SARAJEVO
Ministri kulture Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore okupili su se u utorak na radnom sastanku na Jahorini kod Sarajeva kako bi razmotrili dosadašnji tijek aktivnosti na zajedničkoj nominaciji stećaka kao kulturnog dobra koje bi trebalo biti uvršteno na UNESCO-ov popis svjetske kulturne baštine, a Hrvatsku na ovom sastanku predstavlja ministrica kulture Andrea Zlatar Violić. Ministar civilnih poslova Bosne i Hercegovine Sredoje Nović kazao je novinarima uoči sastanka kako je riječ o iznimno važnom projektu jer četiri države regije po prvi put samostalno i bez poticaja sa strane te s velikim entuzijazmom rade na valoriziranju zajedničkog kulturnog dobra. "Ovo je jedan u nizu razgovora koji teku u kontinuitetu", kazao je Nović podsjetivši kako je riječ o projektu potaknutom prije dvije godine. Podsjetio je kako je cilj do kraja godine, a možda i do jeseni završiti sve tehničke, normativne i pravne pretpostavke za predaju nominacijskog dosjea UNESCO-u. Ukoliko dosje bude prihvaćen, slijedi valorizacija nekropola koju na terenu provode stručnjaci UNESCO-a, a ukoliko oni daju pozitivno mišljenje stećci bi mogli biti uvršteni na popis svjetske kulturne baštine 2014. godine. Na području četiri države sačuvano je više od 70 tisuća stećaka na oko 3.300 lokacija.
U Hrvatskoj je poznato više od 400 lokaliteta sa stećcima i to u južnim dijelovima zemlje, ponajviše u zaleđu dalmatinske obale, a negdje i na samoj obali, od Konavala do sjeverne Dalmacije te u južnom i središnjem dijelu Like. Posebno su česti u okolici Dubrovnika, oko ušća Neretve, u Makarskom primorju te Vrgoračkoj, Imotskoj i Sinjskoj krajini. Po svim aspektima svoje pojave i razvoja stećci ostaju jedna od specifičnosti hrvatske kulturne baštine.
BEOGRAD
Susretu hrvatske ministrice vanjskih i europskih poslova Vesne Pusić i srbijanskog šefa diplomacije Ivana Mrkića beogradski tisak posvetio je u utorak značajnu pozornost, a u izvješćima dominiraju ocjene da su obje strane spremne pridonijeti stvaranju uvjeta za uzajamno povlačenje tužbi za genocid te da je u dogledno vrijeme izgledan susret dvojice šefova država. "Politika" pod naslovom "Pusić - Mrkić: Hodamo ka točki odustajanja od tužbi" navodi da su dvoje ministara dogovorili u ponedjeljak u Zagrebu formiranje zajedničke mješovite komisije za rješavanje otvorenih pitanja između dvije države, najavili redovite ministarske susrete svakih šest mjeseci i poručili da će i pitanje međusobnih tužbi za genocid "doći na red". Uz izvješće o susretu Pusić-Mrkić list "Večernje novosti", u tekstu "Tužbe padaju do srpnja", pozivajući se na diplomatske izvore piše kako "Bruxelles snažno pritišće službeni Zagreb" da do srpnja, kada će Hrvatska ući u Europsku uniju, povuče konkretne poteze ka postizanju dogovora s Beogradom o međusobnom povlačenju tužbi za genocid i da je to "u ponedjeljak bila glavna tema razgovora šefa diplomacije Ivana Mrkića s hrvatskim državnim vrhom". "Večernje novosti" istaknule su ocjenu ministrice Pusić o spremnosti Zagreba na dogovor oko tužbi, uz njezinu ogradu da "stvari moraju imati svoj redoslijed" te da je "potrebno prvo riješiti problem nestalih i procesuiranja ratnih zločina".
MOSKVA
Ruski izaslanik pri UN-u Vitalij Čurkin sazvao je u utorak izvanrednu sjednicu Vijeća sigurnosti UN-a na kojoj će se razgovarati o posljednjoj nuklearnoj probi Sjeverne Koreje i novim sankcijama. Očekuje se da će sastanak biti usredotočen na nacrt rezolucije o proširenju sankcija protiv sjevernokorejskih dužnosnika i organizacija povezanih s nuklearnim i raketnim programom Pjongjanga. Čurkin je ranije izjavio da je nacrt rezolucije sastavio SAD i da će je 15-člano Vijeće sigurnosti, kojim trenutačno predsjedava Rusija, vjerojatno usvojiti. Vijeće sigurnosti UN oštro je osudilo treću nuklearnu probu Sjeverne Koreje izvedenu 12. veljače i najavilo da će poduzeti mjere protiv Pjongjanga zbog postupka koji su osudile sve velike svjetske sile, uključujući i tradicionalnog saveznika Kinu.
TEHERAN
Iran je u utorak odbio zahtjev Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) za brzi posjet njegovom vojnom objektu u Parchinu u kojem se, po sumnjama IAEA-a, provode ispitivanja povezana s razvojem nuklearnog oružja i ponovio da će to pitanje biti riješeno u sklopu općeg dogovora s nuklearnom agencijom UN-a.
Iran želi postići opći sporazum u kojem bi mu dužnosnici IAEA priznali pravo na nuklearne aktivnosti u mirnodopske svrhe a zauzvrat bi donio odluke kojima bi odgovorio na njihove zabrinutosti, rekao je glasnogovornik iranskog ministarstva vanjskih poslova Ramin Mehmaparast, ponovivši stajalište Teherana od početka pregovora s IAEA-om prije godinu dana. Iran će nastaviti suradnju s IAEA-om unutar okvira koji je određen, dodao je glasnogovornik i naglasio da koraci trebaju bit recipročni. Čelnik Međunarodne agencije za atomsku energiju Yukiya Amano zatražio je u ponedjeljak da Iran njegovim inspektorima odmah omogući pristup vojnom postrojenju u Parchinu, u kojem se, po sumnjama IAEA-a, provode ispitivanja povezana s razvojem nuklearnog oružja. Amano je u ponedjeljak guvernerima IAEA-e u Beču rekao da bi "to bio pozitivan korak s iranske strane i pokazao bi spremnost Teherana na suradnju s našom agencijom na pitanjima koja su nam suštinski važna". IAEA godinu dana pokušava uvjeriti Iran da s njom surađuje u istragama nekih, po agenciji, sumnjivih procesa u razvoju nuklearnog programa.
Amano je kazao da IAEA ostaje predana konstruktivnom dijalogu s Iranom, ali da se pregovori moraju "ubrzati i uskoro rezultirati nekim konkretnim rezultatima".
ZAGREB
Američki potpredsjednik Joe Biden izjavio je da predsjednik Barack Obama ne blefira kada govori o uporabi sile kako bi se, u slučaju da sve drugo zakaže, spriječio razvoj iranskog nuklearnog programa, izvješćuje u utorak Reuters i ponavlja riječi izraelskog premijera Benjamina Netanyahua koji je pozvao na upućivanje "uvjerljive vojne prijetnje" Teheranu. Nekoliko tjedana uoči Obamina posjeta Izraelu, Biden je kazao da se sve opcije, uključujući sankcije i diplomaciju, moraju iscrpsti kako bi međunarodna zajednica imala razumijevanje za vojnu akciju, ako se pokaže kao neophodna. "Predsjednik Obama ne blefira. Mi ne tražimo rat. Nadamo se i spremni smo na miroljubive pregovore, ali sve opcije, uključujući i vojnu silu, su na stolu", kazao je Biden na konferenciji Američko-izraelskog odbora za javna pitanja (AIPAC), najutjecajnije židovske lobističke udruge u Washingtonu, i zaradio dugotrajan pljesak i ovacije. Upozorio je, međutim, na bojazan od gubitka međunarodne potpore, podsjetivši da je Iran podvrgnut vjerojatno najoštrijim sankcijama ikada nametnutih nekoj zemlji. "Ukoliko se, ne daj Bože, ipak pokaže da je nužno djelovati, od ključne je važnosti da cijeli svijet zna da smo učinili sve što je u našoj noći, da smo učinili sve što je bilo moguće razumno očekivati kako bismo izbjegli sukob", naglasio je Biden. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu, koji se preko satelita iz Jeruzalema obratio AIPAC-u, kazao je da "niti riječi niti sankcije neće zaustaviti Iran". "Sankcije moraju biti praćene jasnom i uvjerljivom vojnom prijetnjom, ukoliko diplomacija i sankcije zakažu", poručio je Netanyahu. Po njegovim riječima, Iran je sve bliže izradi nuklearne bombe, a pregovore koristi za "kupovinu vremena". Iran će biti glavna tema na Obaminom prvom predsjedničkom posjetu Izraelu uoči židovskog Pesaha koji počinje 25. ožujka.
BAMAKO/N'DJAMENA
Predsjednik Čada Idris Debi potvrdio je u ponedjeljak u govoru koji je prenijela nacionalna televizija da su dvojica vođa Al-Kaide u Sahari Abdelhamid Abu Zeid i Moktar Belmohtar ubijeni u sukobima na sjeveru Malija i objasnio da njihova tijela nisu izložena radi poštovanja islamskih načela. Francuski ministar obrane Jean-Yves Le Drian rekao je u ponedjeljak navečer da nemaju dokaze o smrti islamističkih vođa. "Nemamo dokaze smrti" dvojice ljudi, rekao je francuski ministar na francuskoj televiziji. Le Drian je izjavio "da neće izjaviti da su jedan i drugi mrtvi jer to ne zna". U ponedjeljak navečer je Radio France Internationale (RFI) na svojoj internet stranici objavio fotografiju tijela islamističkog šefa Moktara Belmohtara. Vojska Čada, koja se bori zajedno s francuskim snagama na sjeveru Malija, priopćila je prošloga tjedna da je ubila dvojicu Alžiraca, Abu Zeida i zapovjednika Al-Kaide na tom području Mohtara Belmohtara. U govoru koji je djelomično emitiran u večernjim vijestima predsjednik Debi je potvrdio da su dvojica terorističkih zapovjednika ubijena u sukobima čadske vojske i islamista 22. veljače, odnosno 2. ožujka, na sjeveru Malija. Le Drian je u utorak rekao da Francuska i dalje traži elemente dokaza o smrti džihadista Abu Zeida i Mohtara Belmohtara, koju su je objavio Čad, a Pariz još nije potvrdio.
VATIKAN
Pet dana nakon povijesnog odreknuća Pape, kardinali u utorak nastavljaju rasprave o organiziranju konklave radi odabira nasljednika Benedikta XVI. i velikim izazovima koji čekaju Crkvu. U ponedjeljak su željeli iskrena objašnjenja o funkcioniranju Crkve, tijekom susreta u Vatikanu namijenjenih određivanju mogućih kandidata za Papu. "Želimo biti svjesni onoga što se događa u Vatikanu, u cjelokupnoj središnjoj organizaciji Crkve koja je u zadnje vrijeme bila pod pritiskom", izjavio je novinarima francuski kardinal Philippe Barbarin, izlazeći s prve sjednice u ponedjeljak ujutro. "Ako želimo donijeti dobre odluke, siguran sam da moramo imati neke informacije na tu temu", dodao je južnoafrički kardinal Wilfrid Napier, glede skandala Vatileaks koji je otkrio intrige unutar rimske kurije.Kardinal, pariški nadbiskup msgr. Andre Vingt-Trois, u istom je smislu dodao da će se "novi Papa nužno morati suočiti s problemima u kuriji". Benediktu XVI., vrlo štovanom zbog vjerske poruke i koherentnosti, predbacivali su da nije znao reformirati središnju crkvenu vlast. Glasnogovornik Vatikana otac Federico Lombardi kazao je da neće biti opće rasprave glede Vatileaksa, dodajući međutim da su kardinali mogli zatražiti od kolega "sve informacije koje su smatrali potrebnima". Turbulencije u Vatikanu i nedavno nagađanja o navodnom "gay lobbyju" loše su primljene među kardinalima pridošlima s drugih strana. Po njima, deformiraju sliku dinamične i hrabre Crkve, suočene s problemima preživljavanja. Dvije stotine sedam kardinala, birača (mlađih od 80 godina) ili ne, sazvano je za "kongregacije" priprema za konklavu. U ponedjeljak ujutro, 142 ih je bilo prisutno, od kojih 103 (od 115) birača. Željno očekivani datum konklave moći će biti poznat (po završetku glasovanja apsolutnom većinom) kad svi biraču budu prisutni.
ZAGREB/MOSKVA
Ruska policija uhitila je u Moskvi osumnjičenog za napad kiselinom na umjetničkog direktora Boljšog teatra, javljaju u utorak ruski mediji. Osumnjičeni, čiji identitet nije otkriven, priveden je na ispitivanje, izjavio je glasnogovornik policije. Maskirani napadač bacio je kiselinu u lice Sergeju Filinu, umjetničkom direktoru Boljšog teatra, plesaču i koreografu, 17. siječnja u Moskvi. Filin je zadobio opekline trećeg stupnja na licu i stradale su mu oči. Liječnici su ga operirali nekoliko puta kako bi mu spasili vid. On je izjavio prošloga mjeseca da zna tko ga je napao te da je svrha napada bila da ga se ukloni s mjesta umjetničkog direktora. Glasnogovornica Boljšoja, Filinova bliska prijateljica, istaknula je nakon napada kako su plesaču više puta prijetili. Filin (42) je od 1988. baletni plesač u Boljšoju, a 2008. je imenovan za umjetničkog direktora glazbenog teatra Stanislavski i Nemirovič-Dančenko u Moskvi, koji je pretvorio u jednu od najuglednijih kulturnih ustanova u Rusiji. U ožujku 2011. je u Boljšoj teatru na mjestu umjetničkog direktora zamijenio Jurija Burlaku.
RIJAD
Dvije međunarodne organizacije za zaštitu ljudskih prava pozvale su saudijske vlasti da ne pogube sedam mladića osuđenih za zločine počinjene kad su bili maloljetnici, a čije se smaknuće odsjecanjem glave očekuje u utorak. U dva priopćenja, Human Rights Watch (HRW) i Amnesty International (AI) navode da je sedam mladih Saudijaca proglašeno krivima za oružanu provalu, zločin za koji slijedi smrtna kazna u kraljevstvu koje primjenjuje strogu interpretaciju islamskog zakona. "Sedmero mladih ljudi imalo je između 16 i 20 godina kad su uhićeni 2006. i optuženi da su počinili provalu 2005.", priopćio je Human Rights Watch.
Po mišljenju organizacije, postoje "jake pretpostavke da je njihovo suđenje prekršilo temeljna načela pravednog suđenja". "Bilo bi šokantno da saudijske vlasti provedu ta pogubljenja", izjavio je Eric Goldstein, pomoćnik direktora za Bliski istok pri HRW-a. "Vrijeme je da Saudijci prestanu pogubljivati ljude koji su počinili zlodjela kao maloljetnici". Amnesty International objavio je da je sedam mladića "mučeno kako bi ih se primoralo da priznaju" te da je njihovo suđenje bilo "nepravedno".
ZAGREB/VARŠAVA
Lech Walesa, sindikalni vođa legendarnog sindikata Solidarnost i dobitnik Nobelove nagrade za mir, šokirao je izjavom da su homoseksualci manjina i ne zaslužuju važnu ulogu u politici, što bi moglo utjecati na njegov ugled u domovini koja danas diše drukčije nego u doba rušenja komunizma, prenose agencije. Homoseksualci "moraju znati da su manjina i da se moraju zadovoljiti malim stvarima", rekao je u petak danas 70-godišnji Walesa koji je na "nasjeo" na provokativno pitanje televizijskog voditelja i odgovorio da bi u parlamentu trebali sjediti uza zid "i čak iza zida", jer su "manjina i ne smiju se nametati većini". Ocijenio je da je većina izgradila demokraciju te da je on katolik koji tolerira manjinu no protivi se tomu da oni (homoseksualci) "manifestiraju na ulici, a njegova djeca i unuci moraju od takvih prizora okretati glavu", piše agencija AFP. Walesina je izjava razbjesnila mnoge u današnjoj Poljskoj koja se promijenila od doba kada je taj prvi demokratski izabran predsjednik u postsovjetskoj Poljskoj, vrlo konzervativni rimokatolik i otac osmero djece, bio dio naprednih snaga koje su rušile komunizam. Izjavu su kritičari nazvali "trogloditskom" i ocijenili da je Walesa "osramotio Nobelovu nagradu za mir". Tradicionalno konzervativna katolička zemlja koja je dugo priječila svaku raspravu o pravima istospolnih zajednica, današnja je Poljska drukčija i u parlamentu danas sjede zastupnici Anna Grodzka, transrodna osoba i deklarirani homoseksualac Robert Biedron, što je nekad bilo nezamislivo. Posljedice Walesinog istupa mogle biti vrlo ozbiljne, drže političari i novinari.
Nacionalni odbor za sprječavanje širenja govora mržnje podnio je tužbu državnom odvjetništvu protiv Walese optužujući ga za "širenje propagande protiv seksualne manjine".
ZAGREB
Rusi u utorak obilježavaju 60. godišnjicu smrti Josifa Visarionoviča Staljina, sovjetskog diktatora odgovornog za smrt milijuna ljudi, ali i čelnika koji je slomio nacističku Njemačku, i dok njegovi pristaše polažu cvijeće na njegov grob, kritičari ga optužuju za "čistke" i gulage u Sibiru gdje u kojima su milijuni ljudi ubijeni i nestali. Uoči godišnjice njegove smrti Levada centar je proveo ispitivanje javnog mišljenja o Staljinu i o tome što je značila za Rusiju njegova smrt. Više od pola ispitanih, 55 posto, povezali su Staljinovu smrt prije svega sa završetkom represije, dok je 18 posto reklo da je to bio "gubitak vođe i učitelja". Ipak, 49 posto Rusa smatra da je Staljin imao pozitivnu ulogu u životu zemlje, pokazuju rezultati ankete koju je provela Levada. Zanimljivo je da je ispitivanje pokazalo da 37 posto Rusa ne zna ništa ili gotovo ništa o Staljinovoj represiji. Ispitivanje Sveruskog centra za istraživanje javnog mišljenja (VCIOM) pokazalo je da svaki treći ruski građanin ima pozitivno mišljenju o Staljinu. Po VCIOM-u, s poštovanjem se prema Staljinu odnosi 27 ispitanih, s divljenjem 3 posto, a sa simpatijom 6 posto. Ukupno 25 posto ima negativne osjećaje prema njemu, a 30 posto osjeća ravnodušnost. Za usporedbu, prije dvije godine u sličnom ispitivanju VCIOM-a, 34 posto je bilo ravnodušno prema Staljinu, a 32 posto je prema njemu osjećalo ljubav i simpatiju, dok je 22 posto imalo negativne osjećaje. I dok je tada bilo najviše ravnodušnih, sada je najviše onih koji imaju pozitivne osjećaje. Četrdesetpet posto ispitanih je uvjereno da je Staljin za zemlju učinio "otprilike jednako dobrog i lošeg". Njegovu ulogu u povijesti negativno ocjenjuje 24 posto, a gotovo isto toliko, 23 posto, pozitivno. Kako ocjenjuje novinska agencija France Presse, u zemlji u kojoj autokratski čelnici počevši od Ivana Groznog pa do Vladimira Putina više uživaju divljenje nego što su izloženi kritici, javnost se zapravo nikada nije u potpunosti okrenula protiv Staljina.