ZAGREB - Vlada je danas dala suglasnost za sklapanje Izravnog sporazuma u odnosu na Ugovor o koncesiji za izgradnju i upravljanje Zračnom lukom Zagreb te na izmjene broj 2 toga ugovora, kojima se utvrđuje pravo koncesionara na privremeno neuplaćivanje koncesijske naknade, ako nastupe okolnosti na koje nije mogao utjecati. Po riječima resornog ministra Siniše Hajdaš Dončića, najznačajnije izmjene odnose se na uvođenje i definiranje novih rizika, koje se tiču promjene u zakonodavstvu koje utječu na povećanje troškova građenja i upravljanja, višu silu, smanjenje broja letova ili stečaj Croatia Airlinesa dok je u većinskom državnom vlasništvu. U tim se slučajevima privremeno odgađa plaćanja koncesijske naknade, najduže tri godine, pri čemu se koncesionaru zaračunava kamata od četiri posto. Ovo je najbolji ugovor koji Hrvatska do sada potpisala, jer nema rizika prometa, ne postoji koleteral ili opterećenje nad hipotekom, ustvrdio je Hajdaš Dončić. "Terminal se gradi, on je u Hrvatskoj, hrvatsko je vlasništvo, prometovat će avioni i putnici, a ako promet ne bude dovoljno velik, najgore što se može dogoditi je da koncesionar neko vrijeme ne uplaćuje koncesijsku naknadu", kazao je premijer Zoran Milanović. Čak i u najgorem slučaju, da koncesionar propadne, zgrada ostaje nama, a tvrtka Zagrebačka zračna luka odmah preuzima zgradu, radnike i svu opremu, jer nema založnog prava na pokretninama i nekretninama, kazao je ministar poručujući i kako su zaštićeni sva prava zaposlenika ZLZ-a.
ZAGREB - Vlada je danas u Sabor uputila prijedloge izmjena zakona o cestama i zakona o željeznici kojima predlaže drugačiju raspodjelu novca od trošarina za pogonska goriva pri čemu bi se smanjio iznos za Hrvatske autoceste, a povećao iznos za Hrvatske ceste te u raspodjelu uključila i HŽ Infrastruktura. Prema sadašnjem zakonskom rješenju, Hrvatskim autocestama (HAC) i Hrvatskim cestama (HC) pripada po 60 lipa po litri naplaćene trošarine za pogonska goriva, dok se sada predlaže da se iznos za HAC smanji na 20 lipa, za HŽ Infrastrukturu bi također išlo 20 lipa, a iznos za HC bi se povećao na 80 lipa. Tako bi se godišnji iznos koji HC dobiva iz trošarina na gorivo povećao na 1,8 milijardi kuna, dok bi HAC i HŽ Infrastruktura dobivali po 460 milijuna kuna. To će, kaže ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić, omogućiti zamašnjak u financiranju obnove cestovne i željezničke infrastrukture u Hrvatskoj.
ZAGREB - Izmjenama Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi se želi ubrzati postupke predstečajne nagodbe i omogućiti da se što više postupaka okonča uspješno, istaknuo je ministar financija Slavko Linić na današnjoj sjednici Vlade s koje je Saboru upućen prijedlog izmjena zakona o predstečajnoj nagodbi. Izmjenama koje predlaže Vlada se precizira da, u slučaju da je postupak predstečajne nagodbe obustavljen, prijedlog za pokretanje stečajnog postupka podnosi Fina. U Vladinu prijedlogu rok za dostavu izmijenjenog plana financijskog restrukturiranja skraćuju se s 30 na 15 dana, uz omogućavanje dužniku da, ako plan nije izglasan, još dva puta ponudi izmijenjeni plan financijskog restrukturiranja. Vlada uz ostalo predlaže i da u postupku sklapanja nagodbe pred trgovačkim sudom državu zastupa državno odvjetništvo. "Zakon je dao doprinos u popravljanju stanja hrvatskog gospodarstva, a česte izmjene na koje upozoravaju pravnici, u cilju su ubrzanja postupka", istaknuo je ministar Linić. Izvijestio je kako je od stupanja na snagu zakona 5.167 tvrtki uputilo zahtjev za otvaranje predstečajne nagodbe, s ukupnim obvezama od 48,9 milijardi kuna. Od stupanja na snagu zakona, 1. listopada 2012. godine, insolventnost u Hrvatskoj smanjena je za 9,8 milijardi kuna.
ZAGREB - Sindikalne središnjice povlače se iz pregovora o izmjenama Zakona o radu (ZOR) i Gospodarskog socijalnog vijeća (GSV), te traže ostavku ministra rada i mirovinskog sustava Miranda Mrsića zbog jednostrano nametnutih rješenja u novom ZOR-u, objavili su danas njihovi čelnici s konferencije za novinare održane ispred Banskih dvora. Najavili su prosvjedni skup na Markovu trgu u četvrtak, 5. prosinca, kada se očekuje da će Vlada sa sjednice uputiti u Hrvatski sabor izmjene ZOR-a. Poručili su da će na nasilje vladajućih odgovoriti koristeći sve zakonske mogućnosti, a nije isključena ni organizacija generalnog štrajka.
ZAGREB/BRUXELLES - Gospodarska klima u Hrvatskoj osjetno je pogoršana u studenom, odudarajući od općeg trenda blagog poboljšanja u Europskoj uniji i eurozoni, pokazalo je danas izvješće Europske komisije. U Hrvatskoj je tako indeks ekonomske klime (ESI) u studenom pao za 14,1 bod u odnosu na prošli mjesec i iznosio je 96,7 bodova. Najveće je pogoršanje zabilježeno u uslužnom i industrijskom sektoru, gdje su odgovarajući indeksi oslabili za 20,1 odnosno 12,1 bod. Ostali sektori također bilježe pogoršanje, iako osjetno blaže. U 17-članoj eurozoni indeks gospodarske klime porastao je 0,8 bodova, na 98,5 bodova. U 28-članoj EU uvećan je za 0,4 boda, na 102,1 bod.
ZAGREB - Prosječna zagrebačka neto plaća za rujan iznosila je 6.314 kuna, što je 50 kuna ili nominalno 0,8 posto manje nego li je bio prosjek za kolovoz, podaci su Odjela za statistiku Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada. Na godišnjoj razini zagrebačka je neto plaća za ovogodišnji rujan bila veća 56 kuna, ili 0,9 posto nego li za rujan prošle godine. Zagrebačka statistika prosječnu neto plaću veću od deset tisuća kuna za rujan ove godine registrira u dvije djelatnosti - upravljačkim djelatnostima; savjetovanju u vezi s upravljanjem u iznosu od 11.427 kuna te u promidžbi (reklama i propaganda) i istraživanju tržišta od 10.467 kuna. Nasuprot tomu nekoliko je djelatnosti iz prerađivačke industrije i administrativnih i pomoćnih uslužnih djelatnosti u kojima je neto za rujan bio tek nešto veći do tri tisuće kuna - zaštitnim i istražnim djelatnostima 3.043 kune, uslugama u vezi s upravljanjem i održavanjem zgrada te djelatnosti uređenja i održavanja krajolika 3.181 kunu, proizvodnji odjeće 3.209 kuna.
ZAGREB - Na Zagrebačkoj burzi danas se oprezno trguje dok investitori očekuju sutrašnju objavu ključnih makroekonomskih pokazatelja, pri čemu su Crobexi oslabili, a najveća gubitnica je dionica Diokija. Crobex indeks bio je oko podneva u minusu 0,43 posto, na 1.760 bodova, a Crobex10 0,34 posto, na 988 bodova. Redovni promet dionicama dosegnuo je 3,35 milijuna kuna, što je otprilike isto kao i jučer u ovo doba. Dionicom Zagrebačke banke ostvareno je do podneva 1,5 milijuna kuna prometa, a cijena joj je pala 3,88 posto, na 25,3 kune. Najveća gubitnica je dionica Diokija - cijena joj je potonula 56,45 posto, na 5,13 kuna, uz promet od 377.000 kuna. Tom dionicom danas je ponovno počelo trgovanje, nakon što je bilo obustavljeno jučer poslijepodne slijedom obavijesti da je zagrebački Trgovački sud donio rješenje o otvaranju stečaja nad Diokijem. Najveća dobitnica među likvidnijim izdanjima dionica je Varteksa, čija je cijena skočila 6,6 posto, na 20,90 kuna. Dionicom HT-a do podneva je ostvareno 376.000 kuna prometa, a cijena joj je pala 1,07 posto, na 170,56 kuna.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB), u odnosu na jučerašnju, oslabila prema euru i većini inozemnih valuta, a ojačala je samo u odnosu na švicarski franak. Kuna je prema euru oslabila za 0,02 posto i srednji tečaj eura na današnjoj tečajnoj listi središnje banke, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,642601 kunu. Tečaj pak švicarskog franka snižen je za 0,03 posto te je srednji tečaj franka 6,207945 kuna. Prema američkom dolaru je kuna oslabila za 0,08 posto i srednji tečaj dolara iznosi 5,623281 kunu. Najvećih 0,37 posto povećan je tečaj britanske funte, na 9,189132 kune po srednjem tečaju HNB-a.