ZAGREB - Iduća će godina biti test za hrvatsku Vladu, jer će njena efikasnost u provedbi najavljenih reformskih mjera za smanjenje deficita i javnog duga značiti veće povjerenje Europske komisije prilikom odlučivanja o smjeru preporuka iz procedure prekomjernog deficita, rekao je danas ministar financija Slavko Linić na konferenciji za novinare nakon sjednice Vlade, na kojoj je predstavljen prijedlog državnog proračuna za 2014. godinu. Njime su predviđeni ukupni prihodi u iznosu od 113,1 milijarde kuna, rashodi su planirani na razini od 130,5 milijardi kuna, što znači da se očekuje deficit državnog proračuna od 17,5 milijardi kuna ili 5 posto BDP-a. Linić je istaknuo kako je za trajno uravnoteženje proračuna ključan trajan gospodarski rast, koji bi kompenzirao trošak nužnih strukturnih reformi. BDP bi prema Vladinim projekcijama iduće godine trebao rasti za 1,3 posto, a Linić je najveći doprinos rastu 'najavio' od investicija. Planirani prihodi za 2014. rastu prema 2013. za oko 3 milijarde kuna, uslijed očekivanog rasta BDP-a, ali i povećanja međustope PDV-a s 10 na 13 posto, viših trošarina na duhan, očekivanih učinaka fiskalizacije, jače naplate dugova, ali i povlačenja dobiti iz državnih poduzeća. Na rashodnoj strani proračuna najveće povećanje čine uplate u proračun Europske unije, rashodi vezani uz sufinanciranje projekata iz EU fondova te kamate na otplatu duga, što ukupno iznosi gotovo 6 milijardi kuna. No, prijedlogom proračuna u 2014. predviđa se rast rashoda za 3,7 milijardi kuna, što znači da će planirane mjere za smanjenje deficita u idućoj godini omogućiti 2,2 do 2,3 milijarde kuna ušteda, istaknuo je Linić.
ZAGREB - Analitičari Hrvatske narodne banke u najnovijoj Informaciji o gospodarskim kretanjima upozoravaju kako dostupni mjesečni pokazatelji za treće ovogodišnje tromjesečje upućuju na stagnaciju realne gospodarske aktivnosti nakon pozitivnih signala ostvarenih tijekom drugog kvartala, a procjenjuju kako ni tijekom četvrtog tromjesečja vjerojatno neće biti zabilježen značajniji oporavak gospodarske aktivnosti. Napominju kako bi na realni BDP u trećem tromjesečju mogao pozitivno djelovati jedino izvoz usluga, dok bi izvoz robe i domaća potražnja mogli iskazati pad. Tijekom trećeg tromjesečja zabilježena su nepovoljna kretanja u građevini i industriji, dok je trgovina stagnirala u usporedbi s prethodnim tromjesečjem. Na tržištu rada ponovno su se javila nepovoljna kretanja, pa se broj zaposlenih smanjio, a stopa nezaposlenosti povećala, dok nominalne plaće nastavljaju stagnirati. Administrativna stopa nezaposlenosti u rujnu je porasla na 19,9 posto s 19,5 posto u kolovozu, navode iz središnje banke. Inflatorni su pritisci ostali prigušeni - godišnja stopa rasta potrošačkih cijena usporila je u rujnu na 1,1 posto s 1,9 posto u kolovozu.
ZAGREB - Ministar financija Slavko Linić istaknuo je na današnjoj sjednici Vlade da je sutra zadnji dan da se u Hrvatskom saboru izglasaju izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju, bez obzira da li će se s bankama postići dogovor oko najvažnijeg amandmana, vezanog uz kamatne stope na stambene kredite vezane uz švicarski franak. Vlada je u saborsku proceduru danas poslala dva 'tehnička' amandmana, a iako se očekivalo, na dnevnom redu Vlade danas se nije našao amandman koji se odnosi na umanjenje kamatne stope na stambene kredite uz valutnu klauzulu u švicarskim francima tijekom trajanja razdoblja privremeno izmijenjenih okolnosti, odnosno aprecijacije švicarske valute za više od 20 posto. Taj je problem trebao biti riješen smanjenjem početne kamatne stope na te kredite za 30 posto, pri čemu bi Hrvatska narodna banka temeljem podataka, koje sakupi od banaka, izračunala prosječnu kamatnu stopu koja bi se tako umanjila. Dogovor s bankama nije postignut, kazao je danas Linić, pokušat će ga postići HNB, jer Ministarstvo financija više nema povjerenja u banke, jer su one Ministarstvu dostavljale podatke o kamatama iz brošura, a ne iz stvarnih ugovora. Ako se HNB dogovori s bankama pokušat ćemo se dogovoriti oko toga, dodao je, ali i naglasio da je sutra zadnji dan da se izmjene ZPK-a izglasaju.
ZAGREB - Hrvatska Vlada smatra da mađarski MOL treba što prije nedvosmisleno iskazati ima li bezuvjetnu namjeru prodaje dionica koje drži u Ini te je u današnjem priopćenju pozvala MOL da svoju odluku priopći u razumnom roku, bez odgađanja. "Vlada pozdravlja odluku MOL-a kojom ovlašćuje Odbor izvršnih direktora za postizanje dogovora s Vladom RH koji bi vodio stvaranju vrijednosti provedbom razvojne strategije Ine", navode iz Vlade koja je razmotrila priopćenje MOL-a od 8. studenog. Vlada naglašava kako je u dobroj vjeri započela pregovore s MOL-om, kao najvećim dioničarem u Ini, upravo s namjerom razvoja Ine kao trgovačkog društva od strateškog interesa za Hrvatsku. "No, s obzirom da je Uprava MOL-a istodobno ovlastila Odbor izvršnih direktora da započnu s pripremama za prodaju MOL-ovog udjela u Ini, Vlada Republike Hrvatske smatra da je za dobrobit Ine prijeko potrebno da MOL što prije nedvosmisleno iskaže ima li bezuvjetnu namjeru prodaje dionica koje drži u Ini", ističu iz Vlade. Uz napomenu kako Vlada RH ne osporava pravo MOL-u da odlučuje o raspolaganju dionicama koje ima, iz Vlade naglašavaju kako je "jasno stajalište MOL-a kao dioničara Ine o tome pitanju bitno kako bi Vlada sa svoje strane mogla poduzeti odgovarajuće korake u skladu s primjenjivim propisima". "Cilj Vlade je zaštita interesa Hrvatske kao dioničara Ine i očuvanje vrijednosti društva u cjelini, kao i svoga ulaganja", kaže se u priopćenju.
ZAGREB - Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) ocijenila je kako u predloženom proračunu za 2014. i projekcijama za 2015. i 2016. nema jasnih mjera za gospodarski oporavak i rast te kako se u najboljem slučaju s ovakvim proračunskim projekcijama može očekivati gospodarska stagnacija. "HUP u predloženom proračunu za 2014. godinu s projekcijama za 2015. i 2016. godinu ne vidi jasan i definiran plan mjera za gospodarski oporavak i rast bez kojeg nema ni smanjivanja proračunskog deficita ni boljeg života građana", navodi se u komentaru HUP-a u kojem ističu i kako iz tog razloga HUP ne vidi što će stvoriti i ovakav mali rast koji se planira. Dadaju kako se u najboljem slučaju "s ovakvim proračunskim projekcijama može očekivati gospodarska stagnacija". "Iz ovakvog plana može se zaključiti da nema plana i političke odluke za ozbiljne i temeljite promjene i reforme, jer smo sigurni da bi ozbiljne promjene i reforme u sljedeće dvije-tri godine stvorile veći i ozbiljniji rast od ovoga koji planira Vlada", navode iz HUP-a. Kad je pak riječ o poreznim promjenama iz HUP-a naglašavaju da učestale promjene porezne politike unose dodatnu nesigurnost i nemir te time uzrokuju izostanak investicija i ulaganja. Iz HUP-a poručuju kako i ovom prilikom apeliraju na puno snažnije i dublje reforme.
ZAGREB - Redovna profesorica na katedri financija zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Marijana Ivanov komentirajući Vladin prijedlog proračuna ocjenjuje kako je problem svake godine isti, deficit i javni dug planiraju se uz preoptimistične prognoze rasta BDP-a, a kako je stvarni rast manji od planiranog, jasno da se povećava teret deficita i javnog duga i više nego što je planirano. Daljnje smanjenje javnih rashoda stoga je neizbježno, ali i promjene zakonskog okvira koji podržava brojne visoke javne rashode, izjavila je Ivanov za Hinu upitana za komentar Vladinog prijedloga proračuna za iduću godinu s projekcijama za 2015. i 2016. Napominje kako se povećanjem PDV-a djelomično može korigirati neravnoteža javnih prihoda i rashoda. Međutim, upozorava, poznato je da viši PDV u relativnim terminima najviše pogađa siromašna kućanstva i kućanstva s niskim dohotkom. Ivanov smatra da stoga treba ozbiljno razmišljati o uvođenju poreza na bogatstvo (kao razlike imovine i obveza kućanstva iznad određene granice). To je porezni oblik koji sam po sebi ne bi bio negativan za tržište nekretnina i pravednije bi raspodijelio teret ekonomske krize i visokih javnih davanja. Tim više, ističe, što su imovinske i dohodovne razlike između najbogatijih i najsiromašnijih kućanstva sve veće.
ZAGREB - Ekonomski stručnjak Damir Novotny ocijenio je danas komentirajući prijedlog proračuna za 2014. s projekcijama za 2015. i 2016. te projekcijama gospodarskog rasta kako je riječ o vrlo skromnim prognozama koje se na žalost neće ostvariti ako se ne dogodi neka radikalna promjena u fiskalnoj politici. Fiskalna politika bi morala napraviti veliki zaokret prema reformama što se iz ovih projekcija proračuna ne vidi, kazao je Novotny u izjavi za Hinu. Rast se ne može dogoditi sam po sebi, već mora biti vezan sa promjenama u fiskalnoj politici kako bi privatni sektor dobio više prostora za investicije, ističe Novotny. Upitan za komentar najave ministra financija Slavka Linića da će se politika smanjenja javnog duga temeljiti na privatizaciji Novotny je kazao kako su to jednokratni učinci koji su inspirirani samo deficitom. Privatizacija se mora napraviti, ali ne pod pritiskom fiskalnog deficita nego prije svega bi cilj morao biti privlačenje svježeg kapitala u državne kompanije. Smatra da je nužno promijeniti koncept privatizacije, da bi kompanije bile učinkovitije trebaju svježeg kapitala, a kroz ovaj koncept samo ostvarivanja fiskalnih učinaka taj svježi kapital u njih neće doći.
ZAGREB - Državni proračun za iduću godinu, koji je danas usvojila Vlada, temelji se na optimističnim procjenama rasta gospodarstva, pa postoji rizik da prihodi podbace, ako se takav rast ne ostvari, smatraju analitičari pojednih banaka. "Deficiti predviđeni za iduću godinu nisu iznenadili jer su uglavnom ostali na razini fiskalnih smjernica Vlade, predstavljenih prije nešto više od mjesec dana", kaže Alen Kovač, makroekonomist u Erste banci. "Što se proračunskih rashoda tiče, uglavnom je zadržan status-quo, nema značajnijih ušteda u odnosu na smjernice Vlade. Prihodi su, pak, temeljeni na i dalje optimističnim procjenama Vlade o rastu gospodarstva u idućoj godini. Rizici da se ostvare takvi prihodi ostaju, no ipak nisu preveliki", kaže Alen Kovač. "Proračun za iduću godinu planiran je na optimističnim projekcijama rasta, pa postoji rizik da se ponovni scenarij kao s ovogodišnjim rebalansom proračuna jer bi mogla podbaciti prihodna strana proračuna. Uz to, postoji i mogućnost da rashodi budu veći nego što se planira“, kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.
ZAGREB - Povećanje međustope PDV-a sa 10 na 13 posto turističko-ugostiteljski sektor ocjenjuje dugoročno vrlo lošom odlukom posebno za investicije i konkurentnost hrvatskog turizma u odnosu na mediteransko i europsko okruženje gdje je ta stopa znatno niža, često i ispod 10 posto. U takvim se reakcijama slažu hotelijeri, putničke agencije, kampovi i ugostitelji, pri čemu predsjednik Udruge hrvatskih putničkih agencija (UHPA), ujedno i predsjednik Europskog udruženja nacionalnih udruga agencija (ECTAA) Boris Žgomba ističe da ni u europskoj praksi nisu zabilježeni takvi potezi da se stopa PDV-a za turizam mijenja u godinu dana te da je to sve skupa gledano iz EU perspektive vrlo zabrinjavajuće za turistički sektor na europskoj razini. Smatra i da bi povećanje stope PDV-a mogla biti nepovoljna okolnost za razvojne procese u hrvatskom turizmu, kao i da promjena te stope u godini dana znači i određeno nerazumijevanje sektora od strane Vlade, a očekuje probleme i s investicijama jer se investitori ionako zbog kompliciranih administrativnih pravila teško odlučuju za ulazak u Hrvatsku.
ZAGREB - Dionički indeks Zagrebačke burze Crobex danas je zabilježio blagi porast vrijednosti, za 0,05 posto, na 1.741,33 boda, dok je indeks Crobex10 blago pao, za 0,04 posto, na 985,35 bodova. Redovni promet Burze danas je iznosio 6,8 milijuna kuna, a samo je dionica HT-a prešla milijun kuna prometa. Dionica HT-a imala je promet od 1,8 milijuna kuna, a cijena joj je povećana za 0,29 posto, na 170,40 kuna. Uz nepromijenjenu cijenu od 8.090 kuna dionica Leda ostvarila je promet od 995 tisuća kuna. Porast cijene za 1,10 posto, na 266 kuna, zabilježila je povlaštena dionica Adris Grupe ostvarivši 674,1 tisuću kuna prometa. Cijena dionice Diokija 'skočila' je danas za 13,83 posto, na 6,83 kune, uz promet od 357,3 tisuće kuna. Velik porast cijene od 15,39 posto, na 15,37 kuna, imala je i dionica Varteksa, ali uz niži promet, od 58,8 tisuća kuna.