Na konferenciji za novinare nakon višesatnog sastanka, predsjednik HDZ-a 1990. Božo Ljubić istaknuo je kako bi novi model mogao ispuniti očekivanja Hrvata da im predstavnike u vlasti neće birati Bošnjaci, a da će se istodobno otkloniti zapreka da i predstavnici manjina mogu biti birani na najviše državne pozicije. To će po njemu zahtjevati promjene ustava BiH i izbornog zakona.
"Predstavili smo sasvim novi model koji se temelji na načelu kombincaije elektorskog i proprcionalnog sustava da se svi mogu kandidirati na najviše državne pozicije, a da istodobno tri konstitutivna naroda mogu biti u jednakoj mogućnosti uthecati na izbor članova državnog vrha", rekao je Ljubić.
Ljubić ni Čović nisu detaljnije pojasnili što novi prijedlog ustavnih promjena točno podrazumijeva, najavljujući da će da tijekom večeri proslijediti voditelju ureda posebnog predstavnika EU u BiH Petera Sorensena.
Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović rekao je da je tijekom sastanka utvrđeno kako biranje dva člana predsjedništva BiH posredstvom 12 izbornih jedinica u Federaciji BiH nije prihvatljiv jer je do sada omogućio da Željko Komšić u dva navrata bude hrvatski član predsjedništva većinskim voljom bošnjačkih birača.
Najavio je da će se u sljedećih sedam dana održati novi sastanak na kojemu će se razgovarati o ovim ustavnim promjenama.
Predsjednik SBB-a BiH Fahrudin Radončić da postoji široka osnova za postizanje dogovora o načinu biranja državnih dužnosnika te se nije izjašnjavao je li prihvatljiv novi prijedlog dvaju HDZ-a. Predsjednik SDP-a BiH Zlatko Lagumdžija rekao je da o prijedlozima s dvije ili dvanaest izbornih jedinica predstavnici četiri stranke više neće azgovarati.
"To smo skinuli sa dnevnog reda i rečeno je da se više o tome ne vodi rasprava. Duboko smo svjesni važnosti Europske unije tako da iznimno cijenimo napore koje čini voditelj izaslanstva EU u BiH Peter Sorensen, zbog čega je iznimno važno da i oni budu uključeni u čitav proces", rekao je Lagumdžija.
Predstavnici političkh stranaka iz Republike Srpske ranije su najavili da oni inzistiraju na izravnom načinu biranja jednoga člana predsjedništva BiH s područja toga entiteta prepuštajuči dogovor o Federaciji čelnicima hrvatskih i bošnjačkih stranaka.
Vlasti BiH moraju do kraja ožujka postići rješenje o načinu biranja članova predsjedništva BiH i izaslanika za gornji nacionalno koncipirani Dom naroda kako bi do kraja godine mogli dobiti odobrenje za otvaranje pregovora s Europskom unijom o članstvu.