"Problemi banaka nastaju u dobra vremena, a naše su banke od 2004. do 2008. godine povećavale svoju zaduženost prema stranim bankama za 40 do 50 posto godišnje i u skladu s tim obilno kreditirale. To je bila posljedica ekonomske politike države i politike banaka", rekao je Kranjec u razgovoru za Slovensku televiziju odbacujući kao paušalne ocjene državne protukorupcijske komisije da su nagomilani loši krediti u slovenskim bankama posljedica slabe kontrole regulatora ili sustavne korupcije i političkih utjecaja na banke.
"Što je središnja banka mogla učiniti, jesmo li bankama mogli zabraniti da se zadužuju u inozemstvu?", upitao se retorički u razgovoru Kranjc.
Kad se radi o najvećim slovenskim bankama u vlasništvu države, koje su također u godinama prije izbijanja krize vodile ekspanzivnu kreditnu politiku koja se retroaktivno pokazala pogrešnom i rezultirala riskantnim lošim kreditima koje oni koji su ih dobili sada ne mogu vraćati, Kranjc je rekao da je središnja banka uvijek djelovala kad je uočila nepravilnosti, ali da su za zaduživanje i kreditnu politiku banaka odgovorni vlasnici, odnosno uprave i nadzorni odbori te u krajnjoj liniji sama država.
Na vodeća mjesta u bankama dolazili su i ljudi koji su imenovani po političkim linijama i koji nisu obavljali svoj posao kako treba, ali je središnja banka na takve slučajeve reagirala, rekao je Kranjec dodajući kako je njegovo osobno mišljenje da je državno vlasništvo u bankama slabo rješenje jer tako dolazi do postavljanja političkih kadrova.
Dodao je da apsolutno odbacuje navode da je za loše kredite u slovenskim bankama odgovorna središnja banka ili on osobno jer je riječ o problemu čiji zameci potječu iz razdoblja prije nego što je 2007. postao guverner.
"Za to je kriva pogrešna i ekspanzivna ekonomska politika. Od mog dolaska u središnju banku bavimo se rješavanjem problema krize u bankama koja uzroke ima u prošlosti i koju nismo izazvali", rekao je Kranjec za Slovensku televiziju.
Svoj šestogodišnji mandat na čelu središnje slovenske banke Kranjec je započeo 2007. godine, a u lipnju ove godine istječe mu mandat no nije se kandidirao za novi.
Prema procjenama, loši krediti u slovenskim bankama iznose 7,2 milijarde eura, što je oko 20 posto nacionalnog BDP-a, a u dvije najveće banke u većinskom državnom vlasništvu iznose skoro 3 milijarde eura.