provoditi pilot projekti pa će se moći ugraditi i poboljšanja, a prijedloge i ideje za poboljšanja treba dostaviti nadležnom Gradskom uredu za energetiku, zaštitu okoliša i održivi razvoj. Prema danas usvojenoj Odluci, od 1. srpnja iduće godine svako će kućanstvo u stambenim zgradama zakupiti mjesečni volumen vrećica od 60 litara za miješani komunalni otpad te 30 litara za biorazgradivi otpad. Napravi li kućanstvo više otpada od mjesečno zakupljenog, morat će kupovati dodatne vrećice ili veću posudu. Kućanstva koja žive u obiteljskim kućama dobit će kante. Pročelnik Gradskog ureda za energetiku, zaštitu okoliša i održivi razvoj Marijan Maras rekao je da Odlukom definitivno potvrđuju načela zaštite okoliša i jedan izrazito pošten pristup naplate usluge odvoza komunalnog i biorazgradivog otpada.
RIJEKA
Primorsko-goranska Županijska skupština prihvatila je danas prijedlog proračuna za 2014. godinu od 330 milijuna kuna, što je 0,8 posto manje od ovogodišnjeg proračuna. Za predloženi proračun glasovala su 23 vijećnika, protiv ih je bilo 12, a pet je bilo suzdržano. Ukupni primitci u proračunu za 2014. godinu, kako je rečeno, kad se iz ovogodišnjeg proračuna izuzmu prenesena financijska sredstva, manji je 0,3 posto nego u 2013. Skupština je prihvatila i projekcije po kojima bi proračun za 2015. bio 319,2 milijuna kuna, a proračun za 2016. godinu 318,7 milijuna kuna. Vijećnici su u raspravi isticali da nisu imali dovoljno vremena za čitanje materijala, da proračun nije strateški, da je prigodan i formalan. Dinko Beaković (HDZ) ocijenio je da oko 30 posto proračuna ide na plaće i da se županija time približila kritičnoj granici te da je postala mastodont u kojem se povećavaju odjeli i zapošljavaju vlastiti kadrovi. Beaković smatra da se za Gorski kotar ništa nije učinilo te da je to područje "ogledalo županije", a njegova demografska slika sve lošija. Dario Vasilić (PGS) ocijenio je da je proračun stabilan i socijalno osjetljiv, ali nije razvojan jer u njemu nema dovoljno planiranih ulaganja, većih iskoraka i ambicija.
RIJEKA
Riječko Gradsko vijeće prihvatilo je na današnjoj sjednici gradski proračun za 2014. godinu od 819,8 milijuna kuna, što je 1,8 posto manje od predviđenog proračuna za 2013. godinu i 2,3 posto više od rebalansiranoga ovogodišnjeg proračuna, rekao je gradonačelnik Vojko Obersnel. Istaknuo je da je proračun izrađen na temelju smjernica Vlade RH o ekonomskim i fiskalnim kretanjima u sljedećoj godini po kojima bi BDP trebao rasti za 1,3 posto, a osobna potrošnja za 0,2 posto. U proračunu je planiran rast poreznih prihoda u odnosu prema 2013. godini te rast prihoda od prodaje nekretnina, komunalnih naknada i srodnih doprinosa, rekao je Obersnel. Smanjuje se dug grada u proračunu za 2014. godinu, i to za 60 posto, zbog otplate kredita za sudjelovanje grada u Županijskome centru za gospodarenje otpadom Marišćini. Među rashodima se smanjuju izdatci za zaposlene u Gradskoj upravi i tvrtkama korisnicima gradskog proračuna, i to za 2,3 posto. Obersnel je rekao kako to ne znači automatski i smanjenje plaća jer je više načina za smanjenje mase plaća koji će se definirati pregovorima. Istaknuo je da se proračun nije smanjio samo zbog gospodarske krize, nego djelomično i zbog primjene novih zakonskih propisa.
SPLIT
Dvojica hrvatskih državljana osumnjičenih za ratni zločin nad bošnjačkim civilima koji su od jučer u istražnom zatvoru u Splitu su Željko Rodin (1965.) i Mario Marić (1968.), doznaje se u odvjetničkom uredu Dragana Mioča koji je kao branitelj osumnjičenoga Rodina podnio žalbu na rješenje o provođenju istrage i određivanje istražnog zatvora. Jučer je Županijsko državno odvjetništvo (ŽDO) u Splitu donijelo rješenje o provođenju istrage protiv dvojice hrvatskih državljana osumnjičenih da su počinili ratni zločin protiv civila, a sudac istrage odredio im je istražni zatvor zbog osobito teških okolnosti u kojima je počinjeno kazneno djelo. ŽDO u jučerašnjem priopćenju nije naveo identitet dvojice osumnjičenika. Odvjetnik Dragan Mioč rekao je danas za Hinu kako je podnio žalbu na rješenje o provođenju istrage protiv Rodina i određivanju istražnog zatvora. "Rodin treba biti na slobodi, a i rješenje o provođenju istrage protiv njega je nepotrebno jer nema uvjeta za vođenje postupka u Hrvatskoj budući da se postupak protiv njega vodi u drugoj državi, u BiH, u Sarajevu, a taj predmet nije ustupljen sudskim tijelima u Republici Hrvatskoj", rekao je odvjetnik Mioč. Po Miočevim riječima, splitski odvjetnik Jadran Franceschi zastupa Maria Marića, koji je jučer također priveden u istražni zatvor u Splitu zbog sumnje da je počinio ratni zločin nad bošnjačkim civilima. Odvjetnik Franceschi tijekom dana nije bio dostupan Hini.
RIJEKA
Uskok je donio rješenje o pokretanju istrage protiv 22 hrvatska državljana zbog sumnje da su se udružili u zajedničko zločinačko djelovanje radi neovlaštene proizvodnje i prodaje droga, a na Županijskome sudu u Rijeci se doznaje da njih 15, na temelju današnje odluke suca istrage Duška Tišme, sljedećih mjesec dana ostaje u istražnom zatvoru. Andreja Butkovića i Katarinu Gonev, oboje iz Rojnića u blizini Barbana, Uskok sumnjiči da su od studenoga 2011. do prosinca 2013. u Puli u zajedničko zločinačko djelovanje uključili ostale osumnjičene radi stalne nabave, krijumčarenja, skladištenja i preprodaje većih količina heroina i marihuane na području Istarske, Primorsko-goranske, Zadarske i Varaždinske županije. Drogu su dvoje provoosumjičenih nabavljali, plaćali i dopremali na tajna mjesta te je miješali, vagali i pakirali po 5, 20, 50 i 100 grama, navodi Uskok u priopćenju. Drogu su nakon toga dostavljali ostalim osumnjičenicima radi preprodaje. Elvis Kujek iz Pule sumnjiči se i da je od rujna do prosinca ove godine nabavljao, pakirao i predavao heroin šestero drugih osumnjičenih radi preprodaje na području Istarske i Primorsko-goranske županije. Sudac istrage odredio je i jamstva kojima mogu zamijeniti istražni zatvor od 250.000 kuna za Butkovića i 200.000 kuna za Gonev do 60.000 kuna za Vesnu Ferizi.
ZAGREB
Sveučilište u Zagrebu na ovogodišnjoj QS-ovoj listi od 800 sveučilišta rangirano je između 600. i 650. mjesta, što je lošije nego prošle i pretprošle godine. Sveučilište u Zagrebu prošle je godine bilo rangirano između 551. i 600. mjesta, a 2011. između 500. i 551. Prva dva mjesta na ljestvici drže američka sveučilišta Massachusetts Institute of Technology (MIT) i Harvard, a slijede četiri britanska - Cambridge, University College London, Imperial College London i Oxfordsko sveučilište. Među prvih dvadeset, 11 je američkih sveučilišta, šest britanskih, dva švicarska (ETH Zuerich i Ecole Polytechnique Fédérale iz Lausanne) i jedno kanadsko (Toronto). Od regionalnih sveučilišta, ljubljansko stoji bolje od zagrebačkog i nalazi se između 551. i 600. mjesta, a beogradsko se nalazi u skupini sveučilišta 701 +. Britanska tvrtka specijalizirana za obrazovanje u inozemstvu Quacquarelli Symonds (QS) svake godine objavljuje rang listu svjetskih sveučilišta, a QS World University Rankings smatra se jednom od tri najutjecajnije međunarodne rang liste, uz Timesovu svjetsku rang listu sveučilišta (Times Higher Education World University Rankings) i Šangajsku listu (Academic Ranking of World Universities).
ZAGREB
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS) priopćilo je danas da Europski centar za mir i razvoj (ECPD) u Puli nema dopusnicu za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja. Kako objašnjava MZOS, obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja pokreće se zahtjevom za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, a zahtjev se s potrebnom dokumentacijom podnosi Ministarstvu. Ta je dokumentacija temelj za izdavanje suglasnosti za osnivanje visokog učilišta, što je završni korak u postupku osnivanja visokog učilišta. ECPD do sada nije Ministarstvu uputio zahtjev za izdavanjem dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, a nije evidentiran ni u Upisniku visokih učilišta koje vodi Ministarstvo, niti ga je akreditiralo nacionalno akreditacijsko tijelo. Usto, Ministarstvo u svojoj evidenciji nema ni podatak da ECPD izvodi združene studije s nekim hrvatskim visokim učilištem. U skladu s tim, MZOS je jučer od ECPD-a pismeno zatražio da odmah prestane s eventualnim izvođenjem djelatnosti visokog obrazovanja (uključujući izvođenje studijskih programa stranih visokih učilišta). ECPD, ističe MZOS, ne smije početi s obavljanjem djelatnosti visokog obrazovanja prije nego što zadovolji zakonom propisane uvjete.
ZAGREB
Upravno vijeće zagrebačkog Muzeja suvremene umjetnosti (MSU) na sjednici u ponedjeljak, 23. prosinca, odlučivat će između triju kandidatkinja koju će predložiti Gradu Zagrebu za dužnost ravnateljice. U ponovljenim izborima za čelno mjesto muzeja kandidirale su se, iz MSU-a, dosadašnja v. d. ravnateljice Snježana Pintarić i viša kustosica i koautorica koautorica aktualnog postava Nada Beroš, te ravnateljica Spomen-područja Jasenovac Nataša Jovičić. Na Upravnom vijeću je da predložimo jednog kandidata, no situacija je nezgodna jer je kolektiv podijeljen, rekao je član Upravnog Vijeća Tihomir Milovac, viši kustos tog muzeja. Objasnio je kako je Stručno vijeće, koje daje svoje mišljenje o kandidaturama, po šest glasova dodijelilo i Beroš i Pintarić, dok su dva glasa bila suzdržana, dodao je. Prethodno Upravno vijeće je u rujnu, kada se za mjesto ravnateljice prijavila samo Pintarić, dalo negativno mišljenje o njezinu programu ocijenivši ga "krajnje neambicioznim". Stručno vijeće tada je poduprlo njezinu prijavu. Dosadašnji član vijeća, kipar Petar Barišić nije reizabran na to mjesto, a umjesto njega imenovana je Ljubica Matijević – Vrsaljko koja je, napomenuo je Milovac, kao i treća članica Bogdanka Srdić Vulpe u zagrebačkoj Gradskoj skupštini zastupnica s liste gradonačelnika Milana Bandića. Po Milovčevim riječima, gradonačelnik bi mogao vrlo brzo donijeti odluku.
ZAGREB
Stotu obljetnicu smrti Miroslava Kraljevića zagrebačka Moderna galerija obilježila je otvaranjem dosad najveće retrospektive tog prvaka domaće moderne. Jedan od boljih poznavatelja Kraljevićeva opusa, povjesničar umjetnosti Zvonko Maković istaknuo je kako je ta retrospektiva stigla u pravi čas jer su i Kraljevićevi suvremenici Becić, Herman i Račić već odavno imali ovako značajne retrospketive. Iako je bio kratko vrijeme prisutan na našoj likovnoj sceni, hrvatskoj i europskoj umjetnosti, posebice slikarstvu 20. stoljeća dao je vrlo pristalu dionicu, kazao je Maković, na otvorenju izložbe, koje je večeras u Modernoj galeriji okupilo iznimno veliki broj posjetitelja, kulturnih i javnih djelatnika, predstavnika Crkve i gospodarstva. Nakon premijernog izdanja u Požegi, izložba je u Zagrebu postavljena u 12 dvorana prvog kata Galerije s gotovo 200 njegovih najvažnijih ostvarenja. "Unatoč golemoj prisutnosti njegova stvaralaštva u literaturi i na izložbama, Kraljeviću su se rijetko organizirale retrospektive pa je ovo prva nakon 52 godine, ali i prva koja će putovati diljem zemlje i u inozemstvo", rekla je Biserka Rauter Plančić, ravnateljica Moderne galerije, koja je izložbu otvorila zajedno s Makovićem. "O stotoj obljetnici njegove smrti željeli smo mu obilježiti opus na nacionalnoj razini, počevši od Požege, gdje smo dali hommage njegovoj zavičajnoj sredini", napomenula je Rauter Plančić, najavivši da u travnju, nakon Zagreba, izložba odlazi u Veneciju, u Ca Pesaro gdje je i Muzej moderne umjetnosti, a potom u Split, Osijek i Dubrovnik. Izložba je otvorena do 6. travnja.