ZAGREB
Svjetska banka u svojim najnovijim prognozama predviđa za Hrvatsku u 2014. izlazak iz petogodišnje recesije, uz blagi rast od 0,8 posto, dok za ovu godinu predviđa isti postotni pad, rečeno je na današnjem predstavljanju izvješća Svjetske banke za jedanaest najmlađih članica Europske unije (EU11). Za EU11 Svjetska banka u 2014. očekuje rast od 2,3 posto, nakon prosječnog rasta od 1,0 posto u 2013. U idućoj godini predviđaju rast u svim zemljama skupine EU11, osim u Sloveniji za koju očekuju da će zabilježiti pad od 1 posto. Najveći rast prognoziraju za Latviju, Litvu i Estoniju, i to od 4,2 posto, 3,5 posto i 3,0 posto. "Nakon sporog ulaska u 2013. godinu, stope gospodarskog rasta u zemljama EU11 postupno su krenule put oporavka. Gospodarski su se izgledi tijekom godine popravili jer se stanje u eurozoni stabiliziralo, izvoz je krenuo put oporavka, a rast su poduprle i domaće politike", navodi se u izvješću Svjetske banke. "U Hrvatskoj su ti trendovi malo drugačiji, odnosno oporavak je odgođen", ističe Sanja Mađarević Šujster, viša ekonomistica Svjetske banke za Hrvatsku. Specifičnost je, po njezinim riječima, povezana s ulaskom u Europsku uniju i izlaskom iz CEFTA-e.
ZAGREB
HPB Invest je najavio će danas, 19. prosinca 2013. godine, isplatiti posljednju, šestu ratu umirovljeničkog duga za 15,5 tisuća korisnika obiteljskih i najviših mirovina, a riječ je o iznosu od 117,14 milijuna kuna. "Tako će Republika Hrvatska kao osnivač Umirovljeničkog fonda izvršiti i svoju posljednju obvezu isplate obeštećenja svim članovima Umirovljeničkog fonda", navodi se u priopćenju HPB Investa. Posljednju, šestu ratu umirovljeničkog duga dobit će 15.501 članova Registra obiteljskih i najviših mirovina u iznosu od 117.144.405 kuna. Iz HPB Investa napominju kako će sredstva biti uplaćena na tekuće račune i štedne knjižice članova Fonda ili će se isplatiti u poštanskim uredima putem uputničkog naloga kojeg su članovi Fonda dobili na kućne adrese. Uputnički nalog služi za gotovinsku isplatu sredstava na šalterima Hrvatske pošte, a vrijedi do 31. siječnja 2014. godine. Ukoliko članovi Fonda do tada ne podignu svoja sredstva, trebaju se javiti u HPB Invest kako bi dogovorili način isplate, navodi se u priopćenju.
OSIJEK
Glavni odbor Hrvatskog demokratskog saveza Slavonije i Baranje jednoglasno je sinoć podržao prijedlog Predsjedništva stanke i Kluba zastupnika HDSSB-a o odgodi izglasavanja promjena Ustava RH do idućeg redovitog zasjedanja Hrvatskog sabora poslije 15. siječnja 2014., kako bi se u produženoj javnoj raspravi promijenile nejasne formulacije u nacrtu prijedloga ustavnih promjena, priopćeno je iz HDSSB-a. HDSSB smatra kako postoje određene nejasne formulacije u Nacrtu prijedloga promjena Ustava Republike Hrvatske, te zbog toga tražimo da se produži javna i stručna rasprava kroz koju bi se riješile ove nedoumice. Sigurni smo da ako postoje iskrene namjere svih ili većine političkih stranaka u Hrvatskom saboru, neće biti problem provesti zatraženu produženu javnu i stručnu raspravu o promjenama Ustava te omogućiti ulaganje amandmana na Konačni prijedlog ustavnih promjena kojima će se promijeniti nejasni i pravno nedorečeni članci radi sprječavanja mogućih neželjenih štetnih posljedica, kaže se u priopćenju. Hrvatski sabor je jučer počeo, i završio, izvanrednu sjednicu, na kojoj je u petak trebao biti izmijenjen Ustav. O ustavnim promjenama nije se raspravljalo jer su zastupnici HDSSB-a jučer povukli svoju podršku tražeći da se odlučivanje odgodi za siječanj, a bez njihovih ruku vladajući nisu imali 101 glas potreban za promjenu Ustava.
ZAGREB
U nastavku suđenja bivšem premijeru i predsjedniku HDZ-a Ivi Sanaderu u "slučaju Planinska" trebali bi svjedočiti bivši predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić, predstojnik nekadašnjeg vladina Ureda za socijalno partnerstvo Vitomir Begović te potpredsjednik Sanaderove vlade, Slobodan Uzelac. Uz Sanadera na optuženičkoj klupi su Stjepan Fiolić koji je priznao je da je nakon nezakonite kupoprodaje zgrade u Planinskoj ulici bivšem premijeru predao više od 17 milijuna kuna provizije, te Mladen Mlinarević čija je tvrtka 2009. u procjeni navodno udvostručila vrijednost Fiolićeve zgrade prije nego ju je za 79,9 milijuna kuna kupilo Ministarstvu regionalnog razvoja. Krivnju je priznao i tadašnji ministar regionalnog razvoja Petar Čobanković koji je nakon nagodbe s USKOK-om osuđen na rad za opće dobro
ZAGREB
Promjene vezane uz ulazak Hrvatske u Europsku uniju (EU), donošenje zakona o poljoprivrednom zemljištu, objava prvih poziva za zakup državnog poljoprivrednog zemljišta, prihvaćanje novog reformskog paketa za Zajedničku poljoprivrednu politiku (ZPP), koji će se po prvi put odnositi i na Hrvatsku kao punopravnu članicu EU, glavna su obilježja sektora poljoprivrede u 2013. godini. Iza nas je teška godina, jer smo kroz cijelu godinu naporno radili na usuglašavanju sve legislative kako bi se kao nova zemlja članica EU uklopili u Zajedničku poljoprivrednu politiku", izjavio je za Hinu ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina. "Nakon usvajanja ZPP ovoga tjedna, siguran sam da za hrvatsku poljoprivredu od idućih godina dolaze bolje godine, a posebno se to odnosi na izdašna sredstva koja ćemo moći koristiti iz Fonda za ruralni razvoj", istaknuo je ministar.
ZAGREB
Tijekom 2013. godine građevinski sektor u Hrvatskoj nastavio je negativne trendove iz prošlih godina, o čemu govore sve građevinske statistike te sumorne ocjene i prognoze građevinara. Pad građevinskih aktivnosti u Hrvatskoj započet je još tijekom 2008. godine, od kada je u hrvatskom građevinarstvu izgubljeno 35 tisuća radnih mjesta, kaže predsjednik Udruge graditeljstva Hrvatske udruge poslodavaca Zdenko Karakaš. On upozorava da je stanje u građevinarstvu krajnje zabrinjavajuće te da građevinari ne znaju ni ne vide kad bi moglo biti bolje.