RIM/ZAGREB - Cijene hrane na svjetskim tržištima porasle su u listopadu prvi put od travnja, poduprte poskupljenjem šećera, žitarica i jestivih ulja, izvijestila je danas agencija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu FAO. Tako je FAO-ov indeks koji mjeri kretanje cijena košarice osnovnih prehrambenih proizvoda porastao u listopadu za 1,3 posto u odnosu na rujan, na prosječno 205,8 bodova. Od početka godine cijene hrane pale su 5,3 posto. FAO-va košarica obuhvaća žitarice, meso, mlijeko i mliječne proizvode, biljna ulja i masnoće te šećer. Glavni je razlog listopadskog rasta oštro poskupljenje šećera, te više cijene žitarica i biljnih ulja i masnoća dok su cijene mesa uglavnom i nešto više cijene žitarica, koji su ipak ublažile niže cijene ostalih prehrambenih proizvoda. Indeks koji mjeri cijene žitarica porastao je u listopadu jedan posto u odnosu na prethodni mjesec, na prosječnih gotovo 197 bodova. Na godišnjoj razini cijene žitarica pale su u listopadu čak 22 posto. U FAO-u kao razlog rasta cijena navode poskupljenje pšenice zbog snažne potražnje i pogoršanja prognoze proizvodnje u Argentini i crnomorskoj regiji.
MADRID - Kalendarski prilagođena industrijska proizvodnja u Španjolskoj u rujnu je porasla prvi put od početka 2011. godine, pokazali su danas podaci španjolskog statističkog ureda (INE). Industrijska proizvodnja u rujnu je tako uvećana za 1,4 posto na godišnjoj razini, pokazali su najnoviji podaci INE-a. Izvješće je iznenadilo ekonomiste koji su očekivali njezin pad od 1,5 posto, a svjedoči o zaokretu budući da je u kolovozu na godišnjoj razini ona bila smanjena za 2,1 posto. Za rast industrijske proizvodnje zaslužan je relativno snažan rast proizvodnje kapitalnih roba, uključujuči i automobilsku industriju, koja je ključni element španjolskog izvoza. Španjolska industrija zadnji je put zabilježila rast proizvodnje na godišnjoj razini u veljači 2011. godine, pokazuju podaci statističkog ureda. Najnoviji podaci podupiru tako preliminarne podatke statističkog ureda o bruto domaćem proizvodu (BDP) koji pokazuju da je španjolsko gospodarstvo izašlo iz recesije u trećem tromjesečju, uz stopu rasta od 0,1 posto, uz podršku izvoza. Izvuklo se tako iz recesije nakon više od dvije godine.
NIKOZIJA - Cipar i francuska energetska kompanija Total potpisali su memorandum o razumijevanju kojim su regulirali suradnju na projektu terminala za ukapljeni plin (LNG). Totalova ciparska podružnica Total E&P Cyprus dobila je u veljači koncesiju za traganje za plinom na dva polja u ciparskim teritorijalnim vodama. Total je sporazumom dobio potporu za iskorištavanje potencijalnih rezervi plina u oba polja. U širokoj lepezi opcija prednost će imati ukapljenje plina i njegov izvoz na europska i azijska tržištima, navele su ciparske vlasti u priopćenju. Cipar je 2011. otkrio prirodni plin u podmorju, nakon sličnih izraelskih otkrića u istočnom Mediteranu. Američka kompanija Noble izvijestila je u listopadu da je južno od Cipra pronašla nalazište plina s procijenjenim zalihama od 141,6 milijardi prostornih metara plina. Noble također pregovara sa ciparskim vlastima o razvoju terminala za ukapljeni plin. U Nikoziji se nadaju da će terminal, koji će stajati oko šest milijardi dolara, postati važno čvorište za izvoz plina iz te regije. Procjenjuje seda bi terminal s radom mogao započeti 2016. a izvoz bi mogao 'krenuti' od 2020. Cipar je potpisao sporazume o suradnji na eksploataciji plina i s talijanskim ENI-jem i s južnokorejskim Kogasom.
BERLIN - Njemački industrijski konglomerat Siemens izvijestio je da mu se neto dobit smanjila u proteklom tromjesečju za 13 posto zbog programa smanjenja troškova koji bi trebali poboljšati rezultate u idućoj fiskalnoj godini. U četvrtom fiskalnom tromjesečju kompanija je ostvarila neto dobit od 1,07 milijardi eura. Prihodi su smanjeni jedan posto, na 21,17 milijardi eura. U kompaniji navode da im je dobit 'nagrizlo' 688 milijuna eura troškova povezanih s programom štednje "Siemens 2014". U cijeloj fiskalnoj godini trošak programa iznosio je 1,28 milijardi eura. Izvršni direktor Joe Kaeser zaključio je da je fiskalna 2013. bila burna za Siemens koji će se po njegovim riječima u predstojećem razdoblju koncentrirati na mjere poboljšanja profitabilnosti.
BERLIN - Njemački telekomunikacijski div Deutsche Telekom (DT) izvijestio je da je njegove poslovanje u trećem tromjesečju podupro zaokret na američkom tržištu i stabilizacija na matičnom tržištu. U razdoblju od srpnja do rujna DT je ostvario neto dobit od 588 milijuna eura. U prethodnom tromjesečju je neto dobit iznosila 530 milijuna eura dok su u istom tromjesečju prošle godine ubilježili neto gubitak od 7,021 milijarde eura zbog otpisa u američkoj podružnici. Prilagođena operativna dobit umanjena je u ovogodišnjem trećem tromjesečju za 2,6 posto i iznosila je 4,659 milijarde eura, pritisnuta ulaganjima. Neto prihodi uvećani su šest posto, na 15,525 milijardi eura. "Rast grupe potaknut je poslovanjem u Sjedinjenim Državama", tumači izvršni direktor Rene Obermann. Podružnica T-Mobile US uspjela je samo u razdoblju od srpnja do rujna privući više od milijun novih klijenata, što je zajedno s integracijom MetroPCS-a rezultiralo povećanjem prihoda iskazano u eurima za više od 30 posto. Iskazano u dolarima povećanje je iznosilo čak 38 posto, navodi se u priopćenju.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Poslovna izvješća kompanija i danas su utjecala na cijene dionica na europskim tržištima u čijem je fokusu ipak bila Europska središnja banka i njezina neočekivana odluka o sniženju ključnih kamatnih stopa u eurozoni. Londonski FTSE pao je 0,21 posto na 6.727 bodova, pariški CAC 0,13 posto, na 4.281 bod, dok je frankfurtski DAX bio na dobitku neznatnih 0,06 posto i iznosio je 9.047 bodova. ECB je danas iznenadio tržišta, snizivši ključne kamatne stope u eurozoni s 0,5 na 0,25 posto. Većina ulagača očekivala je da će ih zadržati na dosadašnjoj razini iako su se pojavila nagađanja da bi ih mogao sniziti u prosincu zbog iznenađujuće slabe inflacije u eurozoni, koja je u listopadu kliznula na 0,7 posto. Tržišta će sada čekati naznake iz ECB-a o mogućem novom krugu jeftinih trogodišnjih zajmova za banke, koji bi trebali ojačati likvidnost u eurozoni i zakočiti rast međubankovnih kamatnih stopa. "Poslovna izvješća zapravo ipak nisu glavna priča u ovom trenutku, već je to likvidnost", rekao strateg Jan Rabe iz Deutsche Banka. Ulagači također čekuju objavu američkih podataka. Danas se tako očekuju podaci o američkom BDP-u u trećem tromjesečju, a u petak o zapošljavanju u listopadu.
LONDON - Cijene barela nafte spustile su se danas na međunarodnim tržištima prema novoj najnižoj razini u četiri mjeseca, od 104 dolara, pritisnute visokim zalihama i kontinuiranim napretkom u pregovorima Irana i Zapada. Na londonskom su tržištu cijene nafte pale 89 centi, na 104,35 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 25 centi višoj cijeni, od 95,05 dolara. U fokusu tržišta neočekivana je odluka Europske središnje banke o sniženju ključnih kamatnih stopa u eurozoni na 0,25 posto, s već rekordno niskih 0,5 posto. Čeka se redovna konferencija za novinstvo predsjednika ECB-a Marija Draghija radi pojašnjenja tog poteza. Ulagači će pozorno pratiti i najnovije podatke o američkom BDP-au u trećem tromjesečju, u potrazi za naznakama izgleda naftne potražnje. "Kombinacija pesimističnih čimbenika pritišće cijene, a najvažniji među njima jest više više nego dostatna svjetska opskrba, uz očekivane dodatne kapacitete u Organizaciji zemalja-proizvođača nafte (OPEC) do kraja godine. Cijenama baš ne pomaže ni jačanje dolara", tumači Andrey Kryuchenkov iz VTB Capitala. Zapadne zemlje će u dvodnevnim razgovorima s Iranom koji počinju danas pokušati postići dogovor o spornom nuklearnom programu koji je Teheranu donio sankcije.
TOKIO - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros pale jer su ulagači oprezni uoči sjednice Europske središnje banke i objave dvaju ključnih makroekonomskih podataka koji će pokazati u kakvoj je formi američko gospodarstvo. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u minusu 0,5 posto, dok su cijene dionica u Australiji, Južnoj Koreji, Šangaju i Hong Kongu pale između 0,2 i 0,7 posto. U Singapuru su blago porasle, dok je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, u 7,30 sati bio u minusu 0,4 posto, nakon što je jučer ostao gotovo nepromijenjen. Unatoč jučerašnjem rastu cijena dionica na Wall Streetu i rekordnom dosegu Dow Jonesa, većina azijskih burzovnih indeksa jutros je u minusu jer ulagači ne žele riskirati uoči današnje sjednice čelnika Europske središnje banke. Doduše, većina analitičara nije očekivala da će ECB smanjiti ključne kamatne stope već na ovoj sjednici. No, one malobrojne koji su se tome nadali, razuvjerili su jučerašnji podaci o jačanju njemačke industrijske aktivnosti.
NEW YORK - Na Wall Streetu je u srijedu Dow Jones indeks dosegnuo najvišu razinu u povijesti, zahvaljujući snažnom rastu cijene Microsofta i ohrabrujućim vijestima iz europskog gospodarstva, dok se S&P 500 rekordnoj razini približio na samo jedan bod. Dow Jones ojačao je 128 bodova, ili 0,82 posto, na 15.746 bodova, a S&P 500 indeks 0,43 posto, na 1.770 bodova. Nasdaq indeks oslabio je, pak, 0,20 posto, na 3.931 bod. Rekord Dow Jonesa ponajviše se zahvaljuje skoku cijene dionice Microsofta za više od 4 posto, nakon napisa da je u užem izboru za novog izvršnog direktora najvećeg svjetskog proizvođača softvera ostalo još samo nekoliko imena. Međutim, pale su cijene dionica triju drugih tehnoloških divova – Applea, Googlea i Facebooka – što se tumači povlačenjem novca uoči početka trgovanja dionicama Twittera. "Zanimljivo je što su dionice tih triju kompanija, unatoč čvrstim fundamentalnim pokazateljima, završile u minusu. Moguće je da ulagači povlače novac kako bi ga plasirali u dionice Twittera", kaže Daniel Morgan, portfelj menadžer u fondu Synovus Investment Advisors. Nakon najspektakularnije javne ponude u ovoj godini, u četvrtak bi se trebalo početi trgovati dionicom te društvene mreže.