U tom dokumentu koji je jučer donesen u Sarajevu, preporučuje se čuvanje posebno osjetljivih dijelova rijeka kao što su zaštićena područja, dijelovi od visokog ekološkog statusa ili dijelovi glavnog toka rijeka gdje još nije bilo hidroenergetskog razvoja. Dokument također promiče pažljivo planiranje na nacionalnoj i regionalnoj razini u svim dijelovima rijeka te u tom kontekstu razmatranje svih ekoloških i kulturnih vrijednosti. Poziva i na smanjenje negativnih utjecaja na populacije riba i ostalih slatkovodnih organizama koliko je to moguće i objašnjava na koji način se to može postići, navodi WWF u priopćenju.
Dodaje kako je Irene Lucius iz Dunavsko-karpatskog programa WWF-a izjavila je da su se "WWF i druge udruge tijekom protekle dvije godine morale jako boriti da bi te smjernice postale prihvatljive s ekološkog aspekta".
"Naše rijeke pretrpjele su mnoge štete zbog hidroelektrana izgrađenim u ekološki osjetljivim područjima i/ili sa zastarjelom tehnologijom. Zemlje Podunavlja ne mogu si priuštiti ponavljanje pogrešaka iz prošlosti - zdravi riječni sustavi pružaju dug popis usluga za ljude, kao što je opskrba pitkom vodom i smanjivanje rizika od poplava. No, najveći izazov je tek pred nama. Smjernice neće značiti ništa ako principi neće biti primijenjeni brzo i cjelovito kako bi spriječili nepopravljivu štetu plime novih hidroelektrana", ustvrdila je Irene Lucius.
Konkretno, dodala je, "očekujemo da zemlje Podunavlja u suradnji sa nevladinim organizacijama imenuju nova ekološki vrijedna područja koja treba izostaviti pri planiranju hidroelektrana (eng. "no-go" areas), kao i da u dovoljnoj mjeri uzmu u obzir prirodne i kulturne vrijednosti naših rijeka pri planiranju novih projekata. 'Ne znamo kako' više nije isprika. Vlade mogu računati na to da ćemo ih pažljivo promatrati", navodi WWF u priopćenju.