Banke u Sloveniji imaju približno sedam milijardi eura loših zajmova, što je otprilike 20 posto slovenskog bruto domaćeg proizvoda (BDP), navodi Reuters. Taj podatak potpiruje spekulacije da će Slovenija možda biti primorana slijediti primjer drugih ranjivih članica eurozone i zatražiti međunarodnu pomoć.
Guverner Kranjec danas je potvrdio odgovorio na pitanje Reutersa može li Slovenija izbjeći situaciju u kojoj će biti primorana tražiti pomoć.
"Posve sam siguran da se mi (u Sloveniji) nećemo naći u takvoj situaciji (u kakvoj se našao Cipar)", kazao je Kranjec, ujedno član upravnog vijeća Europske središnje banke (ECB), novinarima na rubu poslovne konferencije u Bledu.
"Aktiva ciparskog bankovnog sektora osam je puta veća od ciparskog BDP-a i to pokazuje da se tako ozbiljna situacija ne može dogoditi u Sloveniji", dodao je.
Ukupna aktiva slovenskih banaka odgovara 135 posto slovenskog BDP-a, navodi Reuters.
Kranjec napominje i da slovenske banke u proteklom tjednu nisu zabilježile neuobičajena povlačenja novca unatoč navali na ciparske banke nakon što je EU od Cipra zatražio uvođenje poreza na bankovne depozite u zamjenu za paket pomoći.
"Pratimo što se događa i sve je normalno (u slovenskim bankama)," kazao je Kranjec za Reuters.
Guverner očekuje da će napori slovenske vlade u smjeru fiskalne konsolidacije ojačati povjerenje stranih ulagača u Sloveniju i omogućiti joj da se zadužuje na međunarodnim tržištima.