ZAGREB - Restrukturiranje javnih poduzeća kasni, a u dosadašnjoj provedbi uočeno je previše trošenja na uprave i zaposlenike te nedovoljna aktivnost na ulaganjima u razvoj Hrvatske, stoga ćemo ubuduće biti agresivniji prema upravama i nadzornim odborima, čije plaće trebaju ovisiti o rezultatima poslovanja a ne o tome 'koliko se tko uspio ukrcati na proračun', rekao je danas ministar financija Slavko Linić. Otvarajući regionalnu konferenciju "Sustav unutarnjih financijskih kontrola kao dio sveobuhvatnih reformi u javnom sektoru", Linić je kazao da je Hrvatska u procesu pristupanja Europskoj uniji bila vrlo uspješna u prilagodbi zakonodavnog okvira pravnoj stečevini EU, no ne i u implementaciji tih akata. Strategija Vlade je da javna poduzeća ulaganjima moraju doprinijeti gospodarskom rastu, a da se sve što je tržišno mora privatizirati, jer smo ovakvim ponašanjem došli do javnog duga od 180 milijardi kuna, rekao je Linić. No, istaknuo je, odgovorni ne razmišljaju kako to vratiti, što pokazuje i nedavna saborska rasprava o strategiji upravljanja državnom imovinom. Zbog svega toga od službenika zaduženih za porezni nadzor i unutarnje financijske kontrole očekuje se veći pristisak na svim razinama, od načelnika i gradonačelnika, do ministara, direktora javnih poduzeća i ravnatelja javnih ustanova, da svi bolje ekonomiziraju, zaključio je Linić.
ZAGREB - Predsjednik Vlade Zoran Milanović pozvao je danas saborske zastupnike da podupru vladin prijedlog o smanjenju PDV-a na dnevne novine na pet posto kazavši kako je taj prijedlog provediv te ih pozvao da se odupru raznoraznim lobiranjima najavivši da će Vlada, ako bude izložena pritiscima, od prijedloga odustati. Osvrnuvši se na početku današnje sjednice Vlade na, kako je rekao, raspravu oko PDV-a na dnevne novine koja se zakuhala u Hrvatskome saboru, Milanović je podsjetio da je sadašnja stopa PDV-a za dnevne novine 10 posto, te da se želi smanjiti na pet posto. Ministarstvo kulture dalo je prijedlog koji nije savršen, ali je dobar i proračunat, rekao je premijer i naglasio da je politika Vlade i ministarstva "da se potiče pisanje". "Budemo li izloženi pritiscima morat ćemo odustati", poručio je. Odluka o PDV-u je politička odluka i nikad nije lako zadovoljti sve, a o tome najbolje govori, dodao je, situacija u zemljama Europske unije. Zajednička porezna politika u EU ne postoji, postoje određeni okviri i smjernice i u okviru toga svaka vlada treba odrediti prioritetet, zaključio je.
ZAGREB - Za mandata sadašnje Vlade učinkovitost korištenja sredstava iz pretpristupnih programa pomoći Europske unije povećana je s 37 na 70 posto, pohvalio se na današnjoj sjednici Vlade njezin potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić. U proteklih godinu i pol dana iz pretpristupnih fondova odobreno je 200 milijuna eura, a u tri prethodne godine ukupno 250 milijuna eura, kaže Grčić. U ovoj godini Grčić očekuje rekordnu isplatu od 210 milijuna eura. Poseban napredak, po njegovim riječima, ostvaren je u poljoprivrednom fondu IPARD, gdje je učinkovitost s 15 povećana na 50 posto. Vlada je danas prihvatila Izvješće o korištenju pretpristupnih programa pomoći Europske unije za razdoblje od 1. srpnja do 31. prosinca 2012. godine koje obuhvaća ključne podatke o provedbi svih komponenti programa IPA. Prema izvješću, u razdoblju od 1. srpnja do 31. prosinca 2012. Europska komisija je na račun Nacionalnog fonda doznačila iznos od 60,6 milijuna eura u odnosu na doznačenih 20,03 milijuna eura u prošlom izvještajnom razdoblju.
ZAGREB - Vlada je na današnjoj sjednici prihvatila prijedlog izmjena Zakona o osiguranju depozita kojim se visina osiguranog depozita svakog pojedinog deponenta, sukladno zakonodavstvu Europske unije, povećava sa 400 tisuća kuna na kunsku protuvrijednost od 100.000 eura. "Tim povećanjem dodatno se doprinosi zaštiti depozita vjerovnika, očuvanju povjerenja u financijski sustav i većoj stabilnost na financijskom tržištu", kaže ministar financija Slavko Linić. Vlada predlaže i brisanje odredbe važećeg zakona kojom se predviđa da se sredstva Fonda osiguranja depozita mogu, između ostaloga, sastojati i od sredstava prikupljenih zaduživanjem kod Hrvatske narodne banke, jer je zabranjeno kreditiranje javnog sektora od strane središnje banke. Ta je zabrana propisana Zakonom o Hrvatskoj narodnoj banci i Ugovorom o funkcioniranju Europske unije, podsjeća ministar Linić. Prema Vladinu prijedlogu, sredstva Fonda osiguranja depozita neće biti moguće ulagati u vrijednosne papire Republike Hrvatske, Hrvatske narodne banke, država članica Europske unije i ostalih država članica OECD-a, jer to nije u skladu s europskim zakonodavstvom.
ZAGREB - Za razliku od ugostitelja, trgovaca, odvjetnika, kumica na tržnicama i drugih koji opravdano ili ne prigovaraju fiskalizaciji, stjuardese i stjuardi mogu odahnuti jer će prodaja robe u zrakoplovima Croatia Airlinesa prema današnjoj odluci Vlade biti izuzeta od fiskalizacije. Naime, Croatia Airlines podnijela je zahtjev za oslobođenje prodaje robe u zrakoplovima na njihovim letovima koja se obavlja za gotovinu te na kreditne i debitne kartice od primjene Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom. Taj zahtjev, objašnjava ministar financija Slavko Linić, temelji se na tome da je fiskalizacija u zrakoplovima tehnički ograničena u smislu poteškoća uspostavljanja elektronske veze između zrakoplova i Porezne uprave, budući da je jedini način ostvarivanja internetske veze iz zrakoplova putem geostacionarnih satelita, a i tada je problem pokrivenosti GSM mreže na svim letovima kompanije. Fiskalnu kasu sa sobom, prema današnjoj odluci Vlade, neće morati nositi ni veterinari za usluge koje obavljaju izvan veterinarskih ambulanti i koje se odnose na provedbu mjera kontrole bolesti životinja propisanih Naredbom o mjerama zaštite životinja od zaraznih i nametničkih bolesti i njihovom financiranju.
ZAGREB - Vlada je danas donijela Mišljenje prema kojem nema primjedbi na Godišnje izvješće Hrvatske narodne banke za 2012. godinu, koje je HNB podnio Hrvatskom saboru. Ministar financija Slavko Linić podsjetio je da je HNB prošle godine ostvario dobit od 475,8 milijuna kuna, što je manje nego prethodne godine i to zbog nepovoljnih tečajnih kretanja. Linić je u sklopu rasprave o izvješću HNB-a upozorio da je hrvatski javni dug lani povećan za 21,5 posto, na 177,4 milijarde kuna. To znači, kaže Linić, da je bivša vlada ostavila puno nečistih papira. Javni dug je tako visok da se ne može vratiti iz poreza, kaže Linić. Prošlu godinu, po njegovim riječima, obilježio je pad plasmana banaka poduzećima za 2,5 posto, a građanima za 1,6 posto, a razlozi su visina kamata i kreditna nesposobnost tražitelja kredita. Nenaplativi krediti dostigli su po riječima ministra financija udjel od 13,8 posto što ugrožava bankarski sustav, ali ne prijeti njegovoj stabilnosti zbog dobre kapitalne adekvatnosti. Međutim, kaže Linić, to ima utjecaja na dobit banaka koja je lani ukupno pala 25 posto, a to se odražava i na državni proračun.
ZAGREB - Croatia osiguranje neće žrtvovati svoje profitne marže nauštrb kvalitete, dok nastoji održati dominantnu poziciju na domaćem tržištu osiguranja i ojačati svoju prisutnost u regiji uoči privatizacije, rekao je Krešimir Starčević, predsjednik uprave te kompanije u razgovoru za agenciju Reuters. Naš trenutni tržišni udio otprilike je 35 posto, i uvjereni smo da ga možemo zadržati. No, naš najviši prioritet je kvaliteta i profitabilnost, i nećemo trčati za novim klijentima po bilo kojoj cijeni, rekao je Starčević. Hrvatska vlada do kraja godine planira prodati do 50 posto udjela u vodećem hrvatskom osiguravatelju. Trenutno država ima 80 posto udjela u toj kompaniji. Poljski osiguravatelj PZU i Adris grupa smatraju se najizglednijim kandidatima za stjecanje vlasničkog udjela u Croatia osiguranju, čija se vrijednost procjenjuje na otprilike 2,2 milijarde kuna. U prva tri ovogodišnja mjeseca Croatia osiguranje ostvarilo je zaračunatu premiju u visini od 899 milijuna kuna ili 5,5 posto manje nego u istom razdoblju godinu dana ranije, što je posljedica produljene gospodarske krize u Hrvatskoj. Konsolidirana bruto dobit kompanije u prvom tromjesečju bila je 56,9 milijuna kuna, odnosno 9,6 posto viša nego u istom razdoblju lani.
ZAGREB - Varaždinska tvrtka Zagorje-Tehnobeton položila je kamen temeljac za izgradnju nove zgrade Hitne pomoći u Kragujevcu, a vrijednost radova na tom projektu iznosi dva milijuna eura, izvijestili su danas iz te tvrtke. Objekat je ugovoren po sistemu "ključ u ruke", a rok završetka izgradnje planiran je u veljači 2014. godine. Zagorje – Tehnobeton do sada je u Kragujevcu izgradio trgovački centar Plaza Centar-Shopping Mall, zatim Data Centar za VIP Mobile Srbija, Upravni blok stadiona Čika Dača s pristupnim cestama te je obavio radove na poboljšanju energetske efikasnosti na Zavodu Male pčelice. Varaždinski Zagorje-Tehnobeton ima oko tisuću građevinskih radnika i stručnjaka, a do sada je ta tvrtka izvela je neke od najkompleksnijih građevinskih zahvata, do potpune funkcionalnosti, u zemlji i inozemstvu, poput hotela, sportskih dvorana, trgovačkih i poslovnih centara, autocesta i cesta, vijadukata i mostova.
ZAGREB - Crobex indeksi Zagrebačke burze danas su znatno pali, pod utjecajem korekcije cijene dionice HT-a za 10 posto jer se njome trguje bez prava na dividendu za prošlu godinu, a negativno na raspoloženje utječu i dobitonosne prodaje na inozemnim burzama. Crobex indeks potonuo je do podneva 1,19 posto, na 1.803 boda, najnižu razinu od 3. siječnja. Crobex10 spustio se 2,08 posto, na 1.024 boda, najnižu razinu od 8. siječnja. Redovni promet dionicama dosegnuo je 4,3 milijuna kuna, što je otprilike 2 milijuna više nego jučer u to doba. Najviše se trguje dionicom HT-a, kojom je ostvareno gotovo 2 milijuna kuna prometa. Za tu dionicu danas je nastupio 'ex-dividende date', što znači da se njome trguje bez prava na dividendu za prošlu godinu. . Cijena dionice HT-a potonula je 10 posto, na 183 kune. Znatnije se do podneva trgovalo još i dionicama Rivijere Adrije i Petrokemije, kojima je ostvareno više od pola milijuna kuna prometa. Pritom je dionica Rivijere zabilježila pad cijene za 0,57 posto, na 13,92 kune, a Petrokemije 0,05 posto, na 205 kuna. Među najvećim gubitnicama su dionice Dalekovoda, čija je cijena potonula 9,94 posto, te Ingre, 4,75 posto. Među rijetkim dobitnicama ističu se dionice Diokija, sa skokom cijene za 7,12 posto, te Belja 3,19 posto.