Ljudi mogu sve, kada ćemo to shvatiti i njihovom obrazovanju posvetiti odgovarajuću pažnju, rekao je Viktor Gotovac sa zagrebačkog Pravnog fakulteta.
Posebno nemarni u smislu vlastitog cjeloživotnog obrazovanja i promišljanja takvih sustava za cijelo društvo su političari, koji su po njegovu mišljenju "amateri, diletanti, šarlatani i neznalice" iza kojih neće ostati ništa vrijedno.
Takvo ozračje kao i međusobna netrpeljivost poslodavaca i sindikata pridonosi tome da se rasprave o važnim zakonodavnim projektima, kao što su Zakon o radu, vode u kategorijama davno prošlih vremena, ne vodeći računa o tome da se svijet rada stubokom izmijenio u odnosu na doba prije globalizacije, smatra Gotovac.
Akademik Ivo Šlaus drži da treba otvoriti vrata neformalnim oblicima edukacije i njihovu priznavanju. Zašto vrstan 50- godišnji stručnjak s bogatim iskustvom ne bi mogao doktorirati bez pohađanja formalnih sveučilišnih doktorskih programa, pita se Šlaus. Smatra da treba raditi na iznalaženju modela formalnog priznavanja neformalno stečena znanja. Ujedno, upozorava da je znanje dragocjeno, ali puno manje važnije od vlastite ideje, koja razdvaja kreativce od poznavatelja činjenica.
Šlaus smatra da današnja Europa muku muči upravo zbog nedostatka takvih ljudi pa zbog toga nema vizije ni nade u borbi s krizom. Vizija bi, po njemu, trebala biti povratak djelovanju za dobro čovjeka, što se izgubilo zbog pohlepe.
Na konferenciji o cjeloživotnom učenju teme su povezivanje tržišta rada i obrazovnih sustava, upravljanje ljudskim potencijalima u svjetlu radnog zakonodavstva i druge. Sudjeluje više od stotinu stručnjaka iz Hrvatske i okolnih zemalja.