ENNISKILLEN
Čelnici osam najbogatijih zemalja svijeta (G8) okupljeni u Lough Erneu u Sjevernoj Irskoj u ponedjeljak poslije podne službeno su počeli svoj veliki godišnji susret na vrhu.
Taj summit na kojemu sudjeluju Sjedinjene Države, Kanada, Njemačka, Francuska, Velika Britanija, Italija, Japan i Rusija, treba uglavnom biti posvećen sirijskom pitanju o kojemu su osmorica već prije pokazala svoje neslaganje.
Razlike u stajalištu Rusije i zapadnih zemalja o Siriji zasjenile su vijest da su SAD i Europljani na summitu počeli pregovore o slobodnoj trgovini.
Sirijski sukob izbio je u prvi plan još na bilateralnom susretu američkog predsjednika Baracka Obame i ruskog Vladimira Putina prije godinu dana, u prigodi radnih sjednica u luksuznom kompleksu u Lough Earneu.
Washington i Moskva su u svibnju pokrenuli incijativu o organiziranju mirovne konferencije, takozvane Ženeve 2, kako bi počeli pregovori zaraćenih strana u Siriji, ali je ona zasad malo vjerojatna s obzirom na goleme razlike i rat koji nikako ne jenja.
Dan uoči početka summita, ruski predsjednik Vladimir Putin, čija je zemlja vjerni saveznik režima u Damasku, bio je veoma oštar, upozorivši Zapad da ne pokušava naoružati sirijske pobunjenike.
Pariz i London su zaslužni za ukidanje europskog embarga na oružje koncem svibnja i zauzimaju se za povećanu pomoć sirijskom pobunjenicima, premda dvije prijestolnice ističu da još nisu ništa učinile u tom smislu.
Iran, drugi veliki saveznik Sirije, preko svog predsjednika izabranog u petak, usprotivio se svakom stranom upletanju u sirijske stvari.
Domaćin summita, britanski premijer David Cameron, morat će možda odgovoriti na neugodna pitanja pošto je nedavno bivši CIA-in agent Edward Snowden otkrio javnosti da su Amerikanci iskoristili dva summita G20 u Velikoj Britaniji kako bi špijunirali ruskog predsjednika Dmitrija Medvedeva, a Britanci za praćenje Turaka i Južnoafrikanaca.
ENNISKILLEN
Američki predsjednik Barack Obama i ruski Vladimir Putin dogovorili su se u ponedjeljak da će Rusija i Sjedinjene Države organizirati bilateralni susret na vrhu 3. i 4. rujna u Moskvi, ističu u zajedničkom priopćenju nakon susreta u prigodi summita G8.
"Kako bismo osnažili konstruktivnost naših veza, planiramo održavati redovite kontakte na najvišoj razini i organizirati summit SAD-Rusija 3. i 4. rujna", to jest uoči summita G20 5. i 6. rujna u Rusiji.
SOFIJA
Tisuće Bugara tražile su u ponedjeljak u Sofiji, četvrti dan zaredom, ostavku predsjednika vlade Plamena Orešarskog kojeg podupiru socijalisti i koji je nešto ranije tijekom dana bio upozorio da će njegova ostavka potaknuti novu političku krizu.
Više od 7.000 ljudi okupilo se u prijestolnici izvikujući: "ostavka!" i "crvena trulež!", ispred zgrade vlade u Sofiji, zaustavivši promet na glavnim prometnicama u središtu grada.
"Ostavkom se ništa neće postići. Budimo realni. Dobili bismo prijelaznu vladu na više mjeseci i nove izbore koji bi donijeli isto ili slično stanje", rekao je nešto ranije Orešarski, ekonomist bez stranačke pripadnosti koji je preuzeo dužnost koncem svibnja, u razgovoru za privatnu televiziju bTV.
"U međuvremenu, neki sektori su pred urušavanjem", rekao je spomenuvši energetski i zdravstveni sektor.
Još u nedjelju u Sofiji je više od 15.000 ljudi izašlo na ulicu optužujući vladu da sluša oligarhe i tražeći ostavku Orešarskog.
Povod je bilo neočekivano imenovanje mladog spornog zastupnika Deliana Peevskog za ravnatelja Nacionalne agencije za sigurnost (DANS) koji dolazi iz stranke turske manjine (MDL). Peevski se odrekao dužnosti, a Orešarski je priznao da je njegovo imenovanje bilo pogrješka, ali to nije bilo dovoljno za smirivanje napetosti u toj nasiromašnijoj zemlji Europske unije.
ATENA
Grčko Državno vijeće, najviši upravni sud u zemlji, u ponedjeljak navečer "privremeno" je poništio odluku vlade o zatvaranju javne radiotelevizije ERT-a, a predsjednik vlade Antonis Samaras koalicijskim je partnerima u vladi ponovno predložio da ta kuća počne s radom pod nadzorom povjerenstva, što bi bilo prijelazno rješenje.
Nakon žalbe sindikata ERT-a na odluku o gašenju radiotelevizijskog signala koju je vlada neočekivano donijela u utorak navečer, Državno vijeće traži od nadležnih ministara da učine sve kako bi se osigurao ponovni "privremeni" rad javne televizije, rekao je pravosudni izvor.
Grčki konzervativni premijer Antonis Samaras u ponedjeljak je ponovno predložio svojim dvama partnerima u koalicijskoj vladi da javna radiotelevizija ponovo počne s radom pod nadzorom povjerenstva iz triju stranaka na vlasti koje bi imalo zadaću da "zaposli jedan broj novinara koji će ponovno pokrenuti javnu radioteleviziju" dok se ne donese novi nacrt zakona o javnom audiovizualnom sektoru, doznaje se od istog izvora.
Već sedmi dan zaredom traju prosvjedi protiv zatvaranja ERT-a isped zgrade televizije i na trgu Syntagmi, preko puta parlamenta, gdje je vođa oporbe Aleksis Cipras rekao da će ta odluka, donešena bez najave i dogovaranja s koalicijskim partnerima, biti "labuđi pjev" Samarasove vlade.
WASHINGTON
Pentagon je u ponedjeljak otkrio status svakog od 166 zatočenika u Guantanamu, posebice 46 njih koji su "zatvoreni na neograničeno vrijeme" bez osude i suđenja, ali koje se smatra izrazito opasnima da bi bili oslobođeni.
Ovaj popis koji se prostire na 15 stranica objavljen je nakon tužbe "Miami Heralda" koji se pozivao na zakon o pravu medija da budu informirani (FOIA).
Od 166 još uvijek zatočenih osoba u Guantanamu, 46 ih je "zatvoreno na neograničeno vrijeme", što je status za ratne zatočenike kojima se ne može suditi zbog manjka dokaza, a ne mogu ni biti oslobođeni zbog opasnosti koju predstavljaju za SAD.
Prema popisu koji otkriva identitet, nacionalnost i status svih zatočenika, 26 od onih koji su "zatvoreni na neograničeno vrijeme" su Jemenci, 12 su Afganistanci, troje je Saudijaca, dvoje Kuvajćana, dva su Libijca, jedan Kenijac, jedan Marokanac i jedan je Somalijac.
Među njima su i zatočenici koji štrajkaju glađu u znak prosvjeda protiv tog sustava zatvaranja na neograničeno koji je u Guantanamu na snazi već 11 godina. To je pokret kakav do sada nije zabilježen zbog svog trajanja i opsega - 104 zatočenika posti već više od četiri mjeseca, od čega ih je 44 nahranjeno na silu u ponedjeljak.
K tome, za 86 drugih muškaraca, koji su još uvijek zatočeni u tom zatvoru podignutom na Kubi na tisuće kilometara od američke obale, američki predsjednik Barack Obama je u siječnju 2010. objavio da mogu biti pušteni na slobodu, a većina su Jemenci.
HARKIV
Kćer bivše ukrajinske premijerke Julije Timošenko izjavila je u ponedjeljak, nakon što ju je posjetila u bolnici u koju je prebačena prije godinu dana, da se zdravstveno stanje njene majke pogoršava.
"Prije se osjećala loše, a sada, bez obzira kakav pokret napravila, ima jake bolove iako uzima lijekove protiv bolova", kazala je Jevgenija, kćer ukrajinske oporbene političarke.
Julija Timišenko je u svibnju 2012. prebačena u bolnicu u Harkivu iz zatvora gdje je patila od hernije diska. Jevgenija je dodala kako njena majka cijelo vrijeme leži i ne može se micati osim uz nečiju pomoć te da nije u stanju ni sama se obuti.
MOSTAR
Puna cisterna s gorivom zapalila se i eksplodirala oko 15,00 sati na najvažnijoj magistralnoj prometnici koja povezuje Sarajevo i Mostar, dio goriva istekao je u rijeku Neretvu, a čak sedam sati nakon incidenta nije sklonjena izgorjela olupina što je stvorilo više kilometara duge kolone s obje strane prometnice i nervozu vozača, izvijestili su iz policije, lokalni mediji i Auto moto klub BiH.
Po riječima glasnogovornika MUP-a Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ) Srećka Bošnjaka, nezgoda se dogodila u 14,55 sati kada se na izlasku s mosta Begića i Begovića na granici mostarske i jablaničke općine prevrnula cisterna u kojoj je teže ozlijeđen vozač koji je kasnije prebačen u bolnicu u Sarajevo.
Vatrogasci su duže od sat vremena pokušavali zaustaviti vatrenu stihiju nakon što je prethodno odjeknula snažna eksplozija. Dio goriva je istekao u rijeku Neretvu, izvijestili u mediji i očevici. Čak osam sati kasnije, oko 23.00 sati iz MUP-a HNŽ-a su izvijestili da se promet odvija samo jednim trakom, a nije poznato kada će olupina cistere biti uklonjena. Zbog toga su se stvorile više kilometara duge kolone među kojima su, po navodima iz medija brojni tegljači iz cijele BiH, ali i iz regije, iz Srbije i Hrvatske.