ECB želi utvrditi sve potencijalne rizike koji se 'skrivaju' u bilancama bankama prije nego što supervizija bude centralizirana pod njegovim okriljem od studenoga 2014. godine. Nakon provjere kvalitete imovine zajedno s Europskom agencijom za banke (EBA) provest će provjere otpornosti banaka na moguće nepovoljne okolnosti u okruženju.
Provjeru će provesti zajedno s nacionalnim tijelima nadležnima za nadzor banaka, uz podršku vanjske konzultantske tvrtke, navode u ECB-u.
Ujedno najavljuju primjenu strožih novih mjera koje je utvrdila EBA, uključujući i njezinu definiciju po kojoj su loši zajmovi oni čija naplata kasni 90 dana.
"Jedinstvena sveobuhvatna provjera, koja će se jednako primjenjivati na sve značajne banke koje čine oko 85 posto bankovnog sustava u eurozoni, važan je korak naprijed za Europu i za budućnost gospodarstva eurozone", kazao je čelnik ECB-a Mario Draghi.
"Transparentnost je njezin glavni cilj. Očekujemo da će ojačati povjerenje privatnog sektora u sigurnost banaka eurozone i u kvalitetu njihovih bilanci", istaknuo je.
U ECB napominju da će se od banaka, ako provjere njihovih bilanci pokažu da ne raspolažu dostatnim kapitalom, tražiti da manjkove nadomjeste. Tražit će također da udio rezervnog kapitala iznosi osam posto.
Lista banaka koje će biti podvrgnute provjerama uključuje, između ostalog, 24 banke iz Njemačke, 16 iz Španjolske, 15 iz Italije, 13 iz Francuske, sedam iz Nizozemske, pet iz Irske i po četiri iz Grčke, Cipra i Portugala.
ECB želi provesti strogu provjeru u bankama prije no što preuzme odgovornost za nadzor, kako bi se izbjegle pogreške iz prethodna dva kruga EBA-inih provjera otpornosti koje nisu pravodobno ukazale na rizike u Irskoj i Španjolskoj.
Pojedini dužnosnici ECB-a skeptični su ipak u pogledu preuzimanja dodatne odgovornosti pa su sugerirali da se supervizija banaka u dugoročnoj perspektivi ipak odvoji u zasebnu instituciju. Takav bi potez, međutim, zahtijevao promjene Povelje EU-a, koja bi mogla trajati godinama.