"Bojim se da možemo biti i dalje objekti nasrtaja na naša vlastita uvjerenja i na ono za što smo se izborili", izjavio je u utorak hrvatski publicist i politički analitičar iz Subotice Tomislav Žigmanov, komentirajući za hrvatske medije istup srbijanskog predsjednika na skupu koji je u ponedjeljak organiziralo Bunjevačko nacionalno vijeće.
Nastup i stajalište predsjednika Nikolića o identitetskim prijeporima između bunjevačkih Hrvata i Bunjevaca, ne-Hrvata "prešao je granicu pristojnosti", naveo je Žigmanov i dodao kako je to još jednom potvrdilo da država Srbija ima više nego problematičan upliv u to osjetljivo pitanje.
Ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, jedne od dviju profesionalnih institucija hrvatske manjine u Srbiji, jedini je za sada od predstavnika Hrvata u Vojvodini htio komentirati istup srbijanskog predsjednika na svečanosti bunjevačke zajednice kojom se slavila obljetnica donošenja odluke o prisajedinjenju Bačke, Banata i Baranje Kraljevini Srbiji, koja je usvojena 25. studenog 1918.
Srbijanski predsjednik Tomislav Nikolić, gostujući u ponedjeljak navečer na proslavi obljetnice pridruživanja Vojvodine Srbiji rekao je da Srbija prepoznaje Bunjevce kao autohtoni južnoslavenski narod.
"Niste ni Srbi, ni Hrvati, već autentična slavenska narodnost koja ima sve atribute posebnosti i jedinstvenosti, svoj kulturni identitet, folklor, povijesno naslijeđe", naveo je Nikolić govoreći na svečanosti u Gradskoj kući u Subotici.
Žigmanov kaže da oko dvije trećine Bunjevaca u Vojvodini, odnosno Bačkoj, ne dvoji oko svoje pripadnosti hrvatskom narodu, dok jedna trećina njih niječe da imaju hrvatske korijene.
Zbog tako otvorenoga svrstavanja predsjednika Srbije uz Bunjevce, ne-Hrvate, Žigmanov je pozvao hrvatski državni vrh da reagira "jer je ovo izravan nasrtaj na pripadnike hrvatskoga naroda od strane nositelja najviše političke moći u Srbiji".
"U znanosti nije dvojbeno, kada je u pitanju etnogeneza Bunjevaca, da oni jesu pripadnici hrvatskoga naroda. To se priznaje u svim državama osim u Srbiji", zaključio je on.
Srbijanski predsjednik prethodno je u Subotici boravio sredinom listopada kada je s hrvatskim predsjednikom Ivom Josipovićem posjetio hrvatsku manjinsku zajednicu i njihove čelnike. Vodstvo hrvatske manjine tada se požalilo da se u Srbiji i dalje nastoji bunjevačke Hrvate umjetno podijeliti na Bunjevce i Hrvate.
Zajednici Bunjevaca ne-Hrvata pripada oko 16.500 građana Srbije, koji žive uglavnom na sjeveru Bačke. Njihove interese pred državnim tijelima i u javnosti zastupa Bunjevačko nacionalno vijeće (BNV), čiji rad financira država i Pokrajina Vojvodina.
Ovo se zastupničko tijelo bori da u službenu uporabu i u obrazovanje uvede ikavicu, koju prisvajaju kao svoj materinski jezik, te ga pokušavaju standardizirati uz pomoć Srpske akademije znanosti i umjetnosti. Za svoj projekt izgradnje "samosvojnoga, autohtonog naroda" imaju potporu velikog broja srbijanskih stranaka i državnih institucija.
Njihovi najglasniji politički zastupnici su Srpska napredna stranka i Demokratska stranka Srbije, no najveću su potporu imali tijekom devedesetih kada ih je podupirao režim Slobodana Miloševića i Srpska radikalna stranka.
Imaju nekoliko stranaka čiji su predstavnici, zahvaljujući blagonaklonosti srbijanskih stranka, dobili važne dužnosti u subotičkoj lokalnoj samoupravi i Skupštini Vojvodine.
Vodstvo hrvatske manjine u Vojvodini godinama upozorava da pojedina državna tijela Srbije kroz potporu BNV-u i njihovim programima potiču umjetnu podjelu bunjevačkih Hrvata na Bunjevce i Hrvate, proglašavajući bunjevačku ikavicu govorom, odnosno jezikom Bunjevaca, ne-Hrvata.
Podjela među Bunjevcima na one koji se izjašnjavaju kao Hrvati i one koji niječu hrvatske korijene prisutna je na ovim prostorima još od početka 20. stoljeća. Postoji niz znanstvenih studija koje govore o hrvatskom podrijetlu bunjevačkih Hrvata, među kojima je i ona akademika Ante Sekulića, koji je napisao knjigu "Bački Hrvati" u kojoj opisuje običaje, kulturu i tradiciju bunjevačkih Hrvata.