ZAGREB - Pad investicija temeljni je razlog za izbijanje krize, a njihovo ponovno pokretanje ključ je oporavka, kazao je danas predsjednik Vlade Zoran Milanović na završnom predstavljanju vladinih mjera poticanja investicija i restrukturiranja gospodarstva u sklopu projekta ProInvest. Stoga Vlada napore usmjerava na jačanje javnih investicija, poboljšanje poduzetničke i poslovne klime i uklanjanje zapreka za poslovanje i ulaganja, istaknuo je. Prema njegovim riječima, u Agenciji za investicije i konkurentnost registrirano je 60 većih projekata ukupne vrijednosti više od šest milijardi eura i to uglavnom u turizmu, energetici i industriji. Do kraja godine trebalo bi ih biti realizirano petnaest, uz zapošljavanje 2500 radnika. Najavio je i restrukturiranje javnog sektora i nastavak restrukturiranja javnih poduzeća. Premijer je odbio prigovore da Vlada politikom fiskalne konsolidacije povećava porezni teret i uvodi porezni teror. Upravo suprotno, tvrdi Milanović, uvođenje reda u porezni sustav i javne financije omogućit će poštenu raspodjelu poreznog tereta. Vlada pomaže i privatnom sektoru, kazao je napominjući da se to trenutno najintenzivnije odvija kroz predstječajne nagodbe. Odgovarajući na kritike o promašenosti politike štednje, ali i na one prema kojima su rezovi preblagi, rekao je da je Vlada izabrala srednji put. Daljnji rezovi onemogućili bi razvoj, a povećanje javne potrošnje nemoguće je zbog visokih deficita i javnog duga, kaže Milanović.
ZAGREB - Strategija Vlade za gospodarski oporavak temelji se na provedbi fiskalne konsolidacije, strukturnih reformi i poticanja investicija, rekao je danas potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU Branko Grčić na predstavljanje vladinih mjera poticanja investicija i restrukturiranja gospodarstva u sklopu projekta ProInvest. Fiskalna se konsolidacija provodi, započet je proces restrukturiranja gospodarstva provedbom Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, uvodi se red kroz provedbu Zakona o fiskalizaciji, jača se i uloga HBOR-a, Hamaga i sličnih institucija kao potpora gospodarstvu, kazao je. Istaknuo je i da su strukturne reforme nužne, jer se rashodna strana proračuna ne može održati bez reforme javnog sektora, ali i reforme tj. restrukturiranja privatnog sektora, posebno industrije. Treći stup vladine strategije su investicije koje su ključne za gospodarski oporavak i barem očuvanje postojećih radnih mjesta. Vlada u ovoj godini predviđa rast investicija za 6,5 posto kako bi se postigao 0,7 postotni rast BDP-a. Javni bi sektor trebao uložiti oko 19 milijardi kuna, za što je velika vjerojatnost da će se i realizirati. No, istaknuo je Grčić, ključ su privatne investicije koje bi ove godine trebale dosegnuti 50 milijardi kuna.
ZAGREB - Ministar financija Slavko Linić danas se na ProInvestu posebno osvrnuo na problem nelikvidnosti rekavši kako je iznos neplaćenih dugova od 2011. do danas smanjen sa 42 na 37 milijardi kuna. No, pritom, kako je istaknuo, čak 30 milijardi kuna čine dugovanja tzv. projektnih tvrtki, odnosno promašene investicije tvrtki bez zaposlenih, što znači da za normalno funkcioniranje sustava treba rješiti još oko 7 milijardi kuna nelikvidnosti. Tome bi trebale doprinijeti mjere koje se već provode, primjerice reprogram duga, jednokratne uplate duga uz otpis kamate, ali posebno predstečajne nagodbe u koje je ušlo više od 4.000 tvrtki na koje otpada više od 80 posto ukupnih dubioza. Prema Linićevim riječima, 20-tak velikih tvrtki s oko dvije tisuće zaposlenih već čeka sudsku potvrdu nagodbe, a taj će broj uskoro narasti na 50.
ZAGREB - Predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca Ivica Mudrinić ocijenio je danas da je privatni sektor iznio većinu tereta krize te smanjio broj zaposlenih i veličinu angažiranog kapitala jer uvjeti poslovanja nisu dovoljno dobri za investicije. Javni sektor i dalje nije restrukturiran i nisu provedene potrebne reforme, a bez toga je teško stvoriti uvjete za investicije, izjavio je Mudrinić u stanci završnog predstavljanja vladinih mjera za poticanje investicija Proinvesta. Treba potaknuti Vladu da nastavi sa započetim aktivnostima olakšavanja poslovanja i da pojača napore u stvaranju uvjeta u kojima je moguće investirati, privući kapital i ostvariti ekonomski zaokret, smatra Mudrinić. Kaže da su neke od zapreka maknute, ali da su uvjeti poslovanja za privatni sektor i dalje složeni zbog brojnih neporeznih nameta, ukupnog poreznog opterećenja koje je visoko, te birokratskih prepreka investicijama. Ipak, HUP pozdravlja što Vlada konačno jasno iznosi sastavnice ekonomske politike koju želi voditi, kaže Mudrinić. Zagovara hitnu provedbu reformi javnog sektora u što kraćem roku.
ZAGREB - GfK indeks povjerenja potrošača u ožujku je lagano porastao, na 33,39 bodova, a pozitivan pomak bilježi se kod ocjene sadašnjeg financijskog stanja te očekivanja budućeg dohotka, priopćeno je danas iz GfK - Centra za istraživanje tržišta. "Iako pod pritiskom nepovoljnih markoekonomskih kretanja i loših prognoza za 2013 godinu, potrošači su u ožujku 2013. iskazali određenu dozu optimizma te je GfK indeks povjerenja potrošača zabilježio lagani porast, sa 31,47 na 33,39 bodova", ističu iz GfK. Pozitivan pomak, kako navode, dogodio se kod ocjene sadašnjeg financijskog stanja te očekivanja budućeg dohotka, dok je sklonost potrošnji ostala nepromijenjena. GfK indeks povjerenja potrošača padao je cijelu prošlu godinu, pa je sa 37,75 bodova u veljači prošle godine u prosincu pao na 31,47 bodova, što je njegova najniža razina od rujna 2006. godine. U tom je razdoblju indeks bio na najvišoj razini u veljači 2007. godine kada je iznosio 55,82 boda. Skala indeksa je od 0 do 100, pri čemu vrijednosti iznad 50 predstavljaju uzlaznu fazu, a vrijednosti ispod 50 silaznu fazu ekonomskog ciklusa.
ZAGREB - Porezna uprava zadovoljna je rezulatima fiskalizacije u prometu gotovinom koja daje sve bolje rezultate, pa su primjerice u ožujku fizičke osobe, uglavnom ugostitelji, prijavile promet koji je za 38 posto viši u odnosu na prošlu godinu. Male su pravne osobe pak u ožujku ove godine prijavile čak 42,2 posto veći promet nego u istom mjesecu lani, navodi se u izvješću objavljenom na mrežnim stranicama Porezne uprave. Porezna uprava zadovoljna je i rezultatima za veljaču u kojoj su fizičke osobe prijavile promet viši za 36,1 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, a male pravne osobe promet viši za 22,5 posto. Zadovoljavajućim poreznici ocjenjuju i rezultate iz siječnja koji je bio prvi mjesec primjene Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom te se velik dio obveznika tek prilagođavao Zakonu, odnosno na početku nisu svi proveli sve potrebne mjere. Fizičke osobe u siječnju su prijavile promet viši za 31,4 posto, dok su male pravne osobe prijavile 23,5 posto veći promet nego u siječnju prošle godine.
ZAGREB - Udruga Franak koja se bori za prava građana opterećenih kreditima u 'švicarcima' danas je podnjela kaznenu prijavu Državnom odvjetništvu protiv Hrvatske narodne banke. "HNB je propustio spriječiti banke da ugovaraju i provode jednostranu nezakonitu promjenu kamatnih stopa u desecima tisuća ugovorenih kredita čime je počinio kazneno djelo nečinjenja, ali i kazneno djelo poticanja na kazneno djelo", izjavio je Koordinator pravnog tima Udruge Franak Goran Aleksić. Dodao je kako im još jedino preostaje nadati se da će Vlada učiniti pomake za boljitak građana obzirom da je, po njegovim tvrdnjama, HNB očigledna kočnica vladavini prava. Umjesto da se posveti monetarnoj politici i kroz nju pokuša dati potporu hrvatskom gospodarstvu, HNB negira hrvatske zakone i pozitivnu praksu EU u domeni zaštite potrošača, a sve zbog osiguranja prevelikih profita poslovnih banaka, poručili su iz Udruge Franak. Od tužiteljstva stoga traže poduzimanje odgovarajućih zakonskih koraka protiv, kako ističu, nezakonite prakse HNB-a, a od ministra financija Slavka Linića i vlade očekuju da izmjenama Zakona o potrošačkom kreditiranju usklade poslovanje banaka sa Zakonom o obveznim odnosima.
ZAGREB - Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju izvjestila je da je elektronički zahtjev za izravna plaćanja za 2013. do sada popunilo 85.000 poljoprivrednika te da je još sedam dana do isteka roka za podnošenje zahtjeva. Zahtjev se popunjava pomoću elektroničke aplikacije AGRONET, a podnosi se osobno ili preporučeno putem pošte u regionalne urede Agencije za plaćanja do 15. svibnja. Za sve poljoprivrednike koji nisu u mogućnosti sami elektronički popuniti zahtjev, pomoć pruža 300-njak ljudi na 90 različitih lokacija, jer uz djelatnike regionalnih ureda Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, pomoć pružaju i djelatnici Poljoprivredne savjetodavne službe te djelatnici Hrvatske poljoprivredne agencije. Iz Agencije skreću pozornost da su prije podnošenja Jedinstvenog zahtjeva poljoprivrednici dužni ažurirati podatke u registrima (ARKOD, Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, Jedinstveni registar domaćih životinja i sl.) u slučaju promjene na gospodarstvu.
ZAGREB - U današnjem trgovanju na Zagrebačkoj burzi, uz slabu aktivnost investitora, Crobexi su pali za više od 0,5 posto jer nema poticajnih vijesti. Oko podneva indeksi su bili u minusu 0,54 posto, Crobex je iznosio 1.937 bodova, a Crobex10 1.087 bodova. Redovni promet dionicama iznosio je 4,25 milijuna kuna. Najlikvidnija je do podneva bila povlaštena dionica Adrisa, sa 1,2 milijuna kuna prometa. Cijena joj je oslabila 0,64 posto, na 294,10 kuna. S prometom od 769.000 kuna slijedi dionica HT-a, čija je cijena oslabila 0,64 posto, na 208,23 kune. Među većim gubitnicama do podneva je bila dionica Badela 1862, s padom cijene za 6,45 posto na 29 kuna, te dionica Petrokemije, čija je cijena potonula 4,21 posto na 146 kuna. Među rijetkim dobitnicama izdvaja se redovna dionica Croatia osiguranja, čija je cijena porasla 1,71 posto, na 7.400 kuna.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB) u odnosu na jučerašnju tečajnicu ojačala prema euru za 0,11 posto, a ojačala je i prema švicarskom franku i britanskoj funti, dok je oslabila prema američkom dolaru. Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,571681 kunu. Na vrijednosti je prema kuni izgubio i švicarski franak, za 0,35 posto, na 6,147841 kunu po srednjem tečaju, a oslabila je i britanske funta, za 0,05 posto te njen srednji tečaj iznosi 8,997838 kuna. Istodobno je američki dolar ojačao prema kuni za 0,12 posto i njegov srednji tečaj iznosi 5,790075 kuna.