"U Sloveniji sve predugo traje. Neke njemačke tvrtke su nam se žalile da u vremenu koje bi u Sloveniji potrošili za dobivanje dozvola, u Poljskoj mogu već napraviti tvornicu i početi prodavati", rekla je Rantzen, koja mješovitu komoru vodi već desetak godina. "Najveći problem su nekretnine i građevinska zemljišta", istakla je.
Iskusna njemačka menadžerica, koja poznaje prilike u Sloveniji, kazala je da to mora biti glavni izazov za novu vladu koja želi privući investitore, no da su potrebne i promjene na području porezne politike i radnog zakonodavstva, ali i promjena klime kad je riječ o stranim investicijama uopće.
Rantzen je rekla da ne razumije predodžbe po kojima strani investitor dolazi da bi preuzeo i uništio neku tvrtku, a radnike ostavio na cesti.
"Meni nije poznat nijedan slučaj da je strani investitor kupio slovensku tvornicu, financijski je ispraznio, a proizvodnju preselio. Za njemačke investitore mogu reći da oni ne dolaze s velikim ulaganjima, nego počnu s gradnjom proizvodne hale i zaposle 50 do 100 radnika, nakon čega sljedeća investicija dolazi kroz dvije godine. Zato teško mogu shvatiti taj strah pred stranim investitorima iza kojega ne stoje realni argumenti i dokazi", rekla je Rantzen.
S lanjskom međusobnom razmjenom od 8,5 milijardi eura Njemačka je najveći slovenski gospodarski partner, ali je po ulaganjima tek na četvrtom mjestu, iza Austrije, Italije i Francuske. Od ukupno oko 12 milijardi eura neposrednih stranih investicija u Sloveniji 1,4 milijarde dolazi iz Njemačke, najviše u industriji koja radi dijelove za automobilsku industriju.
"U industriji koja je u Sloveniji još ostala potrebno je da tvrtke unapređuju kvalitetu koja je vrlo značajan uvjet, to važi osobito u automobilskoj industriji", rekla je Rantzen.
Kao neke od glavnih problema u slovenskom gospodarstvu Rantzen je spomenula premalu fokusiranost na inovacije i konkurentnost te velik udjel državne imovine kao i slovenski "poslovni model" s velikom međusobnom "prepletenošću" poduzeća.
"Sve su te tvrtke nekako međusobno prepletene bez obzira na različitu poslovnu djelatnost. Takva se poduzeća međusobno podupiru umjesto da se koncentriraju na svoju osnovnu djelatnost, te nastoje podići konkurentnost svojih proizvoda ili usluga, na primjer ulaganjem u kadrovske resurse i obrazovanje", rekla je u razgovoru Rantzen.