PODGORICA - Zbog novog viznog režima u Hrvatskoj i njena ulaska u EU, Nacionalna turistička organizacija Crne Gore očekuje značajan porast turista iz Rusije i Bosne i Hercegovine i drugih zemalja kojima je potrebna viza za ulazak u Hrvatsku. Turisti iz Bosne i Hercegovine, koji su godinama ljetovali u Hrvatskoj, ove godine će ići u Crnu Goru, za koju im još ne treba biometrijska putovnica. Očekujemo da će ove godine više od 100 tisuća građana BiH provesti odmor u našoj zemlji, što je rast od oko deset posto, priopćili su iz te organizacije. Podsjetili su i da nije obvezno posjedovati 100 eura po danu. Bez obzira na to što su neke turističke agencije u Moskvi otkazale više od 16.000 aranžmana za Hrvatsku i Crnu Goru, crnogorske zračne luke bilježe nevjerojatan rast broja letova iz Rusije, ukupno 101 let tjedno. Time je Crna Gora jedna od najbrže rastućih turističkih destinacija u Europi za turiste iz Rusije, navode iz Nacionalne turističke organizacije Crne Gore.
KIJEV - Najveća talijanska banka u poslovanju s građanima Intesa Sanpaolo pokrenula je pregovore o prodaji ukrajinskog ogranka Pravex-banke, kazao je u utorak izvor blizak pregovorima. "Aktivno traže kupca", kazao je Reutersu taj izvor, ne navodeći koliko banka namjerava namaknuti prodajom ukrajinskog ogranka. Intesa Sanpaolo kupila je Pravex-banku 2008. godine za 750 milijuna dolara, no možda će morati snositi gubitke pri njezinoj prodaji. Taj ukrajinski zajmodavac usmjeren poslovanju s građanima 1. travnja imao je imovinu u iznosu oko 700 milijuna dolara. Ukrajinski bankarski sektor snažno je pogodila devalvacija grivnje u 2008., što je mnogim zajmoprimcima znatno otežalo vraćanje kredita iskazanih u stranoj valuti a niz zapadnoeuropskih banaka je primoralo na prodaju poslovanja u toj zemlji. Zajmodavci, među kojima i njemački Commerzbank te austrijska Erste Grupa, već su prodali svoje ukrajinske podružnice. Iz Intese Sanpaola i Pravex-banke u utorak nisu željeli komentirati takve navode, no list Kommersant-Ukrajina je objavio, pozivajući se na neimenovane izvore, da je talijanska banka razgovarala s najmanje tri ukrajinska i ruska zajmodavca.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Cijene dionica na europskim burzama u utorak su dosegnule najviše razine u sedam tjedana, a najviše su pritom ojačale dionice rudarskih kompanija, nakon što je Kina objavila da planira poduprijeti gospodarski rast novim mjerama. Londonski FTSE oko 14,00 sati bio je u plusu 0,26 posto na 6.640 bodova, frankfurtski DAX 0,22 posto na 8.349 bodova, a pariški CAC 0,16 posto, na 3.946 bodova. Kineski mediji objavili su da će vlada financirati razvojne projekte na željeznici kako bi smanjila prevelike zalihe čelika, cementa i drugog građevinskog materijala, te spriječila usporavanje stope gospodarskog rasta ispod 7 posto. "Bilo kakva vijest iz Kine, čak i malo pozitivna, postaje okidač jer su dionice rudarskih kompanija zrele za tehnički oporavak", kazao je jedan trgovac na Pariškoj burzi. I dionice španjolskih banaka bile su na većem dobitku, zahvaljujući dobroj potražnji za kratkoročnim španjolskim obveznicama i padom prinosa na 10-godišnje državne obveznice na najnižu razinu u pet tjedana.
LONDON - Tečaj dolar u utorak se na međunarodnim deviznim tržištima blago oporavio prema drugim vodećim svjetskim valutama, no snažniji oporavak zasad mu ograničavaju očekivanja popustljive monetarne politike još neko vrijeme u SAD-u. Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, uvećan je 0,1 posto, na 82,296 bodova. Dan ranije spustio se na 82,047 bodova, najnižu razinu od 21. lipnja, pod pritiskom slabijih od očekivanja gospodarskih pokazatelja. Tečaj eura u takvim se okolnostima zadržao na 1,3187 dolara, blizu najviše razine u posljednjih mjesec dana od 1,32185 dolara, na koju se popeo u ponedjeljak. Dolar je istodobno prema jenu ojačao 0,3 posto, na 99,97 jena. Analitičari smatraju da će dolar i u idućim mjesecima vjerojatno jačati prema valutama kao što su euro, funta i jen, jer se očekuje da će američka središnja banka Fed biti prva od vodećih središnjih banaka u svijetu koja će početi polagano odustajati od vrlo popustljive monetarne politike.