BRUXELLES - Hrvatska ima najbrži trend rasta elektronske trgovine u EU-u dok, s druge strane, potrošači smatraju da su među najnezaštićenijima i drže da nisu dobro obaviješteni o svojim pravima, pokazuje Pregled potrošačkih uvjeta koje je objavila Europska komisija. Postotak potrošača u Hrvatskoj koji kupuju preko interneta još uvijek je dosta nizak, 23 posto, dok je prosjek u Europskoj uniji 45 posto. S druge strane, Hrvatska ima najbrži rast u elektronskoj trgovini jer je 2008. bilo samo osam posto, a 2010. samo 14 posto potrošača koji su naručivali robu preko interneta. Prema indeksu koji govori o zadovoljstvu potrošača svojim položajem na tržištu, Hrvatska je na dnu ljestvice s 50 bodova, a iza nje su samo Cipar (49 bodova) i Grčka (47). Najviše bodova, 73, imaju Finska i Velika Britanija, čiji se potrošači smatraju najzaštićenijima. To su neki od rezultata Pregleda potrošačkih uvjeta, redovitog godišnjeg izvješća koje Komisija objavljuje već devetu godinu za redom, a ove je godine Hrvatska uključena prvi put. Što se tiče znanja o zakonima koji štite potrošače, Hrvatska je u EU-u na predzadnjem mjestu, jer 50 posto potrošača smatra da poznaje svoja prava, dok je prosjek u EU 60 posto. U Hrvatskoj samo 66 posto potrošača poduzima nešto kada smatraju da su oštećeni, što je među najnižim postocima u EU, dok je prosjek u EU 83 posto. Europska komisija će sljedeće godine s 450.000 eura financirati kampanju za informiranje o pravima potrošača u Hrvatskoj.
PARIZ - Raspoloženje u francuskom proizvodnom sektoru popravilo se u srpnju više nego se očekivalo, pri čemu je sam pokazatelj raspoloženja dosegnuo najvišu razinu u godinu dana, pruživši dodatne dokaze o krhkom oporavku tog drugog po veličini gospodarstva eurozone. Francuska statistička agencija INSEE objavila je danas da se pokazatelj poslovne klime u industriji u srpnju poboljšao, četvrti mjesec zaredom, skočivši na 95 bodova. Usporedbe radi, u lipnju je iznosio 93 boda. Ekonomisti su procjenjivali da će iznositi 94 boda. Iako je taj indeks još daleko od dugoročnog prosjeka od 100 bodova, najnovijim porastom dosegnuo je najvišu razinu od svibnja 2012. godine. Poboljšanje gospodarskih izgleda navelo je francuskog predsjednika Francoisa Hollandea da objavi kako gospodarski oporavak napreduje, iako je stopa nezaposlenosti i dalje na rekordno visokim razinama. Ministar financija Pierre Moscovici izjavio je, pak, da je recesija završila, pozivajući se na prognoze središnje francuske banke i agencije INSEE o rastu BDP-a u drugom tromjesečju za 0,2 posto, nakon pada za isti postotak u prvom tromjesečju.
MADRID - Španjolska će uložiti prigovor na nalog Europske komisije da zatraži povrat državne pomoći koju je dodijelila ulagačima u tamošnja brodogradilišta, najavio je španjolski ministar industrije Jose Manuel Soria. "Čvrsto smo odlučili podnijeti prigovor", kazao je Soria kasno sinoć za državni radio. Europska komisija prošle je srijede Španjolskoj naložila da traži povrat potpora ulagačima, ističući kako im je time omogućena nepoštena prednost u odnosu na konkurenciju. Tom odlukom potaknula je bojazni u vezi budućnosti te industrije u zemlji koju snažno potresa recesija i rastuća nezaposlenost. EU je tada objavila da Madrid mora tražiti povrat državne pomoći koju je dodijelio posrnulim brodogradilištima u vidu poreznih olakšica. Pritom su iz Komisije napomenuli da se odluka o povratu potpora isključivo tiče grupa financijera koje su u tome sudjelovale, a ne brodara ni brodogradilišta. Grupe koje su financirale kupovine brodova ostvarile su nezakonitu korist od pomoći u vidu poreznih olakšica koju sada moraju vratiti španjolskoj državi, kazao je tada europski povjerenik za tržišno natjecanje Joaquin Almunia. EK nije željela objaviti iznos potpora koje treba vratiti, napominjući da je na Španjolskoj da temeljem vlastitih procjena za svaki slučaj pojedinačno odredi konkretan iznos. Potpore se odnose na razdoblje od 2007. do 2011. godine.
BRUXELLES - Europska unija ponovno uvodi carine na uvoz dasaka za glačanje iz Kine u visini do najviše 42,3 posto, a ukida carinu od sedam posto na njihov uvoz iz Ukrajine, prenose u utorak mediji. EU ponovno uvodi navedene carine, i to na razdoblje od idućih pet godina, kako bi kaznila kineske izvoznike koji su navodno prodavali daske za glačanje po dampinškim cijenama. Ukidanje takve mjere protiv Kine "rezultiralo bi povećanim izvozom u Europu dasaka za glačanje kineskih proizvođača po dampinškim cijenama", objavila je EK danas u Službenom glasilu EU-a. Odluka je donesena 15. srpnja u Bruxellesu a stupa na snagu u srijedu, 24. srpnja. Trgovinska zaštita koju je EK uvela 2007. ima za cilj pomoći proizvođačima u EU da zadrže tržišne udjele u odnosu na kineske konkurente. Kineski udio na tržištu dasaka za glačanje u EU smanjen je sa 40 do 45 posto u 2008., na 15 do 20 posto u 2011., prema podacima EU-a. Kada je uvodila antidampinške mjere u travnju 2007., EU je utvrdila carinu od 9,9 posto na uvoz dasaka za glačanje iz Ukrajine te carinu u rasponu od 18,1 do 38,1 posto za uvoz iz Kine, ovisno o tome o kojem se kineskom proizvođaču radi. U 2010. snizila je carinu za Ukrajinu na 7 posto, dok je maksimalnu carinu za Kinu podigla na 42,3 posto.
LONDON - Cijene sirove nafte spustile su se u utorak na međunarodnim tržištima ispod 108 dolara za barel, nakon što je nedavni njihov snažni rast izazvao zabrinutost oko slabljenja potražnje, tim više što je globalni gospodarski oporavak i dalje krhak. Cijena barela sirove nafte u Londonu pala je za 24 centi na 107,91 dolara, dok je na američkom tržištu bila u minusu 68 centi i iznosila 106,26 dolara. Cijene nafte na londonskom tržištu porasle su u ovome mjesecu za više od 5 posto, a na njujorškom za gotovo 10 posto, uslijed gospodarskog optimizma, poremećaja u opskrbi iz Libije i zabrinutosti zbog eskalacije nasilja na Bliskom istoku. Prijetnje opskrbi na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi zaustavile su pad cijena, uz nove sukobe u Egiptu i zastoj izvoza nafte iz istočne Libije zbog prosvjeda. Ulagači čekaju današnju objavu podataka o američkim zalihama sirove nafte Američkog naftnog instituta, te službeno izvješće američke vlade u srijedu, za koje se očekuje da će pokazati da su zalihe pale za 2,4 milijuna barela u tjednu do 19. srpnja. Organizacija zemalja izvoznica nafte objavila je u međuvremenu na svojim internetskim stranicama da je cijena referentne košarice njezine nafte u ponedjeljak iznosila 106,14 dolara, što znači da je bila 26 centi niža nego na kraju prošlog tjedna.
TOKIO - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros porasle, ponajviše u Kini, nakon napisa da tamošnje vlasti pripremaju nove projekte kako rast drugog po veličini svjetskog gospodarstva ne bi usporio na manje od 7 posto. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks bio u plusu 0,6 posto, dok su cijene dionica u Australiji, Singapuru, Južnoj Koreji, Hong Kongu i Šangaju porasle između 0,3 i 2,3 posto. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u plusu 1,3 posto, dosegnuvši najvišu razinu od početka lipnja. Najviše su porasle cijene dionica u Šangaju i Hong Kongu, nakon napisa u kineskim medijima kako tamošnje vlasti neće dozvoliti da rast gospodarstva bude manji od 7 posto. Zbog toga pripremaju željezničke projekte kako bi potaknule potražnju za čelikom, cementom i drugim građevinskim materijalom.
NEW YORK - Na Wall Streetu je u ponedjeljak S&P 500 indeks dosegnuo novu rekordnu razinu treći dan zaredom, što se zahvaljuje solidnim kvartalnim poslovnim rezultatima većine kompanija i banaka. Dow Jones ojačao je 1,8 bodova, ili 0,01 posto, na 15.545 bodova, dok je S&P 500 porastao 0,20 posto, na 1.695 bodova, a Nasdaq indeks 0,36 posto, na 3.600 bodova. Bankarski sektor, koji je zabilježio rast u 10 od posljednjih 12 dana, ponovno je bio među najvećim dobitnicima. Među ostalim, dionica UBS-a poskupila je više od 3 posto, nakon što je ta švicarska banka izvijestila o većoj dobiti u drugom kvartalu nego što se očekivalo, unatoč trošku nagodbe s vlastima u SAD-u. Ojačao je i tehnološki sektor, nakon što je prošloga tjedna oštro pao zbog slabijih nego što se očekivalo poslovnih rezultata Microsofta i Googlea. Nakon što je u petak pala više od 11 posto, jučer je cijena Microsofta porasla oko 2 posto. Zahvaljujući rastu cijena sirovina, rudarski se sektor također našao među pet od 10 sektora S&P 500 indeksa koji su jučer zabilježili rast. Na Wall Streetu, NYSE MKT-u i Nasdaqu vlasnika su jučer zamijenile 5,2 milijarde dionica, dok prosječan dnevni obujam u ovoj godini iznosi 6,4 milijarde.