RIM - Predsjednik Ivo Josipović izjavio je u srijedu pred vanjskopolitičkim odborom talijanskog Senata, gornjeg doma parlamenta, da odnosi između Italije i Hrvatske kroz povijest nisu uvijek bili lagani, ali da su sada među najboljima u jadransko-sredozemnoj regiji jer su dva naroda "duhovno bliska". "Znamo da nam povijest nije uvijek bila lagana, ali odnosi s Italijom su među najboljima u regiji jer su dva naroda duhovno bliska", rekao je Josipović, podsjetivši na zajedničke vrijednosti kulture Sredozemlja. U svom se govoru osvrnuo i na Hrvatskoj najbliže susjede i kazao da je situacija mnogo bolja nego prije desetak godina te da Hrvatsku s mnogim zemljama vežu manjine, među kojima je i talijanska. Članovi odbora pljeskom su prekinuli Josipovićev govor nakon što je spomenuo da je s njim u izaslanstvu i predstavnik talijanske manjine u Hrvatskom saboru Furio Radin.
KIJEV - Sudionici prosvjeda protiv vlasti u Kijevu, pristaše ulaska Ukrajine u EU, u srijedu su dobili vrijednu potporu trojice bivših ukrajinski predsjednika i zapadnih zemalja, dan uoči sjednice OESS-a u Kijevu koja bi mogla biti napeta. Njemački ministar vanjskih poslova Guido Westerwelle koji je u srijedu navečer doputovao u ukrajinsku prijestolnicu, sastao se s čelnicima oporbe a zatim je otišao na Trg nezavisnosti s kojeg prosvjednici ne odlaze. "Vrata Europske unije i dalje su otvorena. Ukrajina mora biti u Europi i europske ponude i dalje su aktualne", rekao je pred novinarima. Ukrajinski premijer Mikola Azarov je u srijedu ujutro upozorio oporbu da ne nastavlja prosvjede koje je prošlog tjedna potaknula odluka vlasti da prekinu proces približavanja EU-u i okrenu se suradnji s Moskvom. No trojica bivših predsjednika koji su se od 1991. smjenjivali ne predsjedničkoj dužnosti - Leonid Kravčuk, Leonid Kučma i Viktor Juščenko - pružili su u zajedničkom otvorenom pismu važnu potporu prosvjedima izrazivši svoju "solidarnost s mirnim okupljanjem stotina tisuća mladih Ukrajinaca". Pokret "ima neviđenu potporu" u društvu, pišu trojica bivših predsjednika, među kojima je i utjecajni Leonid Kučma, politički tutor sadašnjeg predsjednika Viktora Janukoviča.
KIJEV - Vrata Europske unije ostaju otvorena za Ukrajinu, rekao je u srijedu u Kijevu njemački ministar vanjskih poslova Guido Westerwelle nakon susreta s čelnicima proeuropske oporbe. "Tu smo kao Europljani kod Europljana. Vrata Europske unije ostaju otvorena. Ukrajina mora biti bliska Europi i europski prijedlozi će i dalje važiti", rekao je Westerwelle. On je to izjavio na konferenciji za novinare prije odlaska na Trg neovisnosti gdje više tisuća Ukrajinaca i dalje prosvjeduje protiv odluke predsjednika Viktora Janukoviča o odustajanju od europskih integracija i približavanju Rusiji.
BRUXELLES - Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov osudio je NATO-ov poziv na suzdržanost od nasilja u Ukrajini kao "miješanje u ukrajinske unutarnje poslove", čime se šalje kriva poruka. "Ne znam zašto NATO prihvaća takve deklaracije, koje šalju krivu poruku i stvaraju iskrivljenu sliku realnosti", izjavio je Lavrov koji je sudjelovao na ministarskom sastanku NATO-Rusija u Bruxellesu. Ministri vanjskih poslova 28 zemalja članica NATO-a, koji su u srijedu završili dvodnevni sastanak u Bruxellesu, osudili su uporabu sile protiv mirnih prosvjednika u Ukrajini i pozvali sve strane u toj zemlji da se suzdrže od provokacija i nasilja. Lavrov je kritizirao i približavanje Gruzije NATO-u, koja je jedna od četiri aspirantice za članstvo u Savezu. Dvodnevni sastanak Vijeća NATO-a na razini ministara vanjskih poslova prvi je u nizu sastanaka koji će se održati u sklopu priprema za summit Saveza 4. i 5. rujna sljedeće godine u ljetovalištu Celtic Manor kod Cardiffa u Walesu. Na sastanku je sudjelovala i hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić, koja je izjavila da bi taj summit trebao biti summit proširenja. Ona je rekla da je Crna Gora spremna za članstvo, da je Makedonija također vrlo blizu da bude spremna te da se zauzima za to da se u Bosni i Hercegovini riješi pitanje registracije vojne imovine kako bi ta zemlja ušla u Akcijski plan za članstvo, koji predstavlja pripremu za učlanjenje u Savez.
ZAGREB - Istočno partnerstvo kao proces jačanja suradnje Europske unije i šest istočnoeuropskih zemalja, nekadašnjih članica Sovjetskog Saveza, nastavit će se i nakon prošlotjednog summita u Vilniusu na kojem je Ukrajina u posljednji trenutak odustala od potpisivanja sporazuma s EU-om, smatraju hrvatski stručnjaci. Istočno partnerstvo pokrenuto je u svibnju 2009. i jedan je od najvažnijih instrumenata za promicanje političkih i ekonomskih reformi u šest partnerskih zemalja - Armeniji, Azerbajdžanu, Bjelorusiji, Gruziji, Moldaviji i Ukrajini, istaknuo je predstavnik litavskog veleposlanstva u RH Deividas Stankevičius na političkom skupu o izazovima i perspektivama Istočnog partnerstva nakon summita u Vilniusu, održanom u Kući Europe u organizaciji Predstavništva Europske komisije u RH. Premda je Ukrajina u posljednji trenutak odustala od potpisivanja sporazuma o pridruživanju i slobodnoj trgovini s EU-om, summit je po njegovu mišljenju bio uspješan jer su na njemu parafirani sporazumi o pridruživanju s Gruzijom i Moldavijom, te s Azerbajdžanom o viznom režimu, kao i s Gruzijom o sudjelovanju u mirovnim misijama. Ukrajinska odluka da odgodi potpisivanje sporazuma s EU-om bila je taktičke prirode, potaknuta ekonomskim razlozima, i Ukrajina ne namjerava odustati od svoje strateške proeuropske orijentacije, istaknuo je profesor i bivši veleposlanik u Švedskoj Branko Caratan, napomenuvši da je Europska unija ovaj tjedan odlučila nastaviti pregovore s Ukrajinom.
ZAGREB - Hrvati iz Sjedinjenih Država pozivaju Boba Dylana da sjedne s njima i informira se o povijesnim činjenicama, kaže se u priopćenju što ga je u srijedu izdala kulturna zaklada Nacionalne federacije američkih Hrvata (NFCA). Predstavnici NFCA na svojoj internetskoj stranici NFCACF.org pišu kako su "veoma razočarani Dylanovom usporedbom Hrvata s nacistima i Ku Klux Klanom", kaže se u priopćenju. "Pozivamo Dylana da sjedne s Hrvatima i bolje se upozna s poviješću, da nauči činjenice", kažu američki Hrvati koji osuđuju Dylanovu izjavu i "zahtijevaju ispriku", kaže se u priopćenju NFCA. Glasoviti američki glazbenik Dylan u spornom intervjuu Rolling Stoneu u kojem je govorio o svojem sudjelovanju u pokretu za crnačka prava, rekao je da crnci mogu "osjetiti" rasiste, "baš kao Židovi naciste, a Srbi Hrvate".
LJUBLJANA - Kriza u Sloveniji će eskalirati, a tvrdnje vlade da se stanje popravlja je širenje iluzija, ustvrdio je predsjednik najjače oporbene Slovenske demokratske stranke (SDS) i bivši premijer Janez Janša u srijedu u razgovoru za portal "Časnik". Čekaju nas mjeseci u kojima će realan osjećaj krize, koji je sada zbog brzog tempa zaduživanja potisnut u pozadinu, izlaziti na površinu. Kriza će se osjećati na uplatnicama, povećanju broja nezaposlenih, a nadam se i u većoj građanskoj hrabrosti - onakvoj kakvu su zadnjeg tjedna pokazivali Ukrajinci", rekao je Janša. Dodao je da bi se tako ubrzale "neophodne promjene" jer sadašnja vlada dopadljivom retorikom uljepšava pravo stanje stvari, a u državi još uvijek vladaju medijski i "politički monopoli" stvarajući iluziju nekakvog "demokratskog socijalizma", dok iz pozadine, tvrdi Janša, vlast drže pripadnici nekadašnjeg režima.
SARAJEVO - Katolički školski centar u Banjoj Luci posluje uz velike financijske poteškoće i ukoliko se uskoro ne riješi taj problem gimnazija koja djeluje u njegovu sastavu mogla bi idućih mjeseci biti zatvorena, upozorio je u srijedu banjolučki biskup Franjo Komarica. On je od ministra prosvjete Republike Srpske Gorana Mutabdžije zatražio rješavanje statusa KŠC-a jer ta školska ustanova nema osiguranu potporu ni iz entitetskog niti iz gradskog proračuna za razliku od ostalih trinaest katoličkih školskih centara koji djeluju na području Federacije BiH i izravno se financiraju iz županijskih proračuna. Biskup Komarica je u izjavi novinarima ocijenio kako je rješavanje statusa KŠC-a u Banjoj Luci isključivo stvar političke volje jer je jasno da se u entitetskom proračunu može naći novaca za financiranje njegova rada.
RIM - Talijanski izborni zakon, oštro kritiziran u zemlji, Ustavni sud je u srijedu djelomice ocijenio neustavnim. Potonji se očitovao protiv pobjedničkog bonusa na izborima koji stranci s najvećim brojem glasova daje 55 posto zastupničkih mjesta u donjem domu bez obzira na udio osvojenih glasova. Usto je zabranio "blokirane liste" koje su birače prisiljavale da glasuju za cijelu listu, bez mogućnosti da dadnu prednost jednom kandidatu. Sadašnji izborni zakon donesen je 2005. i odmah je bio izložen kritici. Čak ga je i njegov autor nazvao "porcheria" (svinjarija) a danas ga talijanski komentatori i stručnjaci ne zovu drukčije nego "Porcellum".
DAMASK - Damask je u srijedu potpisao s Teheranom, glavnim saveznikom u regiji, četiri ugovora na polju električne energije vrijedna više od 16 milijuna dolara, javila je službena agencija Sana. Po tim ugovorima potpisanim u Damasku, dvije iranske kompanije (Sunir i Mabna) izvozit će "opremu za projekte u sektoru proizvodnje i distribucije električne energije u vrijednosti 2,5 milijarda sirijskih funta", ili više od 16 milijuna dolara, dodaje agencija. Iran je u svibnju odobrio Siriji dva zajma vrijedna 4 milijarde dolara a u srpnju još jedan od 3,6 milijarda.
LUXEMBOURG - Prvi otvoreno homoseksualni premijer Luksemburga Xaviel Bettel položio je u srijedu prisegu i utro put uvođenju društvenih reforma poput istospolnoga braka. Bellet je na premijerskoj dužnosti zamijenio Jean-Claudea Junckera koji je do srijede bio predsjednik vlade s najduljim stažem u Europskoj uniji, 19 godina. Tu titulu sad je preuzeo estonski premijer Andrus Ansip koji je na vlasti od travnja 2005. Očekuje se da Bettel uvede promjene poput zamjene vjerskog odgoja u školama općenitijom nastavom etike.
PARIZ - Francuski zastupnici u srijedu su usvojili prijedlog zakona borbe protiv prostitucije u Francuskoj, koji uključuje i kažnjavanje klijenata prostitutki. Tekst je usvojen s 268 glasova za, prema 138 protiv i 79 suzdržanih. Njime se kažnjava kupovina seksualnih usluga globom od 1.500 eura. Prije stupanja na snagu treba ga potvrditi senat, gornji dom parlamenta koji bi ga trebao razmotriti do kraja lipnja sljedeće godine. Tekst se inspirira primjerom Švedske gdje je kažnjavanje klijenta od 1999. u deset godina za polovicu smanjilo uličnu prostituciju.
TRIPOLI - Libijska nacionalna skupština glasanjem je u srijedu odlučila da šerijatski zakon bude temelj sveg zakonodavstva što bi moglo utjecati na financijsko, kazneno i bankovno zakonodavstvo. I dvije godine nakon ustanka kojim je uz pomoć NATO-a svrgnut čelnik Moamer Gadafi, Lidija je u kaotičnoj tranziciji, nema novi ustav, a privremena skupština ne funkcionira zbog natezanja islamističke stranke i njezinih političkih protivnika. Kao i u Tunisu i u Egiptu u kojima su u tzv. Arapskome proljeću svrgnuti autokratski vođe, i u Libiji traje žestoka debata o ulozi islama u novoj demokraciji, a jačaju žestoki islamisti koji pod Gadafijem dugo nisu imali utjecaja. Još nije jasno na što se sve nova odluka Općeg nacionalnog kongresa odnosi, ali posebni odbor razmotrit će sve postojeće zakone i provjeriti jesu li u skladu s islamskim zakonom.
NOVO-OGARJOVO - Ruski predsjednik Vladimir Putin mogao bi krajem godine pomilovati bivšeg naftnog tajkuna Mihaila Hodorkovskog i dvije članice punk benda Pussy Riot, izjavio je u srijedu jedan savjetnik za ljudska prava u Kremlju. Putin je u rujnu zatražio od svoga savjeta za ljudska prava da mu podastre prijedloge za amnestiju u povodu 20. obljetnice ruskog postsovjetskog ustava iz prosinca 1993. Nakon što se susreo s Putinom, čelnik savjeta Mihail Fedotov izjavio je novinarima kako vjeruje da će Hodorkovski i dvije članice Pussy Riota, Nadežda Tolokonjikova i Maria Aljokina biti obuhvaćeni amnestijom. "Mislim da će to biti tako", rekao je Fedotov novinarima, dodajući kako je riječ o "nenasilnim kaznenim djelima".
SAN SEBASTIAN - Baskijska organizacija ETA, koju mnoge zemlje smatraju terorističkom, pozvala je svoje pristaše da slijede primjer katalonskog pokreta za neovisnost. Kako bi Baskija ostvarila političku neovisnost, "najviši prioritet" odmah mora postati isticanje "prava na samoodređenje" naroda po uzoru na Kataloniju, proizlazi iz jedne interne okružnice ETA-e koju je španjolska policija prije dva tjedna pronašla kod jednog zatvorenika, pripadnika te organizacije. Katalonska regionalna vlada Artura Masa već godinama se u okviru kampanja u zemlji i inozemstvu zalaže za pravo Katalonaca da iduće godine održe referendum o neovisnosti poput onoga u Škotskoj.