ZAGREB - Hrvatski sabor današnje zasjedanje nastavlja raspravom o prijedlogu Zakona o mirovinskom osiguranju, kojim se mirovinski sustav nastoji učiniti dugotrajno održivim, a umirovljenicima osigurati primjereniju zaštita od rizika siromaštva, pri čemu se od 2031. predlaže povećanje životne dobi za umirovljenje. Prema prijedlogu, u razdoblju od 2014. do 2030. godine zadržali bi se isti uvjeti starosne dobi za stjecanje starosne i prijevremene starosne mirovine za žene koji su propisani važećim zakonom. Za muškarce bi sve do 2030. godine ostali sadašnji uvjeti starosne dobi od 65 godina života, a od 1. siječnja 2031. godine nadalje postupno bi se povećavala starosna dob za stjecanje prava na prijevremenu starosnu i starosnu mirovinu po tri mjeseca svake godine, zaključno do 2037. Slijedom toga bi se, počevši od 1. siječnja 2038. godine, pravo na starosnu mirovinu stjecalo sa 67 godina života i 15 godina mirovinskog staža, a pravo na prijevremenu starosnu mirovinu sa 62 godine života i 35 godina mirovinskog staža. Za osiguranike koji imaju 60 godina života i 41 godinu radnog staža, Vlada predlaže odlazak u punu starosnu mirovinu bez penalizacije. Također se uvodi institut pune starosne mirovine, sa 65 godina života i 35 godina mirovinskog staža, uz prijelazne odredbe za žene.
ZAGREB - Prijedlogom Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći, koji je u sinoćnjoj kratkoj raspravi dobio potporu saborskih klubova, pojednostavljuje se postupak odobravanja takve pomoći širem krugu korisnika. „Svrha sustava besplatne pravne pomoći je da se za ekonomski ugrožene građane osigura pristup pravdi u cilju jednakosti pred zakonom“, poručila je zamjenica ministra pravosuđa Sandra Artuković Kunšt. Slabosti postojećeg zakona koje se nastoje ispraviti odnose se, kako je pojasnila, na složenosti postupka dobivanja besplatne pravne pomoći, te ograničenje opsega pravnih problema u kojima se pravna pomoć može odobriti. Prestrogi su, kazala je, i imovinski kriteriji te ne postoji odgovarajući sustava financiranja. Zakonska novina je omogućavanje pružanja primarne pravne pomoći u svakoj pravnoj sferi uz ispunjavanje određenih uvjeta. Besplatnu pravnu pomoć imat će i svako dijete koje nema hrvatsko državljanstvo ali je zatečeno na području Republike Hrvatske bez pratnje. Za razliku od prvog čitanja, konačnim prijedlogom zakona predlaže se rješenje prema kojem se pravna pomoć ne odobrava u postupcima sporazumnog razvoda braka u kojima nema djece, te se uređuje sudjelovanje vještaka i tumača u besplatnoj pravnoj pomoći.
ZAGREB - U Gliptoteci Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) sinoć je otvorena izložba dizajna Neila Poultona, francuskog dizajnera škotskoga podrijetla, u sklopu manifestacije Dani otvorenih vrata HAZU-a. Poultonu je ovo prva retrospektivna izložba, a dogovorena je 2011. godine kada se prvi puta Hrvatskoj predstavio na izložbi "Francuski produkt dizajn". Recepcija njegova gostovanja tada u Gliptoteci potakla je na organizaciju večerašnje samostalne izložbe koja daje cjelovit uvid u njegovo sudjelovanje. Povjesničarka umjetnosti, autorica predgovora u katalogu izložbe, Jasna Galjer istaknula je kako su na izložbi predstavljene sve faze dizajnerskoga procesa od skica, modela, prototipova i proizvodnje kompomenti - do proizvoda koji dokumentiraju integrirani pristup dizajnu ovog autora koji se do sada s iznimnim uspjehom realizirao u različitim područjima produkt dizajna. Njegov dizajn odlikuje jasnoća konstruktivnih načela oblikovanja, umjesto skulpturalno koncipirane forme, odustajanje od poigravanja spektakularnim efektima i dopadljivošću kojima dizajneri često prikrivaju isprazni merkantilizam. Otvarajući izložbu francuska veleposlanica u Zagrebu Michael Boocz je izrazila zadovoljstvo što se istaknuti francuski dizajner prvom retrospektivom u svom opusu predstavlja u Zagrebu.
VELIKA GORICA - U selu Ruča kod Velike Gorice snimaju se zadnje scene HRT-ovog ratnog spektakla „Broj 55“, o Domovinskom ratu inspiriranog istinitim događajima, izvijestili su iz HRT-a. „Broj 55“ priča je o skupini hrvatskih branitelja, pripadnika "A" satnije ZNG-a koji u rujnu 1991. oklopnim transporterom kreću u izviđanje u okolici Pakraca. Ulaze u selo Kusonje gdje branitelji upadaju u zasjedu i nađu se pod napadom pobunjenih Srba. Oklopni transporter je pogođen i hrvatski vojnici pod neprijateljskom paljbom sklanjaju se u najbližu kuću, koja nosi broj 55. Selo Kusonje za potrebe snimanja filma glumi selo Ruča, koje vjerno dočarava autentično okruženje iz zapadne Slavonije u jesen 1991. godine. Redatelj toga "prvog pravog ratnog filma o Domovinskom rat" je Kristijan Milić. U filmu glume Goran Bogdan, Marko Cindrić, Alan Katić, Darko Milas, Jan Kerekeš. Slaven Knezović, Asim Ugljen, Marko Jelić, Samir Vujčić. Urednik filma je Branko Schmidt, scenograf je Damir Gabelica, scenarist Ivan Pavličić, a izvršni producent Stanko Babić. Film se snima u organizaciji produkcijske kuće Telefilm za HRT, a za prikazivanje će biti spreman na ljeto iduće godine. Namjera je HRT-a snimiti filmove o najvažnijim bitkama Domovinskog rata, do sada je otkupljeno šest scenarija, a ovo je prvi u nizu.