EBA-i je dodijeljena zadaća provjere imovine europskih banaka prije nego što Europska središnja banka (ECB) iduće godine preuzme posao supervizije financijskih institucija eurozone.
Preporuke koje je EBA objavila sadrže jedinstvene definicije koja bi nadležnim tijelima u Europskoj uniji trebale pojednostaviti analizu kvalitete imovine u portfeljima banaka u eurozoni i pomoći im da lakše uoče opasne trendove.
U EU postoji čitav niz definicija rizika koje treba pojednostaviti, pojašnjavaju u EBA-i.
Najviše pozornosti po njima zahtijevaju loši zajmovi i oni za koje je zajmodavac omogućio dulji rok otplate.
Agencija tako definira nenaplativi kredit kao onaj čija otplata kasni više od 90 dana odnosno čiji je povrat malo vjerojatan.
Za kredite s produljenim rokovima otplate u EBA-i sugeriraju da mogu biti iskazani i u 'lošem' i u standardnom portfelju, što znači da ih ne treba automatski smatrati nenaplativima.
U izvješću se također navodi da vlasti moraju procijeniti koliki bi iznos problematične imovine banke trebale prodati kako bi bile sigurnije. Dužnosnici EU-a moraju također razmotriti kako zaštititi potrošače od propasti dijelova banaka koje su sadržavale problematične zajmove. Klijenti bi se tako mogli prebaciti u bančine portfelje 'zdrave' imovine, ili bi se problematična imovina izdvojila iz bilanci.
Europska središnja banka (ECB) primijenit će EBA-ine preporuke u predstojećim provjerama kvalitete imovine banaka u 130 vodećih banaka u eurozoni a nadležna tijela 11 zemalja Europske unije koje još nisu članice monetarne unije, uključujući Hrvatsku, također moraju provesti provjere. Prema priopćenju EBA-e, sve provjere u EU trebaju biti završene do kraja listopada iduće godine.
Odvojena provjera otpornosti banaka u EU na moguće nepovoljne uvjete poslovanja također bi trebala biti završena do listopada 2014.