"Još imamo prostora za kreditno zaduženje ako bi ono išlo u kapitalna ulaganja i otvaranje novih radnih mjesta, no naš je problem što to ide u proračunsku potrošnju. Naš problem je dakle struktura javnog duga", kazao je Kozarić novinarima u Sarajevu komentirajući prijepore oko vanjskog zaduživanja, potaknute najavama predsjedatelja Predsjedništva BiH Željka Komšića da će od Ustavnog suda zatražiti očitovanje o tome je li dosadašnje zaduživanje države kod Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) bilo ustavno i zakonito.
Prema podacima Središnje banke BiH, javni dug BiH trenutačno doseže 35 posto bruto društvenog proizvoda. Gornjom granicom održivosti zaduženja smatra se 60 posto BDP-a.
Ukupan javni dug BiH sredinom ove godine iznosio je nešto više od 5,3 milijardi eura, od čega je 3,6 milijardi bio vanjski dug, a 70 posto su činila zaduženja kod međunarodnih financijskih institucija.
Guverner Kozarić smatra kako je zaduživanje kod MMF-a i dalje najpovoljnija opcija za BiH jer joj nisu dostupna sredstva iz fondova Europske unije, a zaduživanja kod drugih institucija i banaka znače znatno nepovoljnije uvjete.
U Svjetskoj banci (WB) također drže kako zaduživanje BiH kod MMF-a nije problematično.
"Program MMF-a pomaže provedbu reformi i to je za sada jedini raspoloživi izvor sredstava za BiH", izjavio je ranije ovog tjedna ekonomist iz središnjice WB u Washingtonu Simon Davies, koji je boravio u Sarajevu.
Iako se gospodarsko stanje u BiH općenito smatra lošim, redovita polugodišnja analiza WB pokazala je kako i ta zemlja postupno bilježi ograničeni gospodarski rast koji bi do kraja godine mogao dosegnuti 1,8 posto, što je prosjek i ostalih sličnih država u regiji poput Srbije, Crne Gore ili Makedonije.
Predstavljajući tu analizu Davies je novinarima u Sarajevu rekao kako će za nastavak održivog rasta ipak trebati reforme. "Nužne su strukturalne reforme koje će olakšati otvaranje novih radnih mjesta i nova ulaganja", kazao je Davies.
Uspoređujući preliminarne rezultate posljednjeg popisa stanovništva u BiH, provedenog u listopadu, u Svjetskoj su banci došli do podatka da od stotinu osoba koje žive u toj zemlji radi njih tek 22. Kada se analizira stanje unutar strukture radno sposobnog stanovništva dođe se do podatka da je od njih 100 zaposleno tek 45 pa nezaposlenost ostaje gorući problem koji se može riješiti samo jačanjem gospodarstva.
Na tom planu BiH bilježi neslavan rekord ne samo u regiji nego u cijelom svijetu. Zaključci Svjetske banke, sadržani u posljednjoj studiji o uvjetima za počinjanje poslovnih aktivnosti ("Doing bussines"), pokazali su kako je BiH na začelju država u kojima bi valjalo investirati.
"Samo su u 15 država svijeta uvjeti za poslovanje gori nego u BiH", podsjetio je Davies ilustrirajući to činjenicom kako u BiH treba potrošiti čak 37 dana da bi se pokrenuo neki posao dok je, primjerice, u Bugarskoj za to potrebno 18 dana.
Predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Ahmet Egrlić u srijedu je najavio kako će se do kraja siječnja gospodarstvenici u toj zemlji prema vlastima očitovati posebnim dokumentom u kojemu će ukazati na sve ono što smatraju problemom u poslovanju. Istaknuo je kako je jasno da toga ima puno, no najveće zapreke su postojeće podjele unutar zemlje.
"Najveći su nam problem dva tržišta unutar BiH. Danas imamo situaciju u kojoj entiteti bolje surađuju s drugim državama nego međusobno", kazao je Egrlić.
Preostale dvije glavne zapreke poslovanju su korupcija i glomazna administracija koja poduzetnicima samo otežava posao.