ZAGREB - Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak izjavio je danas kako izlaz Hrvatske iz krize vidi u privatnim investicijama i privatnom kapitalu te ustrajavanju na fiskalnoj konsolidaciji, komentirajući tako prognoze američke agencije za kreditni rejting Standard&Poor's prema kojima su izgledi za kreditni rejting Hrvatske sniženi sa 'stabilnog' na 'negativni'. "Ono što je poruka Standard&Poor'sa, a osobno sam s njima razgovarao, je da su zadržali rejting s negativnom prognozom, a na nama je u sljedećih pola godine da pokažemo kako prognozu možemo vratiti u pozitivnu", rekao je Vrdoljak novinarima nakon polaganja vijenaca na grob Savke Dabčević-Kučar. Po njegovom mišljenju spasiti nas mogu samo privatni kapital, privatne investicije i fiskalna konsolidacija na kojoj se mora ustrajati i sa smanjivanjem troškovne strane i s povećanjem prihodovne strane. "Kada to pokažemo do kraja godine onda se više ne bojim za naš rejting", ustvrdio je ministar gospodarstva dodavši, međutim, kako će vrijeme pokazati hoćemo li u tim ciljevima uspjeti. Priznao je i kako investicija nema dovoljno, posebno onih privatnih.
LONDON - Agencija Standard & Poors's (S&P) snizila je danas prognozu kreditnog rejtinga Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) sa stabilnog na negativnu, slijedom prošlotjednog snižavanja izgleda za kreditni rejting države, zadržavši pritom važeći bančin rejting za zaduživanje u inozemnoj i domaćoj valuti na BB+/B. S&P je u petak snizio prognozu kreditnog rejtinga Hrvatske sa stabilne na negativnu, zadržavši pritom važeći rejting za zaduživanje u inozemnoj i domaćoj valuti na BB+. Rejtinzi HBOR-a, u potpunom državnom vlasništvu, izjednačeni su sa kreditnim rejtinzima hrvatske države, navodi se u današnjem priopćenju te agencije. Revizija prognoze za HBOR odražava mišljenje S&P-ja da postoji 'gotovo sigurna' vjerojatnost da će vlada osigurati dovoljnu podršku banci radi servisiranja svih dugova ako dođe do bilo kakvog negativnog scenarija. S&P napominje da bi mogao sniziti rejting HBOR-a ako snizi hrvatski kreditni rejting ili revidira njegovu prognozu.
ZAGREB - Novo spuštanje izgleda za kreditni rejting Hrvatske na negativne, ali i vrlo jasnu poruku agencije Standard&Poor's (S&P) o mogućnosti skorog smanjenja i ovako lošeg, neinvesticijskog kreditnog rejtinga zemlje, ocjenjujemo vrlo ozbiljnim upozorenjem koje nositelji ekonomske vlasti ne smiju ignorirati, navodi se u današnjem priopćenju Hrvatske udruge poslodavaca (HUP). Iz HUP-a upozoravaju da bi nakon pet godina uporne recesije i pada životnog standarda građana, dodatno slabljenje gospodarskih izgleda, uvjetovano narušavanjem ionako krhkog povjerenja investitora i domaćih i stranih u hrvatsku ekonomiju zbog mogućeg daljnjeg smanjenja kreditnog rejtinga, moglo rezultirati ne samo ozbiljnim gospodarskim već i društvenim posljedicama. Iako je Vlada poduzela određene mjere i radi na pokretanju nekih od nužnih reformi, to nije dovoljno jer stanje u gospodarstvu i dalje je vrlo loše. Ocjena najveće svjetske kreditne agencije još je jedan dokaz onoga što je HUP već nebrojeno puta ponovio - bez ubrzanja nužnih reformi koje bi stabilizirale javne financije i omogućile poboljšanje poslovne klime u zemlji ne možemo očekivati ni zadržavanje našeg kreditnog rejtinga, a još manje toliko potreban gospodarski oporavak, navodi se u priopćenju HUP-a. HUP još jednom apelira na Vladu da brže, odlučnije i sveobuhvatnije provodi i pokreće reforme te stvori povoljnije uvjete za poslovanje.
ZAGREB - Prvi put ovog ljeta proteklog je, prvog kolovoškog, ali i produženog vikenda, po svim autocestama u Hrvatskoj zabilježen veći promet vozila u odnosu na usporedive vikende prošlog ljeta, pokazuju podaci četiri tvrtke-koncesionara autoceste. Hrvatske autoceste (HAC) proteklog su vikenda zabilježile povećanje prometa vozila. Vozila je ukupno u četiri dana produženog vikenda, 2. do 5. kolovoza, na HAC-ovim autocestama bilo 728.067, što je njih blizu 99 tisuća ili 6 posto više nego u istom lanjskom vikendu. Za 6,6 posto HAC-u je porastao i prihod od naplaćene cestarine proteklog vikenda, na 38,4 milijuna kuna (bez PDV-a). Porast prometa vozila pokazuju i podaci tvrtke-koncesionara Autoceste Rijeka Zagreb po kojima je na izlaznim naplatnim postajama na toj autocesti za vikend, od 2. do 4. kolovoza, bilo ukupno 293.177 vozila ili 0,4 posto više nego u istom vikendu prošle godine. U prvih pet dana kolovoza na izlaznim postajama te autoceste bilo ukupno 453.096 vozila ili 5,7 posto više nego u istim danima prošle godine. Iz tvrtke Autocesta Zagreb Macelj izvijestili su o povećanju broja vozila na istoimenoj autocesti tijekom tri dana vikenda (2. do 4. kolovoza) za 5,3 posto, na 115.462 vozila. Prvog kolovoškog vikenda, od 2. do 4. kolovoza, i na Istarskom ipsilonu tvrtka-koncesionar Bina Istra zabilježila je 4,7 posto veći promet vozila s njih ukupno 138.884.
ZAGREB - Prema ugovoru o transportu sirove nafte, koji je potpisan ranije ovoga ljeta između MOL-a i jadranskog naftovoda (JANAF), u luku Omišalj stigla je prva isporuka sirove nafte za mađarsku naftnu kompaniju, priopćeno je iz te tvrtke. Ugovor između MOL-a i JANAF-a pokriva transport oko 240.000 tona sirove nafte u razdoblju od 1. kolovoza do 31. prosinca ove godine. Prva isporuka u luku Omišalj stigla je u subotu. "Ova suradnja dobro se uklapa u ciljeve MOL Grupe vezane uz downstream s obzirom da osigurava pristup mediteranskom tržištu sirovina. Obnova isporuka osigurava MOL-u mogućnost ispitivanja nekoliko tipova sirove nafte te pruža mogućnost lakše prilagodbe promjenama na tržištu", rekao je Ferenc Horváth, izvršni potpredsjednik MOL Grupe za Downstream. Dvije kompanije surađivale su i ranije, s obzirom da se ista ruta koristila i prijašnjih godina, a novoobnovljena suradnju na transportu sirove nafte nastavit će se i dalje. Sirova nafta bit će isporučena kroz JANAF-ov sustav te sustav naftovoda Adria do Rafinerije Duna. "Ovo je potvrda učvršćivanja položaja JANAF-a na energetskoj karti Europe te će ova suradnja potaknuti i neke nove poslovne aktivnosti kako s MOL Grupom, tako i s drugim strateškim partnerima," izjavio je predsjednik Uprave JANAF-a Dragan Kovačević.
SLAVONSKI BROD - Sindikat metalaca Hrvatske-Industrijski sindikat (SMH-IS) u Đuro Đaković Grupi izrazio je danas "duboko nezadovoljstvo" negativnim poslovnim učincima Đakovića u prvom polugodištu ove godine u kojem je konsolidirani gubitak Grupe iznosio 29,5 milijuna kuna, za što odgovornom smatraju Upravu i Nadzorni odbor koje je imenovala Vlada. Napominjući kako su gubitci ponajprije posljedica gotovo prepolovljenih ukupnih prihoda na razini Đ. Đaković Grupe, smanjenih za 45 posto u odnosu na prvu polovicu 2012., Sindikat u priopćenju ističe kako je to poražavajuća posljedica nedovoljne uposlenosti proizvodnih kapaciteta i sukladno tome neuspješnog upravljanja Đ.Đ Grupom. U tom sindikatu smatraju kako za nastavak negativnog poslovanja glavnu odgovornost snosi aktualna Uprava i Nadzorni odbor Holdinga imenovani od strane Vlade kao zastupnika najvećeg dioničara. Pritom ističu kako osnovni cilj SMH-IS u Đuri Đakoviću ostaje zadržati postojeća radna mjesta i razinu socijalnih prava za radnike ugovorenih u potpisanim kolektivnim ugovorom, a glavni preduvjet za to je puna zaposlenost proizvodnih kapaciteta koje još nema na vidiku.
ZAGREB - Prosječna neto plaća zaposlenih u pravnim osobama u Zagrebu za svibanj ove godine iznosila je 6.552 kune, što u odnosu na mjesec prije predstavlja nominalni rast za 2 posto ili za 129 kuna. Na godišnjoj razini pak, u odnosu na svibanj 2012., prosječna je zagrebačka neto plaća za isti mjesec ove godine bila veća za 98 kuna ili nominalno za 1,5 posto, pokazuju podaci Odjela za statistiku Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada. Istodobno je, po podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna neto plaća za svibanj po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj iznosila 5.581 kunu, pa proizlazi da je zagrebačka plaća veća za 17,4 posto ili za 971 kunu od prosjeka na razini države. Najveća je prosječna plaća za svibanj u Zagrebu isplaćena u upravljačkim djelatnostima; savjetovanju u vezi s upravljanjem, u iznosu od 12.703 kune, a slijedi s 11.550 kuna vađanje sirove nafte i prirodnog plina. Najniže su pak neto plaće u Zagrebu za peti ovogodišnji mjesec imali zaposleni u proizvodnji odjeće, u iznosu od 3.142 kuna te u zaštitnim i istražnim djelatnostima 3.153 kune.
ZAGREB - Ukupne zalihe gotovih industrijskih proizvoda u Hrvatskoj su na kraju lipnja u odnosu na kraj svibnja bile manje za 2,7 posto, dok su na godišnjoj razini, u odnosu na kraj lipnja 2012. godine, smanjene za 6,6 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. Promatrano prema područjima nacionalne klasifikacije djelatnosti, zalihe gotovih industrijskih proizvoda krajem lipnja u usporedbi s mjesecom prije u prerađivačkoj su industriji smanjene za 2,6 posto, a u rudarstvu i vađenju za 4,5 posto. Na godišnjoj pak razini, u odnosu na lipanj 2012. godine, zalihe u rudarstvu i vađenju bile su manje za 3,8 posto, a u prerađivačkoj industriji za 6,8 posto. Među 23 djelatnosti u sklopu prerađivačke industrije u njih 14 u lipnju je na godišnjoj razini zabilježeno smanjenje, a u devet povećanje zaliha.
ZAGREB - U ljetnoj letargiji, na Zagrebačkoj burzi do podneva je ostvareno nešto više od 4 milijuna kuna prometa, pri čemu se najviše trguje uobičajeno nalikvidnijim izdanjima, čije su cijene u padu, pa su i Crobexi u minusu oko 0,6 posto. Crobex indeks oko podneva bio je u minusu 0,66 posto, na 1.841 bodu, a Crobex10 0,62 posto, na 1.033 boda. Redovni promet dionicama iznosio je do podneva 4,1 milijuna kuna, što je oko 3 milijuna kuna više nego u petak u to doba. Najveći promet do podneva ostvaren je dionicom HT-a, od 919.000 kuna. Cijena joj je u blagom minusu, za 0,02 posto, na 174,49 kuna. Slijedi povlaštena dionica Adrisa, s prometom od 706.000 kuna. Cijena joj je pala 0,68 posto, na 283 kune. U fokusu investitora je i dionica Petrokemija, čija je cijena pala 2,51 posto, na 204,15 kuna, uz promet od 385.000 kuna. Znatnije se trguje i redovnom dionicom Croatia osiguranja, čija je cijena pala 1,41 posto, na 7.000 kuna, uz promet od 371.000 kuna.