MIRANŠAH - Pakistanski talibani imenovali su u nedjelju privremenog vođu do izbora nasljednika Hakimulaha Mehsuda, vođe oružane islamističke pobune ubijenog u napadu američke bespilotne letjelice, zbog kojega su dodatno zahladnjeli odnosi Pakistana i Sjedinjenih Država. Hakimulah Mehsud, koji je nakon smrti svog učitelja Baitulaha Mehsuda 2009., promaknut u vođu Tehrik-e-Taliban Pakistana, ubijen je u petak u napadu bespilotne letjelice blizu Miranšaha, prijestolnice Sjevernog Vaziristana, plemenskog okruga na sjeverozapadu Pakistana koji je uporište džihadističkog pokreta u regiji. Za prijelaznog vođu imenovan je starješina glavnog vijeća Asmatulah Šahin Bitani, objavili su talibani. Pogibija osobe odgovorne za velik broj napada u kojima su u zadnjih šest godina poginule tisuće ljudi diljem zemlje, težak je udarac islamističkim pobunjenicima, no kratkoročno i za vladu koja se nadala da će pregovorima s talibanima uspostaviti mir u zemlji. Pakistanska vlada optužila je Sjedinjene Države da ruše napore za početak mirovnih pregovora s talibanima i rekla da će preispitati "svaki vid" suradnje Pakistana sa SAD-om.
TEHERAN - Vrhovni iranski vođa, ajatolah Ali Hamnei rekao je u nedjelju da nije "optimist" u vezi s nuklearnim pregovorima, ali da podupire tim iranskih pregovarača i u govoru pred učenicima i studentima kazao je da je cionistički režim nezakonit i nakazan, prenosi službena internetska stranica Hamnei.ir. "Nisam optimist u vezi s pregovorima", kazao je Hamnei koji je ipak dodao da "nitko ne treba otežavati stvar pregovaračima koji imaju tešku zadaću". Sjedinjene Države u nuklearnim pregovorima s Iranom moraju voditi računa o stajalištu svog izraelskog saveznika, istaknuo je. "Amerikanci moraju voditi računa o cionistima, ali mi smo od prvog dana govorili da je cionistički režim nezakonit i nakazan", rekao je Hamnei. Iran i zemlje skupine 5+1 (SAD, Francuska, Velika Britanija, Rusija, Kina i Njemačka) koji su sredinom listopada obnovili nuklearne pregovore, trebaju se u četvrtak i u petak sastati u Ženevi radi njihova nastavka.
PARIZ - Dvoje francuskih novinara "hladnokrvno je ubijeno" u subotu na sjeveru Malija, rekao je u nedjelju ministar vanjskih poslova Laurent Fabius i najavio povećanje sigurnosti u pokrajini Kidal, a ubojstva su osudili UN i Europska komisija dok je Međunarodna federacija novinara (IFJ) pozvala novinare u Maliju na krajnji oprez. "Teroristi" stoje iza "okrutnog pobunjeničkog " napada, rekao je Fabius i dodao da su ubijeni s dva, odnosno tri hica. Pošto su tehničar Claude Verlon i novinarka Ghislaine Dupont, koji su izvještavali za francuski radio RFI, intervjuirali Ambeiryja Aga Rhissu, lokalnog dužnosnika iz reda tuareške separatiskičke skupine MNLA, oteli su ih naoružani napadači i ubili. Ubojstvo je osudilo Vijeće sigurnosti UN-a i pozvalo vlasti Malija da "brzo" provede istragu. Osudu je izrekao i predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso. IFJ je pozvala malijske novinare i strane izvjestitelje da udvostruče oprez i pridržavaju se sigurnosnog protokola, a malijsku vladu da provede istragu i kazni krivce.
TUNIS - Sindikat UGTT, glavni posrednik u tuniskoj političkoj krizi, priopćio je u nedjelju da su pregovori o izboru novog premijera odgođeni za ponedjeljak u podne. "Rok za objavu imena predsjednika vlade produljen je do ponedjeljka u podne", rekla je sindikalna organizacija pošto se islamisti na vlasti u Enahdi i oporba nisu uspjeli dogovoriti u subotu kada je bio prvi rok za imenovanje premijera. Nacionalni dijalog počet prije tjedan dana trebao se završiti imenovanjem nezavisnog kandidata koji će zamijeniti islamističkog premijera Alija Larayedha i predvodeći apolitičku vladu povesti zemlju prema izborima.
Pregovori koji upravo traju trebaju izvući Tunis iz duboke krize u koju je zapao nakon ubojstva oporbenog zastupnika Mohameda Brahmija 25. srpnja, za koje se optužuje džihadiste.
BEOGRAD/PRIŠTINA - Birališta na Kosovu otvorena su u nedjelju ujutro od sedam sati za prve lokalne izbore od proglašenja kosovske neovisnosti 2008., a njihovo održavanje sastavni je dio sporazuma o normalizaciji odnosa između Beograda i Prištine postignutog u Bruxellesu 19. travnja pod pokroviteljstvom Europske unije (EU). Izborni proces proveden je uz pomoć Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS), a nadzire ih više od 30.000 domaćih i stranih promatrača. Za vijećnike i gradonačelnike u 39 općina natječu se 103 izborne liste među kojima 38 albanskih, 33 su srpske, a ostale su liste neovisnih kandidata i manjinskih zajednica - Bošnjaka, Turaka, Roma, Crnogoraca, Hrvata, Goranaca i Aškalija. Izbore osigurava oko 6.000 policajaca. Državni vrh Srbije pozvao je Srbe da izlaskom na izbore podupru stvaranje Zajednice srpskih općina. Birališta se zatvaraju u 19 sati, a rezultati će biti proglašeni 4. studenoga.