LONDON - Turistička industrija s optimizmom gleda na iduću godinu te očekuje da će predviđeni blagi ekonomski oporavak u svijetu, pa i u Europi, turizmu donijeti nove mogućnosti za razvoj, zapošljavanje i prihode, zaključak je tzv. industrijskog izvještaja s današnjeg otvaranja svjetske turističke burze World Travel Market-WTM u Londonu. Uz Hrvatsku turističku zajednicu (HTZ), kao nositeljicu nastupa, na štandu je još 10-ak suizlagača, turističkih tvrtki i zajednica, a hrvatsku turističku ponudu i aktivnosti za 2014. na WTM-u će danas poslijepodne na posebnoj konferenciji predstaviti ministar turizma Darko Lorencin, direktorica Glavnog ureda HTZ-a Meri Matešić i direktor predstavništva HTZ-a u Londonu Tonko Rilović. Izlagači na WTM-u traže iznova šansu za svoj turizam na britanskom i drugim svjetskim tržištima koja se na toj burzi ne samo promoviraju, nego dogovaraju i ugovaraju i konkretne poslove. To je, po ocjeni direktora WTM-a Simona Pressa, i jedna od većih vrijednosti WTM-a jer se tijekom četiri dana očekuje sklapanje ugovora i poslova vrijednih oko dvije milijarde britanskih funti, dok će samo londonskoj ekonomiji ta burza donijeti oko 160 milijuna funti (potrošnja sudionika WTM-a i slično).
LONDON - Tvornička aktivnost u eurozoni u listopadu je dodatno ubrzala uslijed nastavljenog rasta novih narudžbi već četvrti mjesec zaredom, pokazalo je novo istraživanje londonskog Markita. Konačni indeks menadžera nabave (PMI) u listopadu je uvećan na 51,3 boda, s rujanska 51,1 boda te je u skladu s prvotnom procjenom. Vrijednosti indeksa iznad 50 bodova pokazuju rast aktivnosti. Indeks kojim se mjeri proizvodnja, važna sastavnica zbirnog PMI-ja kojeg će Markit objaviti u srijedu i dobar indikator gospodarskog rasta, u listopadu je uvećan na 52,9 bodova, s 52,2 boda u prethodnom mjesecu. Izrazitiji je rast proizvodnih aktivnosti zabilježen u zemljama poput Španjolske, Italije i Irske, što znači da nedavno započeti oporavak polako zahvaća sve veći broj zemalja, pokazalo je novo izvješće. "Proizvodni sektor eurozone prolazi kroz razdoblje najsnažnijeg rasta u protekle dvije i pol godine. Iako se oporavak nastavlja, po svim je pokazateljima frustrirajuće spor", kazao je glavni Markitov ekonomist Chris Williamson. Solidan rast Njemačke, najvećeg europskog gospodarstva, u drugom je tromjesečju izvukao eurozonu iz najdulje recesije, no ona će do kraja iduće godine vjerojatno iz tromjesečja u tromjesečje bilježiti tek skroman rast, od 0,2 do 0,3 posto.
RIM - Italija bi do kraja godine trebala izaći iz najdulje recesije u više od dva desetljeća, objavio je danas talijanski statistički ured. Za iduću godinu Istat prognozira rast BDP-a po stopi od 0,7 posto. Ove bi se godine talijanski BDP trebao smanjiti za 1,8 posto, potvrdio je Istat podatke koje je prošlog tjedna predstavio u parlamentu. Vlada prema važećim prognozama očekuje pad BDP-a u ovoj godini za 1,7 posto, te rast u visini jedan posto u 2014.
LJUBLJANA - Slovenskim poduzećima banke su u prvoj polovici ove godine odobrile kredite u ukupnoj visini 3,1 milijarde eura, što je skoro za trećinu manje nego u istom razdoblju prošle godine iako je zahtjeva za kreditima bilo 17 posto manje, pokazala je studija slovenske središnje banke čije rezultate je objavio u ponedjeljak ljubljanski "Dnevnik". Banke su odbile 58,3 posto molbi za kredite za investicije i 30,6 posto molbi za kreditiranje tekućeg poslovanja te 7,4 posto molbi za kredite za restrukturiranje poslovanja. Pri tome su banke u stranom vlasništvu, koje djeluju u Sloveniji, odbacile 50,7 posto molbi za kreditiranje. Banke u domaćem vlasništvu odobrile su poduzećima nove kredite u visini 262 milijuna eura, jako smanjivši svoj kreditni plasman u odnosu na prvu polovicu prošle godine, kada su odobrile 417 milijuna eura kredita, prenosi rezultate istraživanja slovenske središnje banke ljubljanski dnevni list u svom poslovnom prilogu.
LJUBLJANA - Više od tri četvrtine Slovenaca smatra da će za saniranje gubitaka u bankama država trebati pomoć Europske unije, a polovica ih očekuje produbljivanje ekonomske krize u idućih godinu dana, pokazala je anketa koju je u ponedjeljak objavilo ljubljansko "Delo". Do kraja ove godine bit će objavljeni rezultati nezavisne revizije u slovenskim bankama koji bi trebali pokazati koliko su njihove bilance opetećene lošim kreditima i koliko će ih biti potrebno dokapitalizirati, a špekulira se iznosima od 2 do 5 milijardi eura. Vlada premijerke Alenke Bratušek tvrdi da je problem sanacije banaka sposobna izvesti sama i bez pomoći Europske komisije, Europske središnje banke (ECB) i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) te europskog fonda za stabilizaciju eura (ESM), no prošlog tjedna provedena anketa vodećeg slovenskog dnevnog lista pokazala je da samo 21 posto ispitanika vjeruje da će Slovenija sama riješiti problem djelovanja bankarskog sustava, a 76 posto da će joj trebati pomoć Europske unije. Na pitanje kakav će biti ekonomski položaj Slovenije u idućih 12 mjeseci, 50 posto od 404 ispitanika navelo je da će se on pogoršati, a 33 posto da će ostati isti kao sada.
BRUXELLES - Europska komisija je u ponedjeljak predložila niz mjera kako bi se smanjila uporaba plastičnih vrećica, a države članice po tom prijedlogu bi imale na raspologanju niz mjera od uvođenja pristojbi na uporabu tih vrećica do njihove zabrane, što je Komisija ranije smatrano protuzakonitim. Komisija je predložila promjenu direktive o ambalaži i ambalažnom otpadu, a glavne promjene se odnose na uvođenje obveza za države članice da donesu mjere za smanjenje uporabe plastičnih vrećica tanjih od 50 mikrona, koje se najčešće koriste jednokratno, a te mjere mogu uključivati uvođenje nameta na uporabu vrećica, donošenje nacionalnih ciljeva smanjenja i ograničenja stavljanja na tržište te zabranu korištenja. "U Europi svake godine preko 8 milijardi plastičnih vrećica završi kao otpad, što uzrokuje golemu štetu okolišu. Neke su članice smanjile uporabu plastičnih vrećica i postigle izvrsne rezultate", rekao je povjerenik za zaštitu okoliša Janez Potočnik. Lagane plastične vrećice najčešće se koristi jednokratno, a mogu trajati stotinama godina, najviše ugrožavajući morske ekološke sustave i životinje poput riba i ptica. Procjenjuje se da je 2010. na tržište EU-a stavljeno 98,6 milijardi plastičnih vrećica, što bi značilo da svaki građanin EU-a koristi 198 plastičnih vrećica godišnje.
LONDON - Stanovnici Velike Britanije jedu sve manje voća i povrća i sve više masne i slatke hrane, kažu znanstvenici koji kao jedan od mogućih uzroka takvog trenda vide manje prihode. Institut za fiskalne studije (IFS) kaže da su cijene hrane u Velikoj Britaniji između 2005. i 2012. godine rasle brže nego u ostalim razvijenim zemljama dok je rast plaća bio nizak a nezaposlenost sve veća. Ukupan učinak takve situacije je da se u Velikoj Britaniji troši 8,5 posto manje na hranu nego prije recesije. Stanovništvo štedi tako da kupuje manje hrane, birajući proizvode koji su manje hranjivi a sa većim udjelom zasićenih masti i šećera. "Različiti indikatori prehrambene kvalitete pokazuju pad tijekom ovog razdoblja [2005.-2012.] s većim padom u kućanstvima umirovljenika i onih sa malom djecom", kaže IFS u rezultatima istraživanja koje je tijekom sedam godina pratilo prehrambene navike u 15.000 kućanstava. Međutim IFS kaže da slabija prehrana nije uvijek povezana s nižim prihodima jer su neke obitelji imale na raspolaganju dovoljno novca za kvalitetniju prehranu a to ne rade, tako da je potrebno dodatno istražiti ovo pitanje.
BEOGRAD - U Beograd je večeras doputovao izvršni ravnatelj Microsofta Steve Ballmer, a u zračnoj luci dočekao ga je premijer Srbije Ivica Dačić. Jedan je od najutjecajnijih poslovnih ljudi u SAD, koji je na čelu kompjutorskog giganta Microsofta 2009. zamijenio Billa Gatesa, sastat će se tijekom boravka u Beogradu s najvišim državnim dužnosnicima. Kako je ranije priopćeno iz Vlade Srbije, Dačić i Ballmer razgovarat će u ponedjeljak ujutro, a sastanku će nazočiti i dopredsjednik Vlade Aleksandar Vučić. Kasnije tijekom dana, Ballmer će se sastati i s članovima Ekonomsko - socijalnog vijeća, te srbijanskim ministrima obrane, poljoprivrede, prometa, pravde i obrazovanja, ravnateljem Microsofta za Europu, Srednji istok i Afriku Jugoslavom Pirićem i veleposlanikom SAD Michaelom Kirbyjem. Dolasku Ballmera u Beograd prethodio je višednevni posjet Ivice Dačića SAD i niz razgovora s vodećim tvrtkama u IT tehnologiji, pripremanih još koncem 2012. godine. Veleposlanik SAD u Srbiji Michael Kirby je 24. listopada prošle godine pozvao Microsoft da poveća ulaganja u Srbiju, kako bi pridonio otvaranju novih radnih mjesta.
LONDON - Cijene nafte stablizirale su se danas na međunarodnim tržištima iznad razine od 106 dolara za barel jer su se ulagači odlučili za kupovinu nakon naglog pada cijena na kraju prošlog tjedna a dodatnu potporu tržištu pružile su i nove napetosti u Libiji. Na londonskom je tržištu cijena barela sirove nafte porasla 39 centi, na 106,31 dolar. U petak zaključila je trgovinu u minusu tri dolara, kliznuvši na najnižu razinu od 4. srpnja. Na američkom se tržištu barelom danas trgovalo po 26 centi višoj cijeni, na 94,87 dolara. U petak zaključio je trgovanje u minusu od 1,77 dolara. "Svjedoci smo blagog oporavka cijene na londonskom tržištu nakon oštrog pada u petak", rekao je Carsten Fritsch iz frankfurtskog Commerzbanka. Danas je naftna tržišta poduprla napetost u Libiji nakon što je jučer poziciju tamošnjih središnjih vlasti poljuljalo imenovanje autonomaške vlade u naftom bogatoj pokrajini na istoku zemlje. Iako taj potez po Reutersu nema praktično značenje, dodatno će pogoršati odnose između istočnog dijela zemlje i Tripolija i otežati normalizaciju izvoza nafte. Zbog štrajkova u lukama i na naftnim poljima diljem Libije proizvodnja nafe smanjena je na oko 10 posto nekadašnjeg proizvodnog kapaciteta koja je prije građanskog rata proizvodila 1,25 milijuna barela dnevno.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Europski burzovni indeksi danas su ojačali, predvođeni bankovnim divom HSBC-om, u općenito dobrom raspoloženju na tržištima zbog očekivanja da će Europska središnja banka (ECB) omogućiti dodatne monetarne poticaje eurozoni. Londonski Ftse indeks ojačao je za 0,5 posto, na 6.768 bodova, frankfurtski DAX za 0,34 posto, na 9.038 bodova, a pariški CAC za 0,3 posto, na 4.286 bodova. Najveći pojedinačni dobitnik bio je HSBC, najveća europska banka po tržišnoj kapitalizaciji, sa skokom cijene dionica od 2,3 posto, nakon objave podataka o rastu dobiti za 10 posto u trećem tromjesečju na godišnjoj razini. Švicarski bankovni UBS i Credit Suisse bilježili su pad cijena dionica od gotovo tri posto nakon napisa u tisku da će švicarski političari postaviti strože kapitalne zahtjeve tamošnjim bankama. Unatoč mješovitoj izvedbi dionica, financijski sektor bio je drugi najveći dobitnik iza farmaceutskog. Dionice švicarskog Rochea posebno su se isticale nakon objave da su potpisali ugovor o razvoju antibiotika za superbakterije, u vrijednosti 550 milijuna dolara. Dobitnik je bio i automobilski sektor, nakon što je francuski Peugeot izvijestio o rastu broja registriranih vozila u listopadu. Rudarske dionice poduprla je objava podataka o rastu aktivnosti uslužnog sektora u Kini.
TOKIO - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros blago pale jer su ulagači suzdržani dok čekaju nekoliko važnih makroekonomskih izvješća i sjednicu Europske središnje banke. Burzovni indeksi u Šangaju, Hong Kongu, Australiji i Južnoj Koreji bili su u 7,30 sati u minusu između 0,1 i 0,7 posto, dok su u Singapuru cijene dionica blago porasle. Na Tokijskoj se burzi zbog blagdana danas se radi, dok je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, u 7,30 sati bio u blagom minusu. Ulagači su oprezni jer čekaju nekoliko izvješća koja će pokazati u kakvoj je formi najveće svjetsko gospodarstvo. U četvrtak će biti objavljeno izvješće o bruto domaćem proizvodu SAD-a u trećem tromjesečju, a analitičari u anketi Reutersa očekuju usporavanje rasta na 1,9 posto na godišnjoj razini, s 2,5 posto u prethodnom kvartalu. U petak će, pak, biti objavljeno izvješće o zaposlenosti u SAD-u u listopadu. Analitičari procjenjuju da je broj novootvorenih radnih mjesta povećan za skromnih 125.000. S nestrpljenjem se čeka i sjednica čelnika Europske središnje banke u četvrtak na kojoj se zasad ne očekuje dodatno labavljenje monetarne politike, ali mnogi vjeruju da će čelnici Feda signalizirati dodatno smanjenje cijene novca kako bi se potaknuo rast gospodarstva.
NEW YORK - Na Wall Streetu će ovoga tjedna u fokusu ulagača biti javna ponuda dionica Twittera i izvješće o zaposlenosti u SAD-u, koje obično znatno utječe na tržište. Dow Jones indeks porastao je prošloga tjedna 0,3 posto, na 15.615 bodova, a S&P 500 0,1 posto, na 1.761 bod. Nasdaq indeks oslabio je, pak, 0,5 posto, na 3.922 boda. Prošloga se tjedna trgovalo vrlo oprezno, premda je američka središnja banka odlučila i dalje mjesečno kupovati 85 milijardi dolara državnih i hipotekarnih obveznica i na taj način poticati rast gospodarstva. Međutim, u priopćenju, nakon dvodnevne sjednice, čelnici Feda izostavili su rečenicu iz prošloga o zabrinutosti zbog rasta kamata, pa su neki ulagači zaključili da bi Fed mogao smanjiti poticajne monetarne programe već u prosincu, prije nego što se mislilo. Međutim, pokažu li makroekonomski podaci da je 16-dnevni prekid rada državnih službi u prvoj polovici listopada znatnije usporio rast gospodarstva, Fed bi takvu odluku mogao odgoditi do ožujka iduće godine, do kada bi se gospodarstvo moglo oporaviti, a američki Kongres prihvatiti trajni dogovor o proračunu i zaduživanju države.