Župan Zlatko Komadina podsjetio je da je prvi partizanski odred osnovan 22. lipnja 1941. u šumi Brezovica kod Siska kao prva antihitlerovska postrojbe u tadašnjoj okupiranoj Europi. "Na tu smo povijesnu činjenicu neizmjerno ponosni, a još više time što je antifašizam čvrsto usađen u temelje hrvatske državnosti", istaknuo je.
Naši Riječani, Primorci, Gorani i otočani koji su se u velikom broju priključili Domovinskome ratu pokazali su da kod nas ne prolaze mržnja, zlo i netoloerancija, jednako kao što su i njihovi očevi, majke, djedovi pola stoljeća ranije pružili masovni otpor fašizmu, dodao je Komadina.
Ustvrdio je da je antifašistička borba, a potom i Domovinski rat, omogućili suživot raznih nacija u demokratski uređenoj državi, uz odbacivanje radikalizma i nasilja.
"Svima koji se ponašaju drukčije, treba iznova odgovarati da je Hrvatska kroz svoju povijest za tu slobodu i demokraciju puno krvarila i nitko nema pravo ugrožavati njezine najveće ustavotvorne vrednosti, a to su poštivanje ljudskih prava, vjerskih sloboda, demokratičnosti, otvorenosti i razumijevanje", istaknuo je župan Komadina.
Zamjenik riječkoga gradonačelnika Marko Filipović istaknuo je da otpor prema fašizmu u ovome kraju ima duboke korijene i izrastao je u važan i prepoznatljiv dio identiteta kraja. No, dodao je Filipović, povijest nas je naučila da mržnja zna naći svoj put, da se nečovječne ideje osvanja, razaranja i ubijanja mogu ponovno rasplamsati što se i dogodilo tijekom Domovinskog rata.
Filipović smatra da je nužno izgraditi društvo u kojemu djeca i mladi ne ignoriraju poruke mržnje, fašističke simbole, nasilje i netoleranciju, nego na njih reagiraju.
Zamjenik gradonačelnika je, govoreći o skorom ulasku Hrvatske u EU, istaknuo da su teško stečena hrvatska neovisnost i državnost bile preduvjet putu u Europu. Hrvatska danas pokazuje svijetu da smo društvo koje želi i može prihvatiti europske i svjetske kriterije, ne žrtvujući pri tom vlastite nacionalne posebnosti, istaknuo je Filipović.