"Niste ni Srbi, ni Hrvati, već autentična slavenska narodnost koja ima sve atribute posebnosti i jedinstvenosti, svoj kulturni identitet, folklor, povijesno nasljeđe", naveo je Nikolić gostima svečanosti u Gradskoj kući u Subotici, objavili su agencija Tanjug i Radio televizija Vojvodine.
On je istaknuo da Bunjevci stoljećima žive na ovim prostorima i da je njihovo pravo da čuvaju svoju posebnost i da uvijek ponosno ističu da su Bunjevci iz Srbije.
Nikolić je poručio ovoj zajednici da se "podrazumijeva da je Dekret iz 1945. godine, kada su bili natjerani da se izjašnjavaju kao Hrvati, nevažeći, ali da im je vraćeno pravo da se slobodno i ponosno izjašnjavaju kao Bunjevci".
Nikolić je rekao da je i on osobno primijetio da Srbija može i želi napraviti mnogo više za očuvanje bunjevačke autohtonosti, istaknuvši da je odavno trebalo obaviti standardizaciju bunjevačkog ikavskog dijalekta i da je trebalo učiniti više na otvaranju odjela u školama na ikavici kao svakodnevnom govoru Bunjevaca.
"To je posao države koji nam mora biti prioritetan u odnosu na bunjevačku nacionalnu manjinu, koja je bila među onima koje su prije 95 godina presudno pridonijele da se Vojvodina priključi kraljevini Srbiji", rekao je Nikolić.
Proslavu obljetnice Velike narodne skupštine na kojoj je donijeta odluka o priključenju Vojvodine Srbiji organiziralo je Bunjevačko nacionalno vijeće.
Ovo tijelo zastupa zajednicu od oko 16.500 Bunjevaca u Srbiji koji niječu hrvatsku pripadnost, ističući kako su autohtona etnička skupina u Srbiji koja ima svoj jezik, kulturu i tradiciju.
Ostala, većina Bunjevaca u Bačkoj, kojoj pripada i vodstvo vojvođanskih Hrvata, deklariraju se kao Hrvati bunjevačkoga roda, odnosno kao bunjevački Hrvati ili Hrvati-Bunjevci.
Vodstvo hrvatske manjine u Vojvodini godinama upozorava da pojedina državna tijela Srbije potiču umjetnu podjelu bunjevačkih Hrvata na Bunjevce i Hrvate, proglašavajući bunjevačku ikavicu govorom, odnosno jezikom Bunjevaca, ne-Hrvata.