DEN HAAG - Hrvatski predsjednik Ivo Josipović u utorak je počeo dvodnevni radni posjet Nizozemskoj, ujedno prvi posjet nekog hrvatskog predsjednika toj zemlji u kojoj je primljen na najvišoj razini. Predsjednik Josipović u utorak popodne sastao se s nizozemskim kraljem Willemom-Alexanderom, koji je ove godine stupio na prijestolje nakon što je njegova majka, kraljica Beatrix abdicirala u travnju. Sastao se i s predsjednicama obaju domova nizozemskog parlamenta Ankie Broekers-Knol i Anouchkom van Miltenburg, s potpredsjednikom Državnog vijeća Pietom Heinom Donnerom i članovima zakonodavnog i pravosudnog dijela Državnog vijeća."To što sam primljen na najvišoj razini doista pokazuje da je Hrvatska prihvaćena kao europska zemlja, koja je dio zajednice kojoj pripada i Nizozemska i sada ćemo zajedno usuglašavati stajališta u EU-u i zajedno raditi na boljoj budućnosti", izjavio je Josipović. U srijedu će nazočiti otvorenju konferencije o Nestalima te posjetiti Organizaciju za zabranu kemijskog oružja (OPCW-a), ovogodišnjeg dobitnika Nobelove nagrade za mir kao i Međunarodni kazneni sud (ICC).
SARAJEVO - Predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko na kraju prvog dana službenog posjeta Bosni i Hercegovini u utorak se u Sarajevu sastao s članovima Međureligijskog vijeća BiH, a zatim je odvojeno razgovarao s nadbiskupom vrhbosanskim kardinalom Vinkom Puljićem. "Vrlo je važno da u ovakvim kontaktima imamo i poglede Katoličke crkve", kazao je Leko i dodao da je o stanju u BiH razgovarano i tijekom susreta u Međureligijskom vijeću. "Mi sada nekako očekujemo da Hrvatska u Europi bude ta koja će lobirati da i BiH nađe svoje mjesto u Europi i da se ostvarimo kao jedna normalna država u kojoj će vladati jednaka prava", kazao je vrhbosanski nadbiskup. Leko i njegovo izaslanstvo razgovarali su i s državnim vrhom BiH, a posjet u srijedu nastavljaju u srednjebosanskim općinama Varešu, Žepču i Usori gdje će se sastati s lokalnim dužnosnicima i predstavnicima Hrvata.
ZAGREB - Zastupnik u njemačkom parlamentu Josip Juratović izjavio je u utorak u Zagrebu da slučaj 'lex Perković' neće utjecati na hrvatsko-njemačke odnose, ali da "pogrešna" promjena toga zakona neposredno pred ulazak Hrvatske u Europsku uniju ide na ruku onima u Njemačkoj koji su se protivili hrvatskom priključenju Uniji. "Jedan takav čin ne može poremetiti tradicionalno bliske odnose između dvije zemlje, ali se logično počinju voditi rasprave koje nisu baš ugodne"', rekao je Juratović na tribini o ulasku Hrvatske u Uniju. "Njemačko društvo bavi se potpuno drugim temama, no ljudi koji su lobirali za Hrvatsku sada su na udaru onih koji su lobirali protiv ulaska", dodao je zastupnik njemačke Socijaldemokratske stranke i prvi Hrvat izabran u Bundestag.
Juratović je rekao da je bio iziritiran i ožalošćen što je promjena zakona tri dana uoči ulaska u EU, 1. srpnja, dovela u pitanje trud koji je zajedno s ostalim Hrvatima i Nijemcima uložio u lobiranje za priključenje Hrvatske Uniji. "Poslije svega što smo proživljavali u vezi s ulaskom u EU i unatoč tome što je Hrvatska postala zrelo društvo, dogodi se neka zakonska promjena tri dana prije ulaska. To je strašno iritiralo, jer je bio pogrešan tajming, pogrešan stil i pogrešna retorika"', istaknuo je Juratović. "Vlasnika života i smrti, kojih je možda bilo za Tita i Tuđmana, u jednom društvu koje je ušlo u EU više ne smije biti"', naglasio je Juratović.
ZAGREB - Hrvatski ministar obrane Ante Kotromanović posjetio je u utorak sa srbijanskim kolegom Nebojšom Rodićem specijalnu vojnu brigadu sa sjedištem u Pančevu koja im je predstavila opremu i naoružanje te demonstrirala djelovanje te elitne postrojbe, prioćilo je ministarstvo obrane. Vojni specijalci izveli su vježbu kojom su pokazali dijelove obuke - gađanje, vatrenu i taktičku obuku specijalnih djelovanja te padobranstvo. Kotromanović se tom se prigodom susreo sa zapovjednikom brigade, generalom Ilijom Todorovim i zapovjednikom srbijanske kopnene vojske Aleksandrom Živkovićem. Hrvatski ministar je službeni posjet Srbiji završio u Novom Sadu gdje je posjetio riječnu flotilu koja je izvela vježbu riječnog desanta. U njemu su sudjelovali ratni brodovi, lovci 331 i 341, desantni jurišni čamac, te amfibijski transporteri, navodi se u priopćenju.
SARAJEVO - Ministar pravosuđa Federacije Bosne i Hercegovine Zoran Mikulić u utorak je odlučno opovrgnuo optužbe da je prekršio zakon i ugrozio život jednog zaštićenog svjedoka u istrazi o organiziranom kriminalu koju vodi državno odvjetništvo BiH i zbog čega ga je u ponedjeljak u svojstvu osumnjičenika saslušavala policija. "Osobno smatram da nekome smeta što sam ja predložio preko 70 zakona koji su u parlamentarnoj proceduri uključujući pet antikorupcijskih zakona ", kazao je Mikulić u Sarajevu na konferenciji u sjedištu Socijaldemokratske partije BiH (SDP BiH) čiji je član predsjedništva. Ustvrdio je kako je u njegovu slučaju riječ o "privatnoj istrazi" koju provodi državni odvjetnik Dubravko Čampara a navodno zbog toga što je saučesnik zaštićenog svjedoka u rodbinskoj vezi s tužiteljem. Zaštićeni svjedok-pokajnik povezan je s organiziranim kriminalnim skupinama predvođenim Darkom Elezom i Naserom Keljmendijem umiješanim u niz teških ubojstava, pljački i trgovinu narkoticima. Mikulić je ranije na sjednici Zastupničkog doma parlamenta Federacije BiH pozivan da podnese ostavku jer je pod istragom za više kaznenih djela.
WASHINGTON - Službeni Washington u utorak je izvijestio da Amerika neće biti sretna ako nove informacije o američkoj špijunskoj aferi budu utjecale na pregovore između SAD-a i EU-a o slobodnoj trgovini. "Nećemo biti sretni ako nas ova pitanja, koja su, ističemo, iznimno važna, odvrate od zajedničkog cilja - pregovora o sporazumu od velike važnosti za 21. stoljeće", rekao je za France presse glasnogovornik američkog predstavnika za vanjsku trgovinu. Nedavno otkriće da je američka NSA provodila masovna špijuniranja građana u Francuskoj i u Španjolskoj te da je vjerojatno prisluškivana i njemačka kancelarka Angela Merkel pokrenulo je veliki diplomatski metež.
ISTANBUL - Turska je u utorak otvorila prvi svjetski podmorski željeznički tunel između dvaju kontinenata, povezavši Europu i Aziju ispod Bospora, čime je premijer Recep Tayyip Erdogan realizirao projekt o kojem su sanjali osmanski sultani. Erdogan je godinama bio zagovornik toga projekta koji je zamislio još turski sultan Abdulmecit 1860. godine, a neuspješno pokušao realizirati njegov nasljednik Abdulhamid 30 godina poslije. Radovi na ovom megaprojektu počeli su 2004. godine, a ukupna cijena gradnje iznosi četiri milijarde dolara. Tunel je dug 13,6 kilometara, a njegova cijev nalazi se 60 metara ispod morske površine i turska vlada ponosno tvrdi da se radi o najdubljem tunelu na svijetu. Tunel se službeno zove Marmaray, kombinacija naziva Mramornog mora i turske riječi "ray" što znači željeznica. Otvaranje ovog ambicioznog projekta poklapa se s 90. godišnjicom osnivanja moderne Turske. "Turska će dva praznika slaviti zajedno", kazao je nedavno ministar prometa Binali Yildirim. "Slavimo 90 godina republike i realizaciju 150 godina starog sna o tunelu ispod Bospora". Oporba Erdoganove projekte naziva "faraonskim" i tvrdi da si buldožerima nastoji prokopati mjesto u povijesti i pritom posve zaobilaze stručnjake urbanog planiranja.
DAMASK - Međunarodni izaslanik za Siriju Lahdar Brahimi u utorak je u Damasku rekao kako bi mirovna konferencija, koja će se održati krajem mjeseca u Ženevi, Sirijcima trebala poslužiti kao prilika da odluče o vlastitoj budućnosti. "Konferencija u Ženevi sastanak je svih sirijskih strana i one bi, a ne ja, trebale dogovoriti tranzicijsku fazu i nastavak plana", rekao je Brahimi novinarima u Damasku. Izaslanik UN-a i Arapske lige za Siriju, trenutačno je na regionalnoj turneji, a u Damask je stigao nakon šest mjeseci, nakon razmirica i neslaganja s Bašarom al Asadom. On se usredotočio na sirijski karakter konferencije u Ženevi 2, za koju se zalažu SAD i Rusija. Na terenu se nastavljaju borbe i uspjesi kurdskih boraca u pokrajini Hasake na sjeverozapadu zemlje. Kurdski militanti, članovi Povjerenstva za zaštitu naroda, zauzeli su sela Safu, Karhuk i Ausufije, koju su dosad držali džihadisti. Ponovno, nakon nekoliko mjeseci, džihadisti i Kurdi se spore oko kontrole sjeveroistokčnog dijela Sirije, bogatog naftom i žitnicom zemlje.
BUDIMPEŠTA - Prošle je godine 47 posto Mađara bilo izloženo barem jednom obliku siromaštva ili segregacije, pokazala je u utorak anketa organizacije Tarki. Cijelih 17 posto Mađara u 2012. imalo je prihod ispod 60 posto državnoga prosjeka, a to je najlošiji rezultat od 1989. Anketa je pokazala da 19 posto ispitanika ima loše plaćen posao ili je nezaposleno, a 37 posto si ne može priuštiti ni odgovarajuće grijanje niti sedmodnevne praznike jednom na godinu dana. U 2011. je, prema mađarskom uredu za statistiku 32 posto mađarskih obitelji bilo siromašno ili trpjelo neki oblik segregacije. U Europskoj je uniji prosjek 24 posto. U Bugarskoj je taj rezulat 48 posto, u Latviji i Rumunjskoj 40, a u Hrvatskoj i Litvi 33 posto.
LONDON - Vlasnik Formule 1 Bernie Ecclestone optužen je u utorak u Londonu za korupciju koja je njemačku medijsku kuću stajala milijune, što je jedan u nizu sudskih sporova koji dovode u pitanje njegovu kontrolu nad motosportom. Tvrtka Constantin Medien traži više od 100 milijuna dolara odštete od Ecclestonea, tvrdeći da je zajedno s još trojicom osumnjičenika namjerno snizio vrijednost Formule 1 kada je 1995. u vlasništvo ušao privatni equity fond CVC Capital Partners. Ta sportska medijska grupa bila je zainteresirana za prodaju udjela njemačke BayernLB banke CVC-u, pa Constantin Medien tvrdi da pretrpio štetu zbog snižene prodajne cijene. Zbog toga je slučaja na osam i pol godina zatvora osuđen bivši bankar u BayernLB-u Gerhard Gribkowsky, a njemački sud iduće bi godine trebao odlučiti hoće li suditi i Ecclestonu. Ecclestone (83) niječe optužbe.