BAKU - Projekt konzorcija Shah Deniz o pokretanju izgradnje Transjadranskog plinovoda (TAP), kojim će se jugoistok Europe opskrbljivati plinom iz područja Kaspijskog jezera, svečano je potpisan u utorak u glavnom gradu Azerbajdžana Bakuu, u nazočnosti hrvatskog premijera Zorana Milanovića i drugih visokih dužnosnika uključenih zemalja. Hrvatska će se tom projektu priključiti Jadransko-jonskim plinovodom (IAP), koji će se graditi od Splita do albanskog grada Fiere. "Cijeli je projekt vrlo važan za sveukupnu sliku energetske neovisnosti, odnosno dobavljanje plina iz različitih krakova, a ovo je jedan od njih", rekao je premijer Milanović. "Razmišljamo i o izgradnji terminala za ukapljeni plin, kao i o plinu koji bi dolazio iz polja Shah Deniz - to će biti zadnja faza tog projekta za dolazak plina u Europu. Iako u početku nije bilo planirano, mi smo se priključili u posljednjih godinu i pol dana, tako da to smatramo velikim doprinosom komotnijem položaju Hrvatske na energetskom tržištu", rekao je Milanović. Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak potpisao je s ministrima Azerbajdžana, Crne Gore i Albanije Memorandum o razumijevanju, koji će omogućiti suradnju na tom projektu. Konačna odluka o rokovima donijet će se u sljedećih nekoliko tjedana. Hrvatska želi da izgradnja Jadransko jonskog plinovoda (IAP) krene istodobno s TAP-om, dakle 2015., a najkasnije 2016. Prvi kubici plina trebali bi kroz IAP krenuti 2020. godine.
ZAGREB - Hrvatska narodna banka (HNB) u ovoj godini očekuje pad realnog BDP-a od 0,8 posto, dok je njena projekcija za 2014. godinu blagi rast od 0,7 posto. Projekcija za 2014. godinu je blagi rast BDP-a od 0,7 posto, uz prevladavanje negativnih rizika, kazao je na današnjem susretu s novinarima guverner HNB-a Boris Vujčić. Iz HNB-a pritom napominju kako je projekcija središnje banke rađena prije izvješća Europske komisije o proceduri prekomjernog deficita, što će zahtjevati fiskalnu konsolidaciju u 2014. i 2015. godini. Ne znamo dinamiku i strukturu te prilagodbe i to tek trebamo vidjeti, rekao je Vujčić, koji očekuje da to bude poznato u prvom kvartalu iduće godine. Projekcije središnje banke vezane su i uz rizike ostvarenja investicijskih projekata, a očekuju da će rastu doprinijeti i rast investicija od 3,5 posto, što je i više nego upola manje od Vladine projekcije rasta investicija od 7,5 posto. Za osobnu potrošnju očekuju stagnaciju, uz vrlo blagi pad realno raspoloživog dohotka, a stagnaciju očekuju i na tržištu rada. Monetarna politika i nadalje će održavati visoku kunsku likvidnost, kažu u HNB-u, podsjećajući kako su u prosincu usvojene nove mjere za poticanje plasmana kreditnih institucija poduzećima. Rast plasmana banaka u idućoj bi se godini mogao kretati oko jedan posto pri čemu su projekcije rasta plasmana poduzećima za 2,2 posto, a pad plasmana kućanstvima za 0,9 posto.
ZAGREB - Trenutačni broj nezaposlenih u Hrvatskoj premašio je 360 tisuća, po dnevnim podacima koje na svojim web stranicama objavljuje Hrvatski zavod za zapošljavanje, danas oko podneva bilo je evidentirano 360.293 nezaposlanih osoba. Istodobno tranutačno je objavljeno 4.400 slobodnih radnih mjesta. Ti se podaci mijenjaju tijekom dana, no broj nezaposlenih pokazuje tendenciju rasta. Iz HZZ-a napominju kako su podaci o trenutačnom broju nezaposlenih i broju slobodnih radnih mjesta informativnog karaktera i ovise o dnevnim događanjima koja nisu ravnomjerno raspoređena tijekom mjeseca. Za statističke i analitičke potrebe upućuju na službene statističke podatke koji su rezultat redovitog mjesečnog izvještavanja na temelju utvrđene metodologije. A po tim su podacima krajem studenog u evidenciji HZZ-a bile registrirane 356.864 nezaposlene osobe, što je za 3,6 posto ili za 12.420 osoba više nego u listopadu, dok je na godišnjoj razini, u odnosu na prošlogodišnji studeni, broj nezaposlenih veći za 2,8 posto ili za 9.817 osoba.
ZAGREB - Stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj u 2012. godini iznosila je 20,5 posto, prag rizika od siromaštva za samačko kućanstvo iznosio je 24.122 kune, a za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece 50.656 kuna, konačni su pokazatelji siromaštva u prošloj godini iz Ankete o dohotku stanovništva koje je danas objavio Državni zavod za statistiku.Tako je za četveročlano kućanstvo prag rizika od siromaštva u prošloj godini iznosio 4.221 kunu mjesečno, a samačkom je pak kućanstvu za prelazak praga rizika od siromaštva mjesečno trebalo najmanje 2.010 kuna. Prema podacima Eurostata pak stopa rizika od siromaštva za članice EU-a u prošloj je godini iznosila prosječnih 17 posto. Najnižu stopu rizika od siromaštva ima Češka 9,6 posto, dok, uz Hrvatsku, još četiri zemlje imaju stopu rizika veću od 20 posto - Bugarska 21,2 posto, Španjolska 22,2 posto, Rumunjska 22,6 posto i Grčka 23,1 posto. U Hrvatskoj je u prošloj godini stopa rizika od siromaštva prema najčešćem statusu u aktivnosti bila najveća za nezaposlene osobe i iznosila je 42,9 posto, a slijede ostali neaktivni sa stopom od 31,9 posto te umirovljenici 21,8 posto.
ZAGREB - RWE Energija iduće godine ulazi na hrvatsko tržište plina, najavio je na današnjem susretu s novinarima predsjednik Uprave RWE Energije Zoran Miliša. Izvijestio je da je RWE Energija dobila licencu te da čeka propise koji se još trebaju donijeti te će potom svoju uslugu nuđenja električne energije proširiti i na ponudu plina. Ocjenjuje da je ulaskom alternativnih opskrbljivača električnom energijom prije šest mjeseci u Hrvatskoj nastupila prava liberalizacija tržišta. Od toga su po njegovu mišljenju najviše na dobitku kupci jer su cijene pale, prvi put nakon 20 godina. RWE Energija prema njegovim riječima zauzima 75 posto udjela na tržištu koje su zauzeli alternativni opskrbljivači. Ocjenjuje da je to više nego zadovoljavajuće i iznad plana te ističe da je cilj tvrtke u tri godine zauzeti deset posto ukupnog tržišta električne energije. Smatra da su cijene električne energije sada najmanje što mogu biti te da bi njihovo daljnje smanjenje zapravo bilo damping. Priznaje da opskrbljivači trenutno uživaju "fantastičnu cijenu" po kojoj nabavljaju struju, bez obzira na višestruko dizanje naknade za obnovljive izvore.
ZAGREB - Konzorcij koji čine slovenski Litostroj Power i Končar-Inženjering za energetiku i transport (KET) ugovorio je isporuku elektrostrojarske opreme za hidroelektranu (HE) Brežice u Sloveniji, vrijednu 36,5 milijuna eura, izvijestili su iz Končara. HE Brežice bit će peta hidroelektrana na donjem toku Save s instaliranom snagom od 50,7 MW te planiranom prosječnom godišnjom proizvodnjom od 168 GWh. Za HE Brežice Končar će proizvesti i isporučiti tri generatora pojedinačne snage 21,5 MVA, s pripadajućim sustavima uzbuda i sustavima monitoringa. Ugovor uključuje isporuku, montažu i puštanje u rad, a osim KET-a u njemu će sudjelovati još i društva Končar–Generatori i motori, Končar–Elektronika i informatika te Končar-Institut za elektrotehniku.
ZAGREB - Uz pojačani promet, Crobex indeksi Zagrebačke burze i danas su nastavili blagi uspon, zahvaljujući tome što investitori uljepšavaju svoje portfelje pred kraj godine, a najviše se trguje dionice HT-a, AD Plastika i Luke Ploče. Crobex indeks oko podneva je bio u plusu 0,36 posto, na 1.777 bodova, a Crobex10 0,25 posto, na 993 boda. Redovni promet dionicama iznosio je 7,5 milijuna kuna. Najveći promet ostvaren je do podneva dionicom HT-a, 2,6 milijuna kuna. Cijena joj je u blagom plusu, za 0,16 posto, na 175,4 kune. Po likvidnosti slijedi dionica AD Plastika, s 1,5 milijuna kuna prometa. Cijena joj je porasla 0,3 posto, na 126,4 kune. Milijunski promet ostvaren je i dionicom Luke Ploče, a cijena joj je ojačala 0,11 posto, na 445,5 kuna. Najveće dobitnice među likvidnijim izdanjima dionice su Belja, sa skokom cijene za 5,17 posto na 54,68 kuna, te Dalekovoda, za 5,72 posto, na 34,37 kuna. Istodobno, najveća gubitnica dionica je Lošinjske plovidbe Holdinga s padom cijene od 5,55 posto, na 125 kuna.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB) u odnosu na jučerašnju tečajnicu ojačala prema euru za 0,07 posto. Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,627066 kuna. Na vrijednosti su prema kuni izgubile danas i ostale promatrane inozemne valute. Američki je dolar oslabio 0,04 posto, na 5,539303 kune po srednjem tečaju, a vrijednost švicarskog franka je pala 0,13 posto te srednji tečaj franka iznosi 6,245550 kuna. Srednji tečaj britanske funte od 9,033597 kuna niži je za 0,05 posto.