ZAGREB - Mađarska vlada planira pravni odgovor na slučaj MOL-Ina i najavljuje mogućnost prodaje Ininih dionica, a otkazala je i sudjelovanje ministra vanjskih poslova Janosa Martonyia na Croatia Forumu o energetskoj sigurnosti koji počinje u četvrtak u Dubrovnik, objavio je u srijedu mađarski MTI. "Stalna politička kampanja protiv MOL-a u Hrvatskoj, javne prijetnje hrvatskoga ministra financija (Slavka Linića) protiv najvećega ulagača u toj zemlji, te postupci hrvatskih pravosudnih tijela protiv nekih direktora MOL-a upućuju na to da se služe sredstvima izvan ekonomske sfere za vršenje pritiska", priopćio je ured za odnose s javnošću mađarske vlade. "Te su metode neprihvatljive u Europskoj uniji. Mađarska to ne može dopustiti, a da ne reagira", dodaje se. Vlada je dala nalog upravi MOL-a da napravi reviziju portfelja te kompanije i ako je potrebno, pripremi nužne korake za prodaju Ininih dionica. Vlada je također donijela odluku da šef mađarske diplomacije otkaže sudjelovanje na Croatia Forumu, summitu o energetskoj sigurnosti koji se u četvrtak i petak odvija u Dubrovniku.
ZAGREB - Ministarstvo vanjskih i europskih poslova osudilo je napad na nizozemsku počasnu konzulicu u Splitu i nada se da će policija brzo pronaći počinitelja, rekla je za Hinu u srijedu Danijela Barišić, glasnogovornica toga ministarstva. "Osuđujemo bezumni čin i vjerujemo da će policija što prije pronaći počinitelja. Nadamo se da će se počasna konzulica brzo oporaviti", rekla je Barišić. Ministrica Vesna Pusić razgovarala s nizozemskom veleposlanicom Stellom Ronner-Grubačić i ministrom unutrašnjih poslova Rankom Ostojićem o tom slučaju, dodala je. U međuvremenu, muškarac za kojeg se sumnja da je nožem napao počasnu konzulicu Nizozemske Silvanu Kondić (72) u njezinu uredu u središtu Splita je uhićen. U splitskoj bolnici doznaje se da konzulica ima "nekoliko šavova" na glavi i vratu te da nije u životnoj opasnosti.
RIM - Talijanska vlada Enrica Lette prošla je u srijedu velikom većinom ključno glasovanje o povjerenju u Senatu, nakon promjene mišljenja Silvija Berlusconija koji je isprva tražio njezino rušenje a potom pozvao na izglasavanje povjerenja. Senatori su se s 235 od njih 307 prisutnih izjasnili za potporu vladi premijera Enrica Lette koji od travnja nastoji ujediniti lijevi i desni centar. Potrebna većina bila je 153 glasa. Sedamdeset senatora glasovalo je protiv.
BRUXELLES - Zapadne vlade razmatraju mogućnost da dopuste Iranu da nastavi do određene mjere obogaćivati uran, u okviru mogućeg sporazuma o rješavanju desetljeće starog spora s Teheranom, rekao je visoki diplomat Europske unije. Novo stajalište EU-a, koje je reakcija na otvaranje spram zapada novog iranskog predsjednika Hasana Rohanija, moglo bi značiti ublažavanje starog zahtjeva da Iran obustavi svako obogaćivanje urana zbog straha da Teheran možda razvija nuklearno oružje. "Vjerujem da ako Iranci dokažu da je ono što rade mirnodopsko, onda bi, kako shvaćam, bilo moguće da to i nastave", rekao je u razgovoru za agenciju Reuters litavski ministar vanjskih poslova Linas Linkečivius. "To je uvjetno, to nije gotova stvar, no ipak postoji mogućnost da se to razmotri, zahvaljujući ovom približavanju", rekao je. "Kako će to izgledati, ne znamo".
WASHINGTON - Američki predsjednik Barack Obama i republikanski predstavnici u Kongresu nisu u srijedu ništa bliže rješavanju proračunske krize zbog koje je prvi put u posljednjih 17 godina došlo do zastoja rada savezne vlade, a stotine tisuća zaposlenika javnih službi našlo se na prisilnom neplaćenom dopustu. U utorak navečer je propao pokušaj donošenja triju zakona, no republikanci će ponovo pokušati u srijedu, ali će ih najvjerojatnije u tome spriječiti demokratska većina u Senatu. Ova bezizlazna situacija je potakla nove sumnje u sposobnost Kongresa da obnaša svoje temeljne dužnosti. Na vidiku je još veća bitka jer Kongres u narednim tjednima mora povećati ograničenje na zaduživanje, a u suprotnom riskira neispunjavanje američkih obveza što bi moglo uzdrmati globalna tržišta.
BERLIN - Pritisak na njemačke političke stranke za što bržim sastavljanjem vlade raste, a nakon Europske komisije u srijedu su i vodeći predstavnici njemačkog gospodarstva ukazali na potrebu što bržeg formiranja učinkovite vlade u Njemačkoj, čije bi se formiranje po nekim procjenama moglo oduljiti i do siječnja iduće godine. "Mi nemamo mnogo vremena. Svaki dan je sve skuplji, a posvuda čekaju obveze koje se moraju izvršiti, kako na domaćem tako i na međunarodnom planu", rekao je predsjednik Saveza njemačkih industrijalaca (BDI) Ulrich Grillo na jednom skupu u Duesseldorfu. On je upozorio na potrebu što bržeg dogovora oko budućnosti opskrbe energentima kao i općenito na potrebu stvaranja povoljne klime za strane ulagače. Njemačko gospodarstvo od nove vlade očekuje i daljnju potporu zajedničkoj europskoj valuti. "Mi trebamo euro", zaključio je Grillo. Pritisak na vodeće njemačke političare stiže i iz Bruxellesa. Povjerenik Europske komisije za proračun Janusz Lewandowski istaknuo je, u razgovoru za njemački gospodarski dnevnik "Handelsblatt" od srijede, kako Njemačka u Europi mora predstavljati "stabilnost i predvidljivost".
BRUXELLES - Europski socijalisti započeli su postupak izbora svoga kandidata za predsjednika Europske komisije, a ime izabranog kandidata bit će objavljeno krajem siječnja ili početkom veljače na izvanrednom stranačkom kongresu. Među najizglednijim imenima za socijalističkog kandidata spominje se sadašnji predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz, njemački socijaldemokrat. Europska pučka stranka (EPP), koja je najbrojnija u sadašnjem sazivu Europskog parlamenta svog će kandidata objaviti u ožujku sljedeće godine. Kao mogući kandidati desnog centra spominju se, između ostalih, potpredsjednica Komisije Luksemburžanka Viviane Reding i francuski povjerenik Michel Barnier.
Europski liberali ime svoga kandidata će objavit će već krajem prosinca, a kao mogući kandidati spominju se bivši belgijski premijer Guy Verhofstadt i povjerenik za ekonomske i monetarne poslove Olli Rehn.