ZAGREB - Rast rashoda za kamate i troškove članstva Hrvatske u Europskoj uniji u idućoj će godini uzrokovati povećanje proračunskog deficita za oko 8 milijardi kuna te će rashodi dosegnuti iznos od 131,7 milijardi kuna, a proračunski deficit iznosit će 5,5 posto BDP-a, najavio je na današnjoj sjednici Vlade ministar financija Slavko Linić, ističući pritom da se neće odustati od politike štednje. Predstavljajući Smjernice ekonomske i fiskalne politike za razdoblje od 2014. do 2016. godine, Linić je kazao kako u 2014. godini rashodi za kamate za postojeći javni dug rastu za oko 2,5 milijarde kuna, a troškovi članstva u EU za 4,7 milijardi kuna. Tu je i oko 700 milijuna kuna viših rashoda za subvencije i plaće, što će sve dovesti do 8 milijardi kuna višeg proračunskog deficita u odnosu na ovogodišnji. Time bi se proračunski deficit povećao sa ovogodišnjih planiranih 3,5 posto BDP-a na 5,5 posto BDP-a u idućoj godini. Razina deficita od 5,5 posto BDP-a trebao bi se smanjivati u 2015. i 2016., ponajprije zbog očekivanog gospodarskog rasta, rekao je Linić. Smjernicama je, naime, predviđeno da će nakon 0,2 postotnog rasta u ovoj godini, rast hrvatskog BDP-a u 2014. iznositi 1,3 posto, u 2015. godini 2,2 posto, a 2016. planiran je rast od 2,5 posto. Prihodovna strana proračuna predviđena je u iznosu od 114,3 milijardi kuna ili oko 0,8 posto višoj nego ove godine.
ZAGREB - Kratkoročnim i dugoročnim reformskim mjerama fiskalne konsolidacije Vlada planira smanjiti proračunski manjak u idućih nekoliko godina na 3 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), što bi bilo u skladu s kriterijima iz Maastrichta. U Smjernicama ekonomske i fiskalne politike Vlada idućih godina planira rast proračunskog deficita s postojeće razine od 3,8 posto BDP-a, no danas je prihvatila i reformske i druge mjere fiskalne konsolidacije od 2014. do 2016. godine, što bi trebalo dovesti do ušteda u budžetu i smanjenja deficita. Ministar financija Slavko Linić kazao je danas na Vladi kako će se parametri iz smjernica prilikom izrade proračuna za 2014. korigirati za očekivane učinke tih reformskih mjera. Te bi mjere trebale rezultirati bitnim restrukturiranjem prvenstveno rashodne strane proračuna i nužne su za smanjenje proračunskog manjka na razinu ispod 3 posto BDP-a u idućih nekoliko godina. Najvažnije reforme predviđene su u sustavima zdravstva, socijalne skrbi, mirovinskog osiguranja, obrazovanja i sustavu plaća u državnim i javnim službama.
ZAGREB - Hrvatskim cestama Vlada je na današnjoj sjednici odobrila novo zaduženje kojim bi pokrile stare dugove, i to u ukupnom iznosu od 74,5 milijuna eura i po kamatnoj stopi od 6,28 posto godišnje. Vlada je Hrvatskim cestama izdala jamstvo te im odobrila podizanje kredita kod zajednice ponuditelja (BKS banka, Croatia banka, Hypo Alpe-Adria-Bank, Istarska kreditna banka, OTP banka i Zagrebačka banka) u iznosu od 74,5 milijuna eura za potrebe financiranja građenja i održavanja državnih cesta i podmirenje kreditnih obveza u ovoj godini. Riječ je o kreditu na sedam godina s efektivnom godišnjom kamatnom stopom od 6,28 posto.
ZAGREB - Vlada je na današnjoj sjednici prihvatila i amandman na Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, a kojim se ukida mogućnost oporezivanja dividendi 'po načelu blagajne', odnosno kad se isplaćuje, pojasnio je ministar financija Slavko Linić. Naime, prošlog je tjedna Ustavni sud odlučio da se dividenda ne može oporezivati ako je oduka o isplati dividende donesena prije stupanja na snagu tog zakona, a nije bila isplaćena. Pri isplati dividende primjenjuje se zakon koji je bio na snazi u vrijeme donošenja odluke o dividendi, a ne u vrijeme njezine isplate. Poštujemo odluku Ustavnog suda, rekao je, ali i napomenuo kako je Hrvatska u krizi u kojoj trebaju participirati svi, i bogati i siromašni. "Kada Vlada uzima zaposlenima u javnom sektoru 3 posto, kada se bori što s niskim mirovinama, neprihvatljivo je ponašanje poslodavaca koji smatraju da si mogu isplatiti dividendu, koja je dohodak jednako kao što je i radniku plaća dohodak, a da ne trebaju platiti porez", kazao je. Ustavni sud im je to omogućio i vladine politike koje kažu da u krizi svi moraju pomoći Ustavni sud nije prihvatio već je poručio da bogati to ne moraju, rekao je Linić.
ZAGREB - Ministri nadležni za energetiku iz Hrvatske, Albanije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore usuglasili su sljedeće korake u realizaciji projekta Jadransko-jonskog plinovoda (IAP), izvijestio je danas ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak na konferenciji za novinare nakon ministarskog sastanka na temu "Jadransko-jonski plinovod - put kaspijskog plina u Europu". Dogovoreno je da do idućeg ministarskog sastanka u Tirani u prvom tromjesečju sljedeće godine, na kojem bi uz ministre trebali sudjelovati predstavnici partnera i investitora, bude gotova studija izvodljivosti i predložen poslovni model, rekao je Vrdoljak. Izgradnja IAF-a Albaniji, BiH i Crnoj Gori otvara potpuno novu energetsku perspektivu, a Hrvatskoj omogućuje da postane regionalno energetsko čvorište. Projekt Jadransko-jonskog plinovoda (IAP) podrazumijeva plinovod kojim bi se plinovodni sustav Hrvatske, točnije Like i Dalmacije, nastavkom izgradnje od Splita prema Pločama te dalje preko Crne Gore, u Albaniji spojio na projekt Trans Adriatic Pipeline (TAP). TAP bi, prema planovima, s polja Shah Deniz II u Azerbajdžanu transportirao plin preko Grčke, Albanije i Jadranskog mora do Italije, a njegova dužina je oko 870 kilometara.
ZAGREB - Atlantic Grupa počinje s ulaganjem u novu tvornicu za proizvodnju energetskih pločica u Novoj Gradišci, investiciji vrijednoj 120 milijuna kuna, izvijestili su danas iz te kompanije. Atlantic je potpisivanjem predugovora uIndustrijskom parku Nova Gradiška započeo ulaganje u novu tvornicu za proizvodnju energetskih pločica iz asortimana sportske i aktivne prehrane. Nakon potrebnih priprema, početak gradnje tvornice planira se u travnju 2014., a prvi proizvodi s novih linija na tržištu se očekuju u prvom kvartalu 2015. godine. U prvoj godini proizvodnje otvorit će se 50, a uz planirani rast poslovanja u konačnici 160 novih radnih mjesta.
ZAGREB - U mirnom trgovanju indeksi Zagrebačke burze bili su oko podneva u blagom minusu, pri čemu su u fokusu investitora dionice HT-a i brodarskih kompanija. Crobex indeks bio je oko podneva u minusu 0,14 posto, na 1.819 bodova, a Crobex10 0,05 posto, na 1.025 bodova. Redovni promet dionicama iznosio je 2,9 milijuna kuna. Dionice brodarskih tvrtki i danas su među najlikvidnijima, pri čemu je najveći dobitak ostvarila dionica Tankerske plovidbe, za 3,3 posto. Slijedi dionica Atlantske plovidbe, s rastom cijene za 2,12 posto te Uljanik plovidbe s rastom od 1,68 posto. A unatoč vijesti o početku gradnje nove tvornice za proizvodnju energetskih pločica u Novoj Gradišci, vrijedne 120 milijuna kuna, dionica Atlantic grupe oslabila je 0,59 posto, na 651 kunu. Najlikvidnija je, s prometom od 1,1 milijun kuna, do podneva bila dionica HT-a. Cijena joj je ojačala 0,42 posto, na 175 kuna.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB), u odnosu na jučerašnju tečajnicu, ojačala prema euru za 0,03 posto, dok je prema ostalim važnijim valutama oslabila. Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnici, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,611106 kuna. Istodobno su prema kuni ojačale ostale promatrane valute, švicarski franak za 0,06 posto, američki dolar za 0,10 posto, a britanska funta za 0,30 posto. Na tečajnoj listi središnje banke, koja se primjenjuje od sutra, srednji tečaj franka iznosi 6,191918 kuna, dolara 5,642036 kuna, a funte 9,054373 kune.