BEOGRAD - Radni prijevodi pravne stečevine Europske unije (EU), koje je Hrvatska ustupila Srbiji 2010., bili su u tom trenutku primjer dobre suradnje i važna referenca za svakodnevni rad državnih dužnosnika u procesu eurointegracija, iako je Beograd još 2009. utemeljio sustav prevođenja pravne stečevine EU u Srbiji, rečeno je u petak Hini u Uredu za eurointegracije srbijanske vlade. "Ured za europske integracije od 2009. ustanovio je sustav prevođenja pravne stečevine EU u Srbiji. U okviru rada Sektora za koordiniranje prevođenja, do sada je na srpski prevedeno oko 50.000 stranica pravne stečevine EU. Od ovog broja, 16.000 stranica je prevedeno u okviru projekta koji je financirala EU", doznaje Hina u Uredu za eurointegracije. U ovom uredu podsjećaju kako su, u vrijeme vlade Jadranke Kosor, dokumenti koje su vlasti u Zagrebu ustupile zemljama u regiji, bili "radni prijevodi", ali Beogradu "veoma važni" jer su proslijeđeni svim nadležnim resorima kako bi ih državni dužnosnici "u svakodnevom radu imali kao referencu".
MOSTAR - Uprava ze europske integracije (DEI) BiH odbacila je u petak neke medijske navode kako je hrvatski prijevod pravne stečevine EU (acquis communautaire), kojega je bivša premijerka Jadranka Kosor uručila vlastima BiH, ocijenila beskorisnim i neuporabljivim ističući kako on može služiti "kao pomoć predlagačima pravnih propisa" u toj zemlji. U analizi pojedinih dijelova hrvatskog prijevoda acquisa utvrđeni su nedostaci i neujednačenost kvalitete prijevoda, objasnila je glasnogovornica DEI-a Marina Kavaz-Siručić. "Ustupanje dijelova prijevoda acquisa na hrvatski jezik u izjavama Direkcije nikada nije ocijenjeno beskorisnim i neupotrebljivim, jer to jednostavno nije točno", stoji u pisanoj izjavi glasnogovornice Kavaz-Siručić. DEI je analizom utvrdio kako je Bosni i Hercegovini ustupljena radna verzija određenog broja prijevoda pravnih akata zakonodavstva EU na hrvatski jezik. "Međutim, ustupljeni prijevodi mogli su i mogu služiti kao pomoć predlagačima pravnih propisa da prilikom izrade propisa BiH iste usklađuju s acquisem", istaknula je glasnogovornica DEI-a.
RIO DE JANEIRO - Neumorni papa Franjo koji iscrpljuje sve oko sebe, počeo je u petak u Riu svoj maraton susreta: ispovjedio je petoricu hodočasnika, sastao se s mladim zatvorenicama, ručao s mladima iz cijelog svijeta te zatim sudjelovao na Križnom putu petog dana Svjetskih dana mladih. Milijun ljudi, sudionika Svjetskim danima mladih katolika došlo je u četvrtak navečer na plažu Copacabana na veselu svečanost koju niju omela kiša. U parku Quinta de Boa Vista papa Franjo je nastavio tradiciju svog prethodnika Benedikta XVI. i sam ispovjedio petoricu mladih, trojicu Brazilaca, jednog Venezuelanca i jednog Talijana. Zatim je u otvorenom džipu otišao u nadbiskupiju, a putem su ga trčeći pratile stotine mladih kako biga pozdravili. Papa je razgovarao s petoricom zatvorenika i ručao s dvanaest mladih, s po dvojicom Europljana, Amerikanca, Azijaca, Afrikanca, dvojicom mladih iz Oceanije i dvojicom Brazilaca. Najvažniji dio dana je bio prolazak Križnim putem, tradicija svakog susreta tijekom Svjetskog dana mladih.
WASHINGTON - Bjegunca i nekadašnjeg zaposlenika američke obavještajne službe Edwarda Snowdena Amerika neće ni mučiti ni osuditi na smrt, a bude li poslan kući, uživat će zaštitu američkoga civilnog suda, kaže se u pismu što ga je glavni američki državni odvjetnik ovaj tjedan poslao svojem ruskom kolegi. U pismu od 23. srpnja, a objavljenom u petak, Eric Holder piše kako želi rastjerati sumnje u vezi s time što će se Snowdenu dogoditi preda li ga Rusija SAD-u gdje će mu suditi zbog protuzakonita objavljivanja vladinih tajni o programu nadzora. "G. Snowden podnio je službeni zahtjev da mu Rusija da privremeni azil na temelju tvrdnje da će, vrati li se u SAD, biti mučen i prijetit će mu smrtna kazna. Te su tvrdnje sasvim neosnovane", napisao je Holder.
MOSKVA - Ruski predsjednik Vladimir Putin dat će sve od sebe da spor oko američkog bjegunca Edwarda Snowdena ne poremeti odnose sa Sjedinjenim Državama, rekao je u petak njegov glasnogovornik. No Putin nije uključen u razgovore o sudbini 30-godišnjega Snowdena, nekadašnjeg zaposlenika američke obavještajne agencije kojega SAD optužuje za špijunažu i koji je već više od mjesec dana na moskovskome aerodromu, rekao je Dmitrij Peskov. Rusija odbija izručiti Snowdena koji je tajne podatke o američkom programu elektronskog nadzora dao američkim i britanskim medijima, a upravo razmatra i njegov zahtjev za privremenim azilom. Peskov kaže da je Putin izrazio "čvrstu odlučnost" da ne dopusti kvarenje odnose sa službenim Washingtonom, "bez obzira na razvoj situacije".
WASHINGTON - Otac američkog bjegunca Edwarda Snowdena, koji je razotkrio američke špijunske programe, branio je u petak postupak svoga sina kazavši kako je postupio ispravno i podijelio istinu s američkom narodom. "Učinio je što je mislio da je ispravno. Podijelio je istinu s američkim narodom. Vjerujem svom sinu. Apsolutno sam siguran da je rekao istinu", objasnio je Lon Snowden za tv kanal NBC i zahvalio svima koji mu pomažu. Snowden je rekao da nije izravno kontaktirao sa sinom koji je blokiran u moskovskoj zračnoj luci pošto je putem posrednika zatražio privremeni azil od ruskih vlasti, a taj posrednik nije organizacija WikiLeaks, precizirao je.
NEW YORK - Čelnici sirijske nacionalne koalicije održali su u petak neformalne razgovore s Vijećem sigurnosti Ujedinjenih naroda u New Yorku o političkim i vojnim težnjama. Izaslanstvo koje je vodio novi šef koalicije Ahmad Jarba, sastalo se s veleposlanicima 15 zemalja članica Vijeća, uključujući predstavnike Rusije, glavnog saveznika režima sirijskog predsjednika Bashara al-Assada, kao i Sjedinjenih Država, Velike Britanije i Francuske, triju zemalja koje razmatraju naoružanje pobunjenika. Zapadne zemlje su tražile do sirijskog izaslanstva da bude otvorenije za razgovore i političke pregovore kako bi se riješio sukob koji traje 28 mjeseci u kojem je, prema podacima UN-a, poginulo je više 100.000 ljudi. "Poruka Vijeća je jednostavna, nema vojnog rješenja", rekao je francuski veleposlanik u Ujedinjenim narodima Gerard Araud.
SOFIJA - Oružani ogranak Hezbolaha uplatio je ukupno 100.000 američkih dolara na bankarske račune dvojice muškaraca koji se traže zbog bombaškog napada počinjenog lani u bugarskom ljetovalištu Burgasu u kojem je poginulo pet izraelskih turista, piše u petak sofijski list "24 Časa". Novac je dostavljen za organizaciju napada u zračnoj luci u Burgasu 18. srpnja 2012. te za špijunske aktivnosti u drugim zemljama, prenosi list. U napadu su osim petero izraelskih turista ubijeni i napadač samoubojica te bugarski vozač, a ozlijeđeno je 35 ljudi. Izraelci su za napad optužili Hezbolah, no do istog saznanja službena je Sofija došla u veljači 2013. Identitet bombaša koji je izveo napad i u njemu poginuo još nije poznat. Bugarska je ovaj tjedan imenovala dvojicu osumnjičenih suradnika - Maliada Faraha (32), koji ima australsku putovnicu i Hasana El Hadž Hasana (25), s kanadskom putovnicom. Obojica su rođena u Libanonu.
CLEVELAND - Bivši vozač školskog autobusa u Clevelandu Ariel Castro u petak je izjavio da se osjeća krivim za otmicu i silovanje triju žena koje je držao u zatočeništvu i dobit će kaznu doživotnog zatvora. Na sudskom ročištu tužiteljstvo Ohioa je sa svoje strane pristalo da Castro neće biti osuđen na smrtnu kaznu. Ovaj sporazum znači da se Castru neće suditi čime će se žene poštedjeti traume svjedočenja o zlostavljanju tijekom oko deset godina. Žene su iščezle bez traga u istom kvartu gdje je živio Castro između 2002. i 2004. a spašene su 6. svibnja, 11 godina nakon što je prva nestala. Susjedi su 6. svibnja čuli pozive u pomoć Amande Berry (27) i pomgli joj da provali vrata na Castrovoj kući u kojoj su na katu isto tako pronašli Ginu DeJesus (23) i Michelle Knight (32). Na ročištu u petak Castro (53) je po prvi put govorio o pojedinostima svojih postupaka rekavši kako je i sam bio žrtva kao dijete te da se borio s opsjednutošću seksom. Dogovorena kazna je doživotni zatvor bez prava na pomilovanje i još 1000 godina. Formalno izricinje kazne predviđeno je za 1. kolovoza.
LILLE - Bivši direktor Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Dominique Strauss-Kahn će na jednom francuskom sudu odgovarati na optužbe za "udruženo teško svodništvo", odlučili su petak suci zaduženi za predmet nazvan Carlton u Lilleu. Strauss-Kahnu prijeti kazna do deset godina zatvora i plaćanje 1,5 milijuna eura globe. Suci su zanemarili zahtjev tužiteljstva za obustavom procesa. Suci u Lilleu drže da bi se Strauss-Kahnu trebalo suditi i za sudjelovanje u seksualnim zabavama, a on je priznao da je na njima sudjelovao. Strauss-Kahn je bio optužen da je silovao sobaricu u New Yorku. Sud je odbacio optužnicu sobarice, a ona je pokrenula građansku parnicu. Kasnije su stigle optužbe da za unajmljivanje prostitutki u Lilleu te upletenost u lanac prostitucije.
BUENOS AIRES - Dvojica bivših argentinskih vojnika, osuđenih zbog zločina protiv čovječnosti nakon upletenosti u nestanak jedne Francuskinje tijekom diktature (1976-1983), pobjegli su u četrvtak iz vojne bolnice Buenos Airesa, objavilo je u petak ministarstvo pravosuđa. Bivši pukovnik Jorge Antonio Olivera (62) je bio šef obavještajnih službi planinskog pješaštva San Juana i glavni optuženi za nestanak Anne-Marie Erize, otete na ulici 15. listopada 1976, osuđen je 5. srpnja na doživotni zatvor zbog nestanka Francuskinje i 60 protivnika hunte. Olivero i Gustavo Ramon De Marchi (64) osuđen je istog dana na 25 godina zatvora zbog zločina protiv čovječnosti, pobjegli su iz središnje vojne bolnice gdje su primljeni na razne odjele, objavilo je ministrstvo u priopćenju.
CAPE TOWN - Južnoafrički nadbiskup Desmond Tutu, junak borbe protiv apartheida i dobitnik Nobelove nagrade za mir u petak je u suradnji s UN-ovi dužnosnicima pokrenuo kampanju za jednakost homoseksualaca u Africi, objasnivši kako nikad ne bi mogao slaviti Boga homofoba. "Odbio bih otići u homofobni raj. Ne hvala, rekao bih, radije ću stotinu puta otići nekamo drugamo", rekao je Tutu u Cape Townu na početku kampanje Visokoga povjerenstva UN-a koje je cilj obrana ljudskih prava i jednakosti homoseksualaca.