STRASBOURG - Ispred sjedišta Europskog parlamenta u Strasbourgu svečano je u ponedjeljak prije početka plenarne sjednice podignuta zastava Republike Hrvatske, 28. članica Europske unije zajedno sa zastavom EU-a i uz izvođenje hrvatske i europske himne. Prije podizanje zastava, kratkim govorima brojnim uzvanicima obratili su se predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko i predsjednik Eurposkog parlamenta Martin Schulz. "Danas je za Hrvatsku povijesni dan, dan radosti koji s Hrvatskom dijeli cijela Europa. Posebno je lijepo dijelitu tu radost u Zagrebu s hrvatskim građanima i ovdje u Strasbourgu, sjedištu Europskog parlamenta, gradu koji je simbol pomirenja i otvorene i ujedinjene Europe", rekao je Leko u kratkom obraćanju. Istaknuo je da ovaj svečani čin znači da je Hrvatska ponovno zauzela svoje mjesto unutar europske obitelji nakon što je prošla dug i zahtjevan put transformacije i reformi. Schulz je istaknuo da je ulazak Hrvatske poruka onima koji vjeruju da je gotovo s EU-om i s europskim integracijama. "To je krivo. Ideja da zemlje i narodi surađuju preko garnica u zajedničkim institucijama, znajući da smo zajedno jači, jest živa i nesporna. Ovo je trenutak koji pokazuje da je živa", rekao je Schulz, dodajući da je suradnja najbolje jamstvo za mir i prosperitet. Lijepu našu i Odu radosti izvela je klapa Hrvatske ratne mornarice sv. Juraj. Nakon svečanosti započela je plenarna sjednica na početku koje je predsjednik parlamenta Schulz pojedinačno, po abecednom redu, pozvao svakoga od hrvatskih zastupnika, rukovao se s njima i fotografirao.
STRASBOURG - Vijeće Europske unije u ponedjeljak je pisanom procedurom imenovalo Nevena Mimicu za povjerenika Europske komisije za zaštitu potrošača, devet hrvatskih članova u Gospodarskom i socijalnom odboru i devet članova Odbora regija. Tom odlukom Neven Mimica i formalno postaje članom kolegija povjerenika. Prije odluke Vijeća, Mimica je uspješno prošao saslušanje pred nadležnim odborima Europskog parlamenta, a na plenarnoj sjednici 12. lipnja zastupnici su golemom većinom izglasali pozitivno mišljenje o njegovu imenovanju. Mimica je imenovan na dužnost do kraja mandata ove Komisije, 31. listopada 2014. Vijeće je imenovalo devet članova Gospodarskog i socijalnog odbora na razdoblje od 1. srpnja 2013. do 20. rujna 2015. Novi članovi toga savjetodavnog tijela EU-a su Davor Majetić, Dragica Martinović Džamonja, Violeta Jelić, Marija Hanžeković, Anica Miličević-Pezelj, Vilim Ribić, Lidija Pavić-Rogošić, Marina Škrabalo i Toni Vidan. Odbor na europskoj razini zastupa interese različitih gospodarskih i socijalnih interesnih skupina. Broj članova određuje se ovisno o veličini države članice, odnosno kao nacionalna kvota. Članove predlažu vlade država članica, a imenuje ih Vijeće Europske unije - na obnovljivi mandat od četiri godine. Vijeće je također imenovalo devet članova Odbora regija na razdoblje od 1. srpnja do 25. siječnja 2015. U to savjetodavno tijelo EU-a su imenovani Snježana Bujanac, Nikola Dobroslavić, Bruno Hranić, Ivan Jakovčić, Danijel Marušić, Vojko Obersnel, Jelena Pavičić Vukičević i Predrag Štromar.
STRASBOURG - Europska komisija je u ponedjeljak odobrila prva dva projekta u Hrvatskoj koji će se financirati iz Kohezijskog fonda Europske unije u ukupnoj vrijednosti od 102,7 milijuna eura. Riječ je o projektu proširenja i poboljšanja kanalizacijskog sustava u Osijeku i izgradnje postrojenja za obradu otpadnih voda, što bi trebalo smanjiti izlijevanje otpadnih voda u Dravu. Drugi projekt je izgradnja četiri postrojenja za obradu otpadnih voda u Poreču, koji će smanjiti izlijevanje nepročišćene vode u more. "Hrvatska je sada 28. članica i kao takva imat će koristi od investicija poput ovih kako bi joj se pomoglo na putu prema održivom rastu. Ti projekti dobar su primjer naših investicija u regije koje pridonose poboljšanju životnih uvjeta građana i istodobno štite hrvatske rijeke i more. To je naravno od vitalnog interesa za hrvatski turizam, to je investicija u hrvatsku ekonomiju i u okoliš", rekao je povjerenik za regionalnu politiku Johannes Hahn.
BEOGRAD - Nekadašnji pripadnik Teritorijalne obrane Vukovara Petar Ćirić (44) osuđen je u ponedjeljak u Beogradu na 15 godina zatvora zbog sudjelovanja u ratnom zločinu i ubojstvu najmanje 193 ratna zarobljenika na farmi Ovčara kod Vukovara 21. studenog 1991. Vijeće za ratne zločine Višeg suda u Beogradu Ćiriću je izreklo nepravomoćnu jedinstvenu presudu na ukupno 20 godina, kojom je obuhvaćena i prijašnja pravomoćna presuda Okružnog suda u Novom Sadu od 10 godina zatvora zbog drugog kaznenog djela, sa čijeg je izdržavanja u kaznionici u Sremskoj Mitrovici i doveden na izricanje presude u Beograd. Sudac Rastko Popović u obrazloženju presude istaknuo je da je Ćirićeva krivnja u tome što je hrvatske zarobljenike tukao i ozljeđivao dok su protrčavali kroz špalir pripadnika njegovih snaga pri ulasku u hangar na Ovčari. U obrazloženju se navodi i da je Čirić nekoliko puta iz formiranog strijeljačkog voda pucao na ratne zarobljenike i ubijao ih dok su bili prevoženi traktorom na Grabovo, kilometar udaljenom od Ovčare, a sudjelovao je i u strijeljanju preostalih desetak zarobljenika nakon njihovog povratka s Grabova u hangar na Ovčari.
ZAGREB - Hrvatski predsjednik Ivo Josipović najavio je u ponedjeljak u intervjuu za agenciju Betu da će se sa srbijanskim predsjednikom Tomislavom Nikolićem najvjerojatnije sastati u listopadu u Beogradu. Zagrebačka dopisnica Bete Josipovića je intervjuirala prvoga dana hrvatskoga članstva u EU-u, a hrvatski predsjednik rekao joj je kako se priprema za listopadski posjet Beogradu. "Naši timovi dogovaraju sastanak, najvjerojatnije će to biti u listopadu", rekao je Josipović i objasnio da je s Nikolićem "sjedio i razgovarao" i tijekom hrvatske proslave ulaska u EU protekli vikend, ali da zbog velikoga broja stranih gostiju nije bilo moguće organizirati službeni bilateralni sastanak. Hrvatski je predsjednik ponovio kako će mu kao predsjedniku zemlje članice EU-a prvi službeni posjet biti odlazak u Bosnu i Hercegovinu, te da će u iduća tri ili četiri mjeseca posjetiti sve zemlje regije.
SARAJEVO - Na graničnim prijelazima između Bosne i Hercegovine i Hrvatske Bijača-Nova Sela i Bosanska Gradiška-Stara Gradiška, namijenjenim prijevozu roba koje podliježu posebnom inspekcijskom nadzoru, u ponedjeljak nije bilo većih gužvi, a zbog stupanja na snagu novih pravila pri izvozu u Europsku uniju zabilježen je čak i manji promet kamiona nego što je to bio slučaj prijašnjih dana, prenijeli su mediji u BiH. Ravnatelj Uprave za neizravno oporezivanje BiH (UNO) Miro Džakula, koji je ujedno na čelu državnog povjerenstva za integrirano upravljanje granicama, u Bosanskoj Gradišci je izjavio kako se preko prijelaza prometuje nesmetano jer su na vrijeme provedene sve tehničke pripreme. U tom gradu u ponedjeljak nije bilo uobičajenih gužvi i zakrčenih pristupa prijelazu. Preko novoizgrađeog prijelaza Bijača kod Ljubuškog granicu s Hrvatskom prešlo je tek nekoliko desetaka kamiona, dok je promet putničkih vozila bio simboličan jer većina putnika i dalje koristi prijelaz Doljani kod Metkovića.
BEOGRAD - Na graničnim prijelazima između Srbije i Hrvatske prvog dana po ulasku Hrvatske u Europsku uniju (EU) nema duljih zadržavanja, priopćio je u ponedjeljak Auto-moto savez Srbije (AMSS), a Hini je potvrđeno da se na ulazak u Hrvatsku čeka najviše do 20 minuta. Na drugim prijelazima, poput Horgoša između Srbije i Mađarske, prema priopćenju AMSS-a, čeka se oko 45 minuta, a najveće su gužve na izlazima iz Srbije prema Bugarskoj i Makedoniji, na kojima se čeka i duže od 60 minuta. Dužnosnici AMSS-a ta zadržavanja objašnjavaju sezonom godišnjih odmora i dolaskom inozemnih radnika iz europskih zemalja koji su u tranzitu za Bugarsku i Tursku ili putuju na ljetovanje u Grčku.
MOSTAR - Nekoliko desetaka mještana naselja Crvenog Grma i Prologa u općini Ljubuški, koja se nalaze u pograničnom području prema Hrvatskoj, blokiralo je u ponedjeljak prometnicu koja vodi prema Vrgorcu zbog toga što je od danas zatvoren malogranični prijelaz u mjestu Prolog s bosanskohercegovačke strane i Veliki Prolog u Hrvatskoj. Oko 11 sati više osobnih vozila i jedan tegljač blokirali su u Podprologu u ljubuškoj općini vrlo prometnu 'Jelavića cestu'. Oko 350 mještana iz vrgoračkih naselja već prije je potpisalo peticiju koju su uputili Policijskoj upravi splitsko-dalmatinskoj, MUP-u Hrvatske i nadležnim institucijama u Bosni i Hercegovini. Oni traže da se ovaj prijelaz, koji je najkraća veza između Ljubuškog i Vrgorca, nastavi koristiti za malogranični promet.
VENECIJA - Predsjednik talijanske regije Veneto Luca Zaia, koji je zatražio zatvaranje talijanskog tržišta rada za hrvatske radnike na dvije godine, u ponedjeljak je pozdravio ulazak Hrvatske u Europsku uniju ali i ponovno izrazio svoju zabrinutost zbog mogućeg priljeva jeftinije radne snage iz Hrvatske. Talijanska vlada još uvijek nije objavila hoće li zatražiti dvogodišnji moratorij na slobodno zapošljavanje radnika iz Hrvatske po njezinu ulasku u EU. Za dvogodišnji moratorij na slobodno zapošljavanje radnika iz Hrvatske zasad su se izjasnile samo dvije talijanske regije, Veneto i Lombardija.
LJUBLJANA - Pristup Hrvatske Europskoj uniji je novo uporište za bilateralne odnose Slovenije i Hrvatske, koji će hrvatskim članstvom u EU ojačati, objavilo je u ponedjeljak slovensko ministarstvo vanjskih poslova u priopćenju u kojem još jednom čestita Hrvatskoj na uspješnom ulasku u EU. "Radujemo se budućoj suradnji s Hrvatskom na političkom, gospodarskom, kulturnom i znanstvenom području. Zajedničko članstvo Hrvatske i Slovenije u EU-u donosi koristi našim građanima s obje strane granice", navodi se u priopćenju na internetskoj stranici slovenskog ministarstva, uz napomenu da su obje države u prošlosti već dokazale da su sposobne prihvatiti dogovore o rješavanju važnih pitanja.
BRUXELLES - Strategija Europske unije za jadransko-jonsku makroregiju "više je od političke i diplomatske aktivnosti" i zahtijeva "konkretne aktivnosti, provedbu projekata i osoblje", upozorio je u ponedjeljak povjerenik Europske komisije za regionalne politike Johannes Hahn prigodom prve procjene uspješnosti strategija za dunavsku i baltičku makroregiju u Europskoj komisiji. Hahn je istaknuo da je za novu startegiju "važno utvrditi stvarne potrebe i vrijednost koju suradnja dodaje" te sve zemlje koje u njoj sudjeluju trebaju shvatiti da je potreban "snažan angažman" na razini vlada. Inicijativu promiče osam zemalja; Italija, Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija, Albanija, Crna Gora i Grčka.
SARAJEVO - Prosvjedi u Sarajevu protiv vlasti u Bosni i Hercegovini, koji su započeli prije podne, nastavljeni su do ranih večernjih sati, a dio od oko dvije tisuće sudionika tijekom poslijepodneva je sjedenjem na cesti blokirao glavnu gradsku prometnicu. Prosvjed zbog činjenice da parlamet BiH do kraja lipnja nije usvojio novi zakon o jedinstvenom matičnom broju protekao je bez ikakvih govora, a poruke su bile vidljive tek kroz plakate kojima je kritizirana vlast i kojima su se iznosile uvrede na račun političkih čelnika. Šarolika gomila u kojoj je bilo učenika, studenata, majki s malom djecom i umirovljenika uglavnom je sjedila ili šetala pred sjedištem parlamenta i Vijeća ministara BiH pa nije bilo potrebe za policijskom intervencijom. No nešto poslije 17 sati policija je ipak privela predsjednika Udruženja poljoprivrednika BiH Mirka Pejića zato što je, prije priključenja prosvjednicima, sa skupinom istomišljenika gađao jajima zgradu vlade Federacije BiH. Kazao je kako to čini zbog toga što vlada nije ispunila preuzete obveze isplate poticaja poljoprivrednicima.
MOSKVA - Ruski predsjednik Vladimir Putin jasno je u ponedjeljak rekao da Edward Snowden nije dobrodošao u Rusiji te izrazio solidarnost sa Sjedinjenim Državama kad je u pitanju taj odbjegli suradnik američke obavještajne agencije. No Putin je i ponovio da Rusija ne kani izručiti Snowdena Americi koja ga traži zbog optužbe za šijunažu. Snowden je prije osam dana sletio na moskovski aerodrom i vjeruje se da je još ondje. Već drugi put u tjedan dana Putin je izjavio kako ruske obavještajne agencije ne surađuju sa Snowdenom i pozvao ga da što prije ode. "Ako želi nekamo otići i netko ga ondje prihvati, svakako", rekao je. "Za ostanak ovdje postoji jedan uvjet: mora prestati raditi to čime šteti našim američkim partnerima, iako znam da to zvuči čudno kad dolazi iz mojih usta", reka je Putin novinarima nakon moskovske konferencije izvoznika nafte.
ZAGREB - Njemačka je u ponedjeljak priopćila da bi, u slučaju da se medijska izvješća da SAD špijunira svoje europske saveznike pokažu točnim, to predstavljalo neprihvatljivo hladnoratovsko ponašanje između partnera kojima je potrebno povjerenje da bi stvorili novo transatlantsko trgovinsko područje o kojem trebaju uskoro pregovarati. "Ako se potvrdi da su se špijunirala diplomatska predstavništva Europske unije i pojedine europske zemlje, jasno ćemo reći da je prisluškivanje prijatelja neprihvatljivo", rekao je Steffen Seibert, glasnogovornik kancelarke Angele Merkel. "Nismo više u Hladnom ratu", dodao je Seibert. Berlin je, kako je kazao, iznenađen tim izvješćima i to je jasno dao do znanja Bijeloj kući. Angela Merkel bi vrlo skoro o tome trebala razgovarati s američkim predsjednikom Barackom Obamom, kazao je Seibert.
DAR ES SALAAM, Tanzanija - Američki predsjednik Barack Obama pokušao je u ponedjeljak umiriti europske saveznike zabrinute zbog američkog špijuniranja, objasnivši da sve obavještajne službe u svijetu nastoje otkriti kako razmišljaju njihovi protivnici kao i saveznici. Europska unija zatražila je od SAD-a da objasni izvješće u njemačkom tisku da je Washington špijunira, ocijenivši da bi to, ako je istina, bilo šokantno. Obama je, tijekom posjeta Tanzaniji, obećao da će europskim saveznicima dati sve informacije koje traže u vezi s tim optužbama. "Evo što radi svaka obavještajna služba, ne samo naša, nego svaka europska, svaka azijska obavještajna služba, svaka obavještajna služba bilo gdje u svijetu: nastoji bolje razumjeti svijet i ono što se događa u prijestolnicama diljem svijeta iz izvora koji nisu dostupni putem The New York Timesa ili NBC Newsa", rekao je. "Kada to ne bi bilo tako, tada obavještajna služba ne bi imala smisla."
KAIRO - Moćna egipatska vojska u ponedjeljak je uputila ultimatum islamističkom predsjedniku zemlje Muhamedu Mursiju zatraživši da se sukobljeni egipatski političari u roku od 48 sati dogovore oko plana za budućnost zemlje. Nakon što su milijuni Egipćana u nedjelju izašli na ulice tražeći Mursijevu ostavku i upali u sjedište vladajućeg Muslimanskog bratstva, u dramatičnom priopćenju vojske emitiranom na državnoj televiziji kaže se da je nacija u opasnosti. "Ako se zahtjevi naroda ne ispune u utvrđenom razdoblju oružane snage će objaviti plan djelovanja za budućnost", kaže se u izjavi načelnika stožera vojske Abdela Fataha al-Sisija. Narod je jasno izrazio svoju volju masovnim prosvjedima bez presedana i gubljenje još vremena samo bi povećalo opasnost od podjela i nasilja, poručila je vojska. Vojska je rekla da će nadgledati provedbu plana koji je zatražila "uz sudjelovanje skupina i nacionalnih stranaka, uključujući i mlade" ali da se neće izravno uključivati u politiku ili vladu.
VATIKAN - Prva enciklika pape Franje, pod nazivom "Svjetlost vjere" (Lumen fidei) bit će objavljena 5. srpnja, manje od četiri mjeseca od njegova izbora, objavio je u ponedjeljak Vatikan. Tekst je djelo "četiriju ruku", kako je kazao Papa, jer ju je započeo njegov prethodnik, papa u miru Benedikt XVI. Enciklika, objavljena u sklopu Godine vjere, nastavlja se na enciklike o druge dvije teološke vrline koje je napisao Benedikt XVI.: o kršćanskoj ljubavi "Bog je ljubav" (Deus caritas est) iz 2005. i "Ljubav u istini" (Caritas in veritate) iz 2009., te encikliku o kršćanskoj nadi "U nadi spašeni" (Spe salvi) iz 2007. Enciklike su poslanice ili okružna pisma upućena prije svega biskupima i preko njih svim vjernicima o nekom pitanju vjere, koja ne mijenjaju Crkvene dogme.
SKOPJE - Predsjednik Makedonije Đorge Ivanov u ponedjeljak je rekao da se u nedjelju navečer u Zagrebu prvi puta sastao s predsjednikom Grčke Karolosom Papouliasom na marginama proslave ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Ivanov je istaknuo da je to bio prvi ikada susret predsjednika Grčke i Makedonije. "Na moju inicijativu sastali smo se po prvi puta s predsjednikom Grčke i otvoreno razgovarali kako dva društva, naši građani i mi kao predsjednici možemo osnažiti suradnju dvaju društava s obzirom da imamo obvezu slijediti dobar trend koji su uspostavili građani. Sada ostaje da nastavimo naš razgovor. Gospodin Papoulias je obećao da će biti i druge prigode za razgovor. Za mene taj susret označava značajan napredak s obzirom da otkako je moja zemlja postala neovisna nije bilo niti jednog drugog susreta predsjednika dviju zemalja", rekao je Ivanov u izjavi medijima. Odnosi Makedonije i Grčke na mrtvoj su točki već godinama zbog spora oko imena bivše jugoslavenske republike.
JERUZALEM - Izrael je u ponedjeljak najavio akcije protiv židovskih ultranacionalista koji uništavaju palestinsku imovinu, usporedivši ih s teroristima i istaknuvši da bi njihovi napadi mogli raspiriti vjersko nasilje. Taj je potez uslijedio nakon uhićenja 22-godišnjeg Izraelca iz ortodoksnog židovskog grada blizu Tel Aviva zbog oštećenja kršćanskog samostana na okupiranoj Zapadnoj obali prošle godine. Grafiti ispisani na samostanu Latrun iz 19. stoljeća odnosili su se na Migron, nelegalno židovsko naselje koje je evakuirala izraelska vlada. Tekst "Isus je majmun" pisao je na hebrejskom na zidu, a vrata samostana bila su razvaljena. Ministar obrane Moshe Yaloon rekao je da će takvi indicenti odsada biti kažnjavani duljim pritvorom, a osumnjičeni tijekom ispitivanja neće imati pravo na odvjetnika, slično mjerama koje izraelske službe primjenjuju prema palestinskim militantima.