BRUXELLES - Hrvatski premijer Zoran Milanović izjavio je u četvrtak u Bruxellesu da je razlog nedolaska njemačke kancelarke Angele Merkel u Zagreb predizborna kampanja, a ne promjena zakona o Europskom uhidbenom zakonu, s čim ona vjerojatno nije ni upoznata. "Čisto sumnjam da kancelarka Merkel i njezin krug znaju ovo o čemu mi razgovoramo. U Njemačkoj su izbori, a proširenje u Njemačkoj nije baš popularno. Doći na takav skup tri mjeseca prije izbora nije plus nego minus i u tome vidim jedini razlog", rekao je Milanović u razgovoru s novinarima po dolasku na sastanak šefova država ili vlada zemalja članica EU-a, koji u četvrtak počinje u Bruxellesu. "Mislim da se ona time ne bavi i da joj je to potpuno nepoznato. Mi malo volimo gledati stvari iz svoga kuta, a ja iskreno sumnjam da svi ti slučajevi o kojima govorimo uopće dođu do Berlina", dodao je Milanović odgovorajući na pitanje je li otkazivanje posjeta povezano s promjenom zakona o provedbi Europskog uhidbenog naloga, kojom se želi onemogućiti izručenja za djela počinjene nakon 7. kolovoza 2002.
ZAGREB - Hrvatski premijer Zoran Milanović u Bruxellesu se u četvrtak sastao s talijanskim premijerom Enricom Lettom koji je Hrvatskoj poželio dobrodošlicu u Europsku uniju i istaknuo kako će na proslavi ulaska 30. lipnja u Zagrebu Italiju predstavljati predsjednik republike Giorgio Napolitano i ministrica vanjskih poslova Emma Bonino, čime je iskazana visoka razina potpore Hrvatskoj, priopćeno je iz vlade. Dvojica dužnosnika su, prije početka sastanka Europskoga vijeća, razgovarala o budućim odnosima Hrvatske i Italije, te posebno o perspektivi suradnje triju jadranskih članica EU-a, Hrvatske, Slovenije i Italije, i dogovorili su se da se prvi sastanak tih triju zemalja na premijerskoj razini održi u Veneciji.
BRUXELLES - Čelnici zemalja članica Europske unije, među njima i hrvatski premijer Zoran Milanović kao promatrač, započeli su u četvrtak sastanak na vrhu na kojem je glavna tema borba nezaposlenosti, pogotovo među mladima, koja u nekim zemljama doseže rekordne razine. "Okupili smo se danas ovdje kako bismo poduzeli konkretne akcije u dva ključna pitanja, koja se tiču milijuna ljudi - mladih koji traže posao te pitanje malih poduzeća. Ovdje smo da se borimo protiv nezaposlenosti mladih, najveće brige za naša društva", rekao je na početku sastanka predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy. "Ovdje smo također kako bismo pronašli rješenje za kreditni slom koji guši poduzeća", dodao je Van Rompuy. U Europskoj uniji je 26 milijuna nezaposlenih, od čega je 5,6 milijuna mlađih od 25 godina.
MOSTAR - Narodna skupština Republike Srpske prihvatila je u četvrtak deklaraciju prema kojoj se posljednji rat u BiH karakterizirao kao građanski te je zatraženo procesuiranje zločina za koje se tvrdi da ih je nad Srbima počinila Hrvatska vojska na prostoru BiH. Deklaraciju je pripremila Boračka organizacija Republike Srpske (BORS) a njezinu prihvaćanju u Narodnoj skupštini RS-a usprotivile su se većinske bošnjačke stranke čije je sjedište u Federaciji BiH, SDP BiH i SDA. U jednome od trinaest zaključaka Deklaracije od pravosudnih tijela u BiH traži se da se procesuiraju ratni zločini koje je nad srpskim narodom počinila regularna vojska Hrvatske na prostorima BiH. Istodobno se od Vijeća sigurnosti UN-a traži provođenje revizije rada Haškog suda. U deklaraciji se navodi i da je "tragični oružani sukob u BiH od 1992. do 1995." imao karakter građanskog i višenacionalnog rata, s visokim "stupnjem uključenosti međunarodnog faktora". U objašnjenju uzroka izbijanja oružanih sukoba u BiH se navodi da se radilo o dijelu procesa raspada SFRJ, "izazvan majorizacijom srpskog naroda u BiH". Istodobno, Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Sveučilišta u Sarajevu ocijenio je da je protekli rat bio međunarodni oružani sukob i agresija Savezne republike Jugoslavije (Srbije i Crne Gore) te Hrvatske na BiH.
SUBOTICA - Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata (ZKVH), jedina profesionalna udruga kulture Hrvata u Srbiji, čestitao je u četvrtak državnom vodstvu ulazak Hrvatske u Europsku uniju, uz istodobnu zamjerku što na središnju proslavu nije pozvan nitko iz zajednice vojvođanskih Hrvata. "Ostvarena je višestoljetna težnja hrvatskoga naroda i svih hrvatskih građana da njihova domovina postane dijelom zajedničkog doma europskih naroda, koji danas predstavlja Europska unija. Na takvo postignuće ponosni su i Hrvati u Vojvodini", stoji u čestitki koju je u svoje i u ime "svih kulturnih pregalaca hrvatske zajednice u Vojvodini" napisao ravnatelj ZKVH-a Tomislav Žigmanov. Tim prije je ponos u nas snažniji, dodaje Žigmanov, jer se moderna Hrvatska ne može zamisliti bez odlučnih prinosa i Hrvata koji dolaze s područja Vojvodine. "Sjetimo se samo Petrovaradinca, bana Josipa Jelačića, središnje osobe u obrani interesa Hrvatske u najtežim trenucima", naveo je Žigmanov i dodao da ni današnja Republika Hrvatska nije stvarana bez Hrvata iz Vojvodine, Hrvata koji su iz tragičnih razloga, razloga koji još uvijek znaju biti na djelu u Vojvodini, morali odlaziti iz svojega zavičaja. Međutim, konstatira dalje ravnatelj ZKVH-a, budući da nitko od predstavnika vojvođanskih Hrvata nije pozvan na središnju svečanost primanja Hrvatske u Europsku uniju u Zagrebu, sve nas skupa ta činjenica čini i žalosnim.
STRASBOURG - Europski sud za ljudska prava u četvrtak je definitivno odbio zahtjev udruge Majke Srebrenice koja je željela doznati koliku su odgovornost imali nizozemski pripadnici plavih kaciga u masakru što su ga u Srebrenici 1995. počinile srpske vojne snage, ocijenivši legitimnim imunitet koji im je dao UN. "Dodjela imuniteta UN-a legitimna je i nije nerazmjerna", ocijenio je sud, objasnivši kako je zahtjev Majki Srebrenice odbijen. Srebrenička enklava bila je pod UN-ov protektoratom nakon čega su je 11. srpnja 1995. zauzele vojne snage bosanskih Srba pod zapovjedništvom generala Ratka Mladića, kojima se slabije naoružani i brojčano slabiji pripadnici nizozemskih plavih kaciga nisu mogli oduprijeti. Mladićevi vojnici potom su pogubili gotovo 8000 dječaka, mladića i odraslih muškaraca, što je najteži masakr počinjen na europskom tlu nakon Drugoga svjetskog rata.
MOSKVA/ZAGREB - Ekvadorske su vlasti u četvrtak izvijestile da se jednostrano i neopozivo odriču carinskih povlastica dogovorenih sa SAD-om, jer ne žele u pitanje dovesti vlastitu neovisnost zbog razmatranja zahtjeva za azilom Edwarda Snowena koji, kako tvrdi službeni Quito, još nije ni podnešen. To je u četvrtak rekao ekvadorski ministar informacija Fernando Alvarado, a američki predsjednik Barack Obama izjavio je kako SAD ne namjerava presresti zrakoplov u kojemu će se nalaziti Edward Snowden kojega ta zemlja traži zbog špijunaže, ukoliko taj bivši zaposlenik američke Nacionalne agencija za sigurnost otputuje iz zračne luke u Moskvi gdje se nalazi od nedjelje. Obama je to kazao tijekom posjeta Dakaru, dodavši kako nije telefonom razgovarao o Snowdenu sa svojim kineskim kolegom Xi Jinpingom niti s ruskim, Vladimirom Putinom, jer je, kako smatra službeni Washington riječ isključivo o pravnom pitanju. Ruski su mediji u četvrtak izvijestili kako je Snowden propustio i današnji let za Kubu iz koje bi, kako se nagađa, trebao nastaviti putovanje za Ekvador.
TRIPOLI - Libijski ministar obrane bit će smijenjen nakon žestokih okršaja sukobljenih naoružanih milicija u glavnome gradu Tripoliju, u kojima je poginulo deset ljudi, a ranjeno više od stotinu, najavio je u četvrtak premijer Ali Zeidan. Opisavši uporno libijsko nasilje "suicidalnim prizorima", Zejdan je rekao da su njegova vlada i nacionalna skupština obećali očistiti libijske ulice od oružja, što je golema zadaća u zemlji u kojoj naoružane milicije čine što hoće. Glasne eksplozije i pucnjava potresli su Tripoli u noći na četvrtak, drugi dan nasilja između dobro naoružanih skupina što postoje u toj zemlji od pada režima Muammara Gaddafija. Dvije godine od Gaddafijeva pada, naoružane grupe sastavljene od nekadašnjih pobunjenika iz raznih dijelova zemlje sve su moćnije i ambicioznije, a vlasti ih pokušavaju obuzdati. Ministar obrane Mohammed al-Bargathi predao je ostavku prošli mjesec kad su dvije takve skupine napale dvojicu ministara, ali tada su ga nagovorili da ipak ostane.
DAKAR - Predsjednik SAD-a Barack Obama je na početku svoje turneje po Africi pohvalio presudu Vrhovnog suda SAD-a glede istospolnih brakova kao pobjedu demokracije i pozvao afričke države da okončaju diskrimanciju homoseksualaca. U svom drugom posjetu Africi Obama je pozdravo napredak demokracije na tom kontinentu i rekao da traži načine da proširi sporazum o slobodnoj trgovini AGOA koji istječe 2015. kako bi se stvorilo više radnih mjesta na najsiromašnijem kontinentu svijeta. "Ovaj trenutak vidim kao veliko obećanje za kontinent", rekao je Obama na konferenciji za tisak u senegalskoj prijestolnici Dakaru. "Prečesto svijet previđa izvanredan napredak koji Afrika ostvaruje, uključujući i napredak u jačanju demokracije". Obama je u Dakaru rekao i da su njegove misli i molitve s obitelji bolesnog bivšeg južnoafričkog predsjednika Nelsona Mandele i potvrdio da idućih dana namjerava posjetiti Južnu Afriku. Obama je rekao da će i kada Mandela umre njegovo naslijeđe dugo živjeti.
BEJRUT - Četiri su osobe poginule u eksploziji što je u četvrtak potresla kršćansku četvrt Bab Tumu u Damasku, sirijska televizija objavila je da je riječ o samoubilačkom napadu, a oporba govori o topničkome. To je prva veća ekspozija unutar zidina Staroga grada, UNESCO-va spomenika svjetske baštine. Grad je star 4000 godina i među najstarijima je na Bliskome istoku. Nekoliko je osoba u eksploziji ranjeno, objavila je sirijska televizija.
BEČ - U Beču je u srijedu uhićen Turčin osumnjičen za terorizam, priopćilo je u četvrtak njemačko Savezno državno odvjetništvo, a potvrdilo austrijsko ministarstvo unutarnjih poslova. Turski državljanin uhićen je na temelju njemačkog zahtjeva za pravnu pomoć, nakon pretrage stanova u Beču i Donjoj Austriji. Riječ je o 39-godišnjaku za kojega postoji sumnja da najkasnije od 2002. pripada terorističkoj skupini "Revolucionarna narodnooslobodilačka vojska - Fronta (DHKP-C), priopćilo je njemačko Savezno državno odvjetništvo. Riječ je o osobi za koju se sumnja da je sudjelovala u vodstvu DHKP-C-a i financirala njegove oružane akcije. Marksistički DHKP-C zauzima se za nasilno preuzimanje vlasti u Turskoj. Od osnivanja 1994., skupinu se sumnjiči za brojna umorstva i podmetanje eksplozija, pri čemu se koristi i napadačima samoubojicama. Skupina je preuzela odgovornost za napad na američko veleposlanstvo u Ankari 1. veljače, pri čemu su poginuli napadač i jedan čuvar.