ZAGREB- Hrvatski je javni dug, koji obuhvaća inozemni i unutarnji dug središnje države, izvanproračunskih fondova i lokalne države, krajem ožujka ove godine iznosio 181,6 milijardi kuna, što je udio u procijenjenom BDP-u od 53,6 posto, podaci su Ministarstva financija iz najnovijeg broja publikacije Mjesečni statistički prikaz. Analitičari Hrvatske narodne banke u najnovijem Biltenu HNB-a pak, uz napomenu kako je dug opće države u prva tri mjeseca porastao za 4,2 milijardi kuna, na 181,6 milijardi kuna, očekuju da bi do kraja tekuće godine mogao dosegnuti oko 199 milijardi kuna, ili gotovo 60 posto BDP-a. Po podacima Ministarstva financija, na rast javnog duga u prvom tromjesečju ove godine ponajprije je utjecala središnja država koja je u tom razdoblju svoj dug povećala za gotovo četiri milijarde kuna, ili za 2,4 posto. Tako je dug središnje države krajem ožujka iznosio 169,8 milijardi kuna. Inozemni i unutarnji dug izvanproračunskih fondova je krajem ožujka iznosio 9,8 milijardi kuna te je u odnosu na kraj prošle godine porastao za 1,9 posto, dok je dug lokalne države povećan za 1,4 posto, na 1,95 milijardi kuna. Po podacima iz statističkog prikaza Ministarstva financija, potencijalni dug države kroz izdana državna jamstva je krajem trećeg mjeseca ove godine dosegnuo iznos od 39,6 milijardi kuna i njegov je udio u BDP-u iznosio 11,7 posto. Inozemni i unutarnji dug Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) je krajem ožujka iznosio 16,5 milijardi kuna te bilježi udio u BDP-u od 4,9 posto.
ZAGREB - Postupak predstečajne nagodbe Badela 1862 je prekinut na zahtjev Ministarstva financija - Porezne uprave, izvijestili su danas iz Badela iz kojeg najavljuju da će o nastavku tog postupka pravovremeno izvijestiti. Nagodbeno je vijeće jučer, 29. srpnja, donijelo rješenje kojim se prekida postupak predstečajne nagodbe nad Badelom 1862, a u rješenju se navodi da je jučer zaprimljen zahtjev Ministarstva financija - Porezne uprave kojim se traži prekid postupka predstečajne nagodbe "budući da se vodi postupak utvrđivanja zlouporabe prava". Prekidom postupka prestaju teći svi rokovi određeni Zakonom o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi. Prekinuti postupak nastavit će se kada prestanu razlozi koji su doveli do prekida, odnosno objavom rješenja o nastavku postupka, navodi se u rješenju objavljenom na internet stranicama Fine. O prekidu postupka Badel je izvijestio putem Zagrebačke burze u posebnoj obavijesti, a Uprava tvrtke osvrće se na to i u polugodišnjem izvješću o poslovanju tvrtke. A podaci iz tog izvješća pokazuju da je Badel 1862 u prvom polugodištu ostvario gubitak od 12,2 milijuna kuna, što je za 1,8 milijuna kuna, ili 13 posto manji gubitak nego u istom razdoblju lani. Ukupni su prihodi Badela u prvom polugodištu iznosili 153,4 milijuna kuna i bili su 0,24 posto manji nego u istom razdoblju lani, dok su istodobno rashodi smanjeni za 1,3 posto, na 165,6 milijuna kuna.
ZAGREB - Nautičarima koji dolaze u Hrvatsku više se neće izdavati vinjeta nego samo potvrda za plaćeni paušalni iznos boravišne pristojbe, a onima koji to plaćaju drugi i svaki slijedeći put izdat će se potvrda za novo vremensko razdoblje, izvijestili su danas iz Ministarstva turizma u priopćenju o Uredbi o izmjenama Zakona o boravišnoj pristojbi. Tu je Uredbu na prošlotjednoj sjednici usvojila hrvatska Vlada, 26. srpnja je objavljena u Narodnim novinama u kojima će, kako najavljuju iz Ministarstva, ovaj tjedan biti objavljen i Pravilnik koji će temeljem tih izmjena donijeti ministar turizma. Time se rješavaju operativna pitanja vezana za dolazak nautičara u Hrvatsku, ističu iz Ministarstva turizma i naglašavaju da se u tom smislu za nautičare ništa ne mijenja te će oni i dalje na jednom mjestu moći brzo i jednostavno izvršiti svoje obveze. Razlika je u tome što se nautičarima za plaćeni paušalni iznos boravišne pristojbe izdaje samo potvrda, a ne kao do sada i vinjeta i potvrda. Nautičarima koji paušalni iznos boravišne pristojbe plaćaju drugi i svaki slijedeći puta izdaje se potvrda za novo vremensko razdoblje, navodi se u priopćenju.
ZAGREB - Atlantic Grupa ostvarila je u prvoj polovici ove godine neto dobit od 116,6 milijuna kuna, što je oko 8 puta više nego u istom lanjskom razdoblju, pokazuju danas objavljeni konsolidirani, nerevidirani podaci te tvrtke. Ukupni prihodi u tome su razdoblju dosegnuli 2,48 milijardi kuna, što je za 3,9 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Istodobno su ukupni rashodi smanjeni za 0,9 posto, na 2,33 milijarde kuna. Atlantic Grupa je u prvom polugodištu ostvarila prihod od prodaje u iznosu od 2,42 milijardi kuna, što u odnosu na isto razdoblje prošle godine predstavlja rast od 3,3 posto. Dobit prije kamata i poreza (EBIT) porasla je na 219,1 milijun kuna, za 5,2 posto u odnosu na isto razdoblje lani, dok je neto dobit nakon manjinskih interesa iznosila 114,5 milijuna kuna, zahvaljujući značajno sniženim troškovima kamata nakon uspješnog refinanciranja kreditnih obaveza, navodi se u priopćenju iz Atlantica.
ZAGREB - Trgovački lanac Konzum u prvom je polugodištu ove godine ostvario neto dobit od 39,26 milijuna kuna, što je porast od 8,1 posto u odnosu na isto razdoblje lani, pokazuje danas objavljeno financijsko izvješće te tvrtke. Ukupni prihodi Konzuma u tome su razdoblju dosegnuli 6,34 milijardi kuna i blago su, za 0,09 posto pali u odnosu na isto razdoblje lani. Pritom su ostvareni prihodi od prodaje Konzuma porasli za 0,40 posto, na 5,63 milijarde kuna. Istodobno su pak ostali poslovni prihodi pali za 4,9 posto, na 665,1 milijun kuna. Ukupni su rashodi Konzuma u odnosu na prvo polugodište prošle godine smanjeni za 0,12 posto, na 6,27 milijardi kuna. Početak glavne turističke sezone najavljuje nove poslovne izazove, s obzirom da se nije očekivao pad dolazaka turista, a posebno ne stranih. Konzum s tog naslova ostvaruje značajne promete pa Uprava vjeruje da će se u drugom dijelu sezone posjećenost popraviti i biti barem na razini prošle godine, što bi osiguralo u sljedećem tromjesečju ostvarenje planiranih ciljeva, navodi se u komentaru izvješća.
ZAGREB - Viro tvornica šećera u prvom je polugodištu ove godine ostvarila neto dobit od 21,8 milijuna kuna, što je pad dobiti za 52,9 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, podaci su iz nekonsolidiranog financijskog izvješća te virovitičke tvrtke objavljenog na Zagrebačkoj burzi. Ukupni prihodi Vira u prvoj polovici ove godine iznosili su 236,8 milijuna kuna i smanjeni su u odnosu na isto lanjsko razdoblje za 40,6 posto. Viro je u prvom polugodištu smanjio ukupne rashode za 39 posto, na 215,1 milijuna kuna. Realizacija gotovih proizvoda (šećera) u prvom je polugodištu ove godine smanjena prema istom razdoblju lani za 61 posto, na 18.858 tona, s tim da je realizacija na domaćem tržištu ostala na istoj razini (16.780 tona), dok je izvoz drastično smanjen. Kao osnovni razlog takvom smanjenju realizacije iz Vira navode da im je Ministarstvo poljoprivrede dodijelilo 40 tisuća tona manju izvoznu dozvolu nego što je to bio slučaj prethodnih godina.
ZAGREB - U mirnom današnjem trgovanju na Zagrebačkoj burzi, Crobexi su u blagom plusu, a po dobitku se ističe dionica Atlantic grupe, nakon objave polugodišnjih poslovnih rezultata. Crobex indeks oko podneva bio je u plusu 0,36 posto, na 1.835 bodova, a Crobex10 0,47 posto, na 1.033 boda. Redovni promet dionicama bio je nešto ispod 2 milijuna kuna, što je otprilike 300.000 manje nego u isto vrijeme. Dionica Atlantic grupe, uz promet od 388.000 kuna, je zasad najlikvidnija. Cijena joj je skočila 4,5 posto, na 628 kuna, pa je i najveća dobitnica. Po likvidnosti slijedi dionica HT-a, kojom je ostvareno 346.000 kuna prometa. Cijena joj se spustila 0,78 posto, na 174,74 kune. Među većim dobitnicama još su i dionice Valamar Adrije, s rastom cijene za 1,17 posto, na 162 kune, te Arenaturista, za 1,01 posto na 177 kuna. Znatnije su, pak, pale cijene dionica Petrokemije, za 3,37 posto na 211,5 kuna, te Termes grupe, za 2,94 posto na 191,2 kune, i Atlantske plovidbe, za 2,91 posto na 303,35 kuna.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke, u odnosu na jučerašnju tečajnicu, ojačala prema euru za 0,14 posto, a ojačala je i prema ostalim važnijim inozemnim valutama. Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnici HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,490071 kunu. Na vrijednosti su prema kuni izgubile danas i ostale promatrane inozemne valute, pri čemu je američki dolar oslabio za neznatnih 0,001 posto, na 5,645215 kuna po srednjem tečaju. Tečaj švicarskog franka u odnosu na jučerašnju tečajnicu je niži za 0,20 posto i srednji tečaj franka iznosi 6,071718 kuna, dok je tečaj britanske funte snižen za 0,64 posto, na 8,639067 kuna po srednjem tečaju.