ZAGREB - Porezna uprava u današnjem priopćenju o nadzoru fiskalizacije poručuje kako neevidentiranog novca u blagajni ne smije biti. "Na temelju vjerodostojnih dokumenata i novčanog iznosa koji se u trenutku nadzora nalazi u blagajni, utvrđuje se evidentirani promet. Ukoliko se u blagajni zatekne bilo kakav višak novca, koji nije potkrijepljen vjerodostojnom dokumentacijom, i dalje će se smatrati neevidentiranim prometom, te će se postupati na isti način, čak i ako je riječ o samo 10 kuna viška", navodi se u priopćenju Porezne uprave kojim su reagirali i na slučaj privremene zabrane obavljanja djelatnosi zadarskom kafiću "Macho", vlasnice Sanje Bake. Krajem prošlog tjedna porezni su inspektori u inspekciji tog kafića u središtu Zadra u blagajni pronašli višak od 128 kuna, pa je kafić jučer zatvoren na pet dana, a vlasnici određena novčana kazna. Porezna uprava u današnjem je priopćenju objavila da su porezni inspektori "u slučaju privremene zabrane obavljanja djelatnosti zadarskom kafiću 'Macho' vlasnice Sanje Bake, postupili ispravno, s obzirom da su u blagajni zatekli višak novca, odnosno neevidentirani promet". "Nepravilnosti u poslovanju poput ove, poreznim obveznicima nisu dozvoljene našim propisima", poručuju iz Porezne uprave. Naglašavaju da će nadzor i dalje nastaviti pojačanim intenzitetom diljem Hrvatske, pogotovo na Jadranu, a od 1. kolovoza i na tržnicama.
ZAGREB - Iako bi članstvo u EU trebalo imati pozitivnog utjecaja na hrvatsko gospodarstvo, njegov doprinos rastu neće biti ni blizu onoga što su iskusile ostale zemlje središnje Europe u proteklome desetljeću, ističu analitičari Raiffeisien Austria najnovijem mjesečnom izvješću. Također, napominju i da odluke suda i izvršne vlasti donesene u prvim danima članstva Hrvatske u EU ne doprinose investicijskoj klimi, stoga ne očekuju rast investicija u kratkome roku. Napominju da se Hrvatska priključila EU u trenutku kada Unija prolazi kroz drugi val recesije, stoga vjerojatno neće bilježiti rast izvozne potražnje niti veći pritok investicija. U kratkome roku, koristi za Hrvatsku bit će vjerojatno manje od gubitaka zbog izlaska iz CEFTA-e te smanjenja turističkih dolazaka iz zemalja koje su po EU pravilima pod viznim režimom, ocjenjuju u Raiffeisenu. No, očekuju dugoročne koristi za Hrvatsku, prije svega kroz veću prodaju hrvatskih kompanija na europskom tržištu, te investicije u proizvodnju izvoznih roba i usluga. Također, procjenjuju da bi Hrvatska sada mogla bolje iskoristiti svoje geografske prednosti u turizmu i transportu. Ipak, najveći poticaj rastu vide od snažnog pritiska na provedbu strukturnih reformi. Pozitivan učinak na gospodarstvo bit će i kroz EU strukturne i kohezijske fondove, koji bi od 2014. u idućih sedam godina mogle dosegnuti 2,35 posto BDP-a.
ZAGREB - Dosadašnji rezultati turističkih kretanja ukazuju na to da je ova sezona izrazito kontradiktorna, od negativnih utjecaja uvođenja novog viznog režima ulaskom Hrvatske u EU te fiskalizacije u jeku sezone, do pozitivnih utjecaja snižene stope PDV-a za ugostiteljske usluge i podizanja razine paušalnog iznosa za privatne iznajmljivače, što je omogućilo temeljitiju evidenciju gostiju. Zaključak je to sa ovotjedne sjednice Turističkog poslovnog vijeća Hrvatske gospodarske komore (HGK) o čemu su danas izvijestili iz HGK. Vijeće je zaključilo i da ovogodišnju turističku sezonu obilježavaju nešto slabiji poslovni pokazatelji te da se minus zabilježen u lipnju i srpnju neće moći u cijelosti nadoknaditi do kraja godine. Savjetnik ministra turizma Ivo Bašić kazao je, kako prenose iz HGK, da se do kraja ove godine očekuje pad u dolascima turista do 2 posto u odnosu na prošlu godinu, ali i rast u prihodima do 3 posto. Predstavljajući rezultate za prvih šest mjeseci, članovi Vijeća su istaknuli da se razlikuju na regionalnoj razini, pa je tako primjerice Dubrovnik zabilježio porast fizičkog turističkog prometa, kao i cijela Dalmacija, dok je u Istri bio pad.
DONJA STUBICA - Gastronomija spada u 10 ključnih područja strategije hrvatskog turizma i zato pozdravljam inicijative poput današnjeg predstavljanja tradicionalne gastronomije Hrvatskog zagorja koja treba poslužiti kao baza za stvaranje novih turističkih sadržaja i privlačenja većeg broja turista u kontinentalni dio Hrvatske, rekao je ministar turizma Darko Lorencin. U Donjoj Stubici Lorencin je prisustvovao promociji nove kuharice "Babičini kolači" i prezentaciji mobilne aplikacije Gastro Zagorje. Riječ je o dva proizvoda koji s jedne strane spajaju tradiciju kuhinje Hrvatskog zagorja, a s druge strane suvremen način komuniciranja. Ministar ističe da je potrebno očuvati tradiciju stare kuhinje, koja će kao baza poslužiti za nadogradnju turističkih proizvoda na području gastronomije. Pohvalio je izradu mobilne aplikacije Gastro Zagorje kao jednu od prvih te vrste kada je u pitanju kontinentalni turizam. Naglašava da je korištenje novih načina komuniciranja s potencijalnim gostima nužno jer već sada više od polovice gostiju odluke donosi koristeći internet.
ZAGREB - Nakon što Središnje klirinško depozitarno društvo (SKDD) na račun Uljanika prenese 83,3 posto dionica 3. maja, pulsko će brodogradilište Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga podnijeti zahtjev za odobrenje ponude za preuzimanje 3. maja. Uljanik je o nastanku obveze objavljivanja ponude za preuzimanje obavijestio putem Zagrebačke burze, uz podsjećanje da je 28. lipnja s ministrom gospodarstva Ivanom Vrdoljakom sklopljen Ugovor o prodaji i prijenosu dionica temeljem kojeg je Uljanik stekao 1.051.118 redovnih dionica 3. maja nominalne vrijednosti od 100 kuna po dionici. To predstavlja 83,3294 posto ukupne vrijednosti temeljnog kapitala 3. maja. Iz Uljanika podsjećaju i da su se kupoprodajnim ugovorom obvezali da tijekom provođenja Programa restrukturiranja 3. maja, a najduže do 30. lipnja 2018. godine, neće prodavati niti zalagati 630.702 dionice, koje predstavljaju 50 posto plus jednu dionicu od ukupnog broja dionica 3. maja. Također, Uljanik se obvezao i da u roku od jedne godine od stjecanja dionica 3. maja radnicima riječkog brodogradilišta ponudi na prodaju dionice koje prelaze 75 posto udjela u ukupnom temeljnom kapitalu 3. maja, odnosno ne više od 105.067 dionica.
ZAGREB - Građevinski radovi u Hrvatskoj u svibnju, prema kalendarski prilagođenim podacima, bili su manji za 8,6 posto u odnosu na isti mjesec 2012. godine, dok desezonirani indeksi pokazuju pad građevinskih radova u svibnju u odnosu na travanj za 1,3 posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Pad građevinskih radova na godišnjoj razini pokazuju i izvorni indeksi, po kojima je u svibnju ove u odnosu na svibanj prošle godine, fizički obujam građevinskih radova pao za 7,6 posto. Godišnje stope promjena izračunate iz kalendarski prilagođenih indeksa, pokazuju da je u svibnju u odnosu na isti lanjski mjesec pad građevinskih aktivnosti na zgradama iznosio 16,9 posto, dok na ostalim građevinama nema promjena. U svibnju je na novogradnjama odrađeno 52 posto radnih sati, a na ostalim radovima 48 posto.
ZAGREB - Indeksi Zagrebačke burze danas su u blagom plusu, no uz upola niži promet nego jučer, pri čemu se znatnije trguje tek dionicom HT-a, čija se cijena ponovno spustila ispod 180 kuna. Crobex indeks oko podneva bio je u plusu 0,17 posto, na 1.843 boda, a Crobex10 za 0,05 posto, na 1.038 bodova. Redovni promet dionicama iznosio je 1,4 milijuna kuna, što je otprilike upola manje nego jučer u to doba. Dionicom HT-a do podneva je ostvareno 642.000 kuna prometa. Pritom joj je cijena blago pala, na 179,57 kuna, spustivši se tako po prvi puta nakon 17. siječnja ponovno ispod 180 kuna. Niti jednim drugim izdanjem do podneva nije ostvareno 100.000 kuna prometa. Od većih dobitnica ističe se dionica Dalekovoda, sa skokom cijene za 10,43 posto, na 25,1 kunu. Među većim gubitnicama, pak, do podneva izdvaja se dionica Atlantske plovidbe, čija se cijena spustila 5,39 posto, na 56 kuna.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB) u odnosu na jučerašnju tečajnicu ojačala prema euru za 0,02 posto, a ojačala je i prema ostalim značajnijim valutama. Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,500087 kuna. Na vrijednosti su prema kuni izgubile danas i ostale promatrane inozemne valute. Kuna je tako ojačala prema američkom dolaru za 0,49 posto, britanskoj funti 0,47 posto, a prema švicarskom franku za 0,10 posto. Srednji tečaj franka iznosi 6,056761 kunu, dolara 5,668143 kune i funte 8,697770 kuna.