ZAGREB - Ministar financija Slavko Linić odbacio je danas prijedloge prodavača na tržnicama da fiskalizacija zaobiđe hrvatske tržnice, pa su prodavači, koji su se jutros okupili pred zgradom Ministarstva financija, odlučili nastaviti sa štrajkom. Predložili smo Liniću da se nađe prikladniji način oporezivanja zbog specifičnosti našeg posla, jer nitko od nas ne izbjegava plaćanje poreza, no Linić je to odbacio i zatražio od tržnica da ostvare tehničke uvjete i potrebnu infrastrukturu za uvođenje fiskalnih blagajni, rekao je novinarima predstavnik štrajkaša Nenad Peša. Također, Linić je obećao da mjesec dana nitko neće nadzirati rad prodavača dok se ne ostvare traženi uvjeti. Sutra u 9 sati na Dolcu nastavljamo sa štrajkom, kada ćemo dogovoriti i način daljnjeg djelovanja, najavio je Peša. Hrvatske tržnice su zbog štrajka prodavača, koji se protive fiskalizaciji, danas ponovno uglavnom prazne, a oko tisuću štrajkaša sa zagrebačkih tržnica jutros se okupilo "pod Linićevim prozorima". Glasnogovornik Tržnica Zagreb Miro Bakrač kazao je da će Tržnice Zagreb kao javno poduzeće ispuniti naloge u vezi infrastrukture, ali okupljeni su ocijenili da to ne rješeva problem i odlučili se za nastavak štrajka.
ZAGREB - Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak izjavio je danas kako očekuje od Hrvatske elektroprivrede (HEP) da u što skorije vrijeme iziđe s novim, povoljnijim tarifama za električnu energiju, kako bi bila konkurentna drugim dobavljačima. "Očekujem da HEP-a u što skorije vrijeme iziđe s novim tarifama i da što je moguće više smanji cijenuelektrične energije kako bi pokazao konkurentnost", rekao je Vrdoljak na susretu s novinarima. Napominje da HEP do 1. srpnja zbog regulatornih razloga nije imao mogućnost promijeniti cijene struje. Vrdoljak podsjeća da su cijene električne energije u Hrvatskoj za građane niže nego što tvrtke koje su ušle na hrvatsko tržište - RWE i GEN-I, nude na domicilnim tržištima u Njemačkoj i Sloveniji. Smatra kako to pokazuje da se u Hrvatskoj odvija tržišna utakmica koja pokazuje kako se te tvrtke pozicioniraju na otvorenom tržištu. "Uvjeren sam da će HEP sada, kad ima pravo brzo reagirati, smanjiti cijenu i pokazati konkurentnost, ne samo na hrvatskom, nego i drugim tržištima", kaže Vrdoljak. Napominje da europska iskustva pokazuju da su bivši monopolisti na liberaliziranim tržištima u prvim godinama izgubili 30 do 40 posto tržišta.
OSIJEK - Zajednica udruga seljaka Slavonije i Baranje (ZUSSB) ocijenila je danas kako otkupna cijena pšenice treba biti realna, a ne ucjenjivačka, kakvu nude pojedini otkupljivači, odnosno da ne bi smjela biti manja od 1,35 do 1,40 kuna za kilogram. Predsjednik udruge Antun Laslo kazao je na konferenciji za novinare kako je u Hrvatskoj pšenica posijana na više od 180 tisuća hektara, ali da urod neće iznositi očekivanih milijun tona, jer je u proljeće bilo problema s velikom količinom oborina, a mnogi seljaci, zbog financijskih problema nisu obavili prihranu pšenice, niti su je pravodobno tretirali protiv korova. Laslo drži kako će cijena pšenice biti znatno viša nakon žetve, kao i prošle godine, ustvrdivši kako i u zemljama u okruženju pšenice nema dovoljno, iako se našoj javnosti plasiraju suprotne informacije, kako bi se naštetilo domaćim proizvođačima. Tajnik udruge Stanko Zdravčević kazao je kako se u javnost puštaju različite informacije o mogućoj otkupnoj cijeni, od 1,05 do 1,20 kuna za kilogram te da su seljaci očekivali da će ulaskom Hrvatske u EU dobiti bolje uvjete za poljoprivredu, ali su opet dočekali balkanske cijene i mešetarenje. Ustvrdio je kako su seljaci spremni na pregovore, ali i na radikalne poteze protiv nekih otkupljivača, kako bi se izborili da kvalitetna pšenica dobije europsku cijenu.
ZAGREB - Prijedlog novog zakona o ugljikovodicima, koji je podloga zamaha istraživanja i eksploatacije nafte i plina na Jadranu i kopnenom dijelu Hrvataske, prije ljetne stanke će proći drugo čitanje u Saboru, a njegov učinak trebao bi biti snažan poticaj investicijama, rekao je danas ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak. Vrdoljak drži kako će koristi od zakona uslijediti već nagodinu kada bi trebali biti raspisani natječaji za istraživanje te potpisani prvi ugovori za istraživanje nafte i plina. Već tada, u fazi istraživanja, investicijski potencijal je na razini nekoliko stotina milijuna dolara pri čemu će biti uključene hrvatske tvrtke koje su se već bavile istraživanjem nafte i plina, ali i one koje do sada nisu bile uključene u taj posao kao što su brodogradilišta, rekao je Vrdoljak na današnjem susretu s novinarima. Konačni cilj i motiv za donošenje zakona o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika su što jeftiniji energenti za građane i gospodarstvo i što sigurnija opskrba, kaže Vrdoljak. U Ministarstvu najavljuju kako bi sutra u prvom saborskom čitanju trebao biti raspravljen zakon o strateškim investicijama, a u drugom bi trebao biti na prvoj jesenskoj sjednici.
OPATIJA - Tržište vanjske javne rasvjete u Hrvatskoj vrijedno je 1,5 do dvije milijarde kuna, vrijednost godišnje potrošnje je oko 388 milijuna kuna, a moguće su uštede od oko 200 milijuna kuna, rekao je danas ravnatelj Agencije za javno-privatno partnerstvo (JPP) Damir Juričić. Govoreći na konferenciji o efikasnoj provedbi usluga energetskih ušteda u projektima javne rasvjete, koja se održava u Opatiji, pojasnio je da vrijednost tržišta predstavlja vrijednost radova na zamjeni svih javnih rasvjetnih tijela, kojih je sada ukupno 605.000. Riječ je o tržištu s velikim potencijalom i ako se sve dobro planira u relativno kratkom roku moglo bi se ostvariti puno investicija, kao i uštede, rekao je. Napomenuo je da tržište javne rasvjete obilježava postojanje malo većih, a puno manjih gradova, što znači manje mogućih većih ulaganja, a više manjih ulaganja te da je, radi uštede, moguće spajanje više malih projekata.
ZAGREB - Punopravnim članstvom u Europskoj uniji Hrvatska je stekla pravo, ali i obvezu sudjelovanja u odlučivanju o zakonodavnim promjenama, a kako bi interesi hrvatskog gospodarstva bili što bolje uklopljeni u te odluke, gospodarstvenicima su na raspolaganju brojna strukovna udruženja i njihov lobističke utjecaj, rečeno je na današnjoj konferenciji "Zastupanje interesa hrvatskog gospodarstva na europskoj razini". Konferenciju su organizirale Europska poduzetnička mreža (EEN) i Hrvatska gospodarska komora (HGK), čija su udruženja i zajednice, podsjetila je potpredsjednica Komore Vesna Trnokop Tanta, članovi ukupno 33 krovna međunarodna i europska udruženja, dok je sama HGK članica četiri EU mreže. Sva ta udruženja i mreže za cilj imaju zastupanje interesa svih nacionalnih članica, kojima osiguravaju pravovremene informacije značajne za poslovanje cjelokupne industrijske grane ili pojedine tvrtke, a kako bi i sami mogli utjecati na donošenje odluka na EU razini. Trnokop Tanta je pritom istaknula da se procjenjuje kako se oko 75 posto svih zakonodavnih odluka u EU odnosi na gospodarstvo, što dodatno govori o nužnosti sudjelovanja ili barem utjecaja na njihovo oblikovanje. Jedna od mreža čija je HGK član je Europski centar za javne poslove (ECPA), čija je izvršna direktorica Maria Laptev kazala kako je zabluda da Hrvatska kao mala zemlja s malim brojem glasova u europskim tijelima ne može imati veći utjecaj na donošenje odluka.
ZAGREB - Ukupne zalihe gotovih industrijskih proizvoda u Hrvatskoj su na kraju svibnja u odnosu na kraj travnja bile veće za 2,4 posto, dok su na godišnjoj razini, u odnosu na kraj svibnja 2012. godine, smanjene za 6,4 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. Promatrano prema područjima nacionalne klasifikacije djelatnosti, zalihe gotovih industrijskih proizvoda krajem svibnja u usporedbi s mjesecom prije u prerađivačkoj su industriji povećane za 2,7 posto, dok su u rudarstvu i vađenju veće za 1,2 posto. Na godišnjoj pak razini, u odnosu na svibanj 2012. godine, zalihe u rudarstvu i vađenju bile su manje za 5,8 posto, a u prerađivačkoj industriji za 6,5 posto.
ZAGREB - Na Zagrebačkoj se burzi i danas trguje mirno, jer nema značajnijih vijesti koje bi razbudile ulagače, pa je promet mršav, dok su Crobexi blago porasli. Crobex indeks bio je oko podneva u plusu 0,07 posto, na 1.805 bodova, dok je Crobex10 ojačao 0,2 posto, na 1.020 bodova. Redovni promet dionicama iznosio je do podneva 2,4 milijuna kuna, otprilike isto kao i jučer u isto vrijeme. Najveći je promet, oko 550 tisuća kuna, do podneva ostvaren dionicama Riviera Adrie, pri čemu im je cijena ostala nepromijenjena na 14,50 kuna. S prometom od oko 290 tisuća kuna slijedi dionica HT-a, kojoj cijena stagnira oko 177,30 kuna. Dionicom Ericssona Nikole Tesle ostvaren je, pak, promet od oko 260 tisuća kuna, a cijena joj je porasla 1,6 posto, na 1.472 kune.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke, u odnosu na prethodnu tečajnu listu, ojačala prema euru za 0,09 posto. Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a, koja je primjenjuje od sutra, iznosi 7,443792 kune. Kuna je ojačala i prema švicarskom franku za 0,16 posto i britanskoj funti za 0,13 posto, a oslabila prema dolaru za 0,13 posto. Srednji tečaj franka iznosi 6,030780 kuna, funte 8,684858 kuna, a dolara 5,716320 kuna.